U pogon pušten INA-in 450 milijuna kuna vrijedan Projekt Međimurje

U probnu proizvodnju jučer, 28. srpnja su puštena Inina plinska eksploatacijska polja Vučkovec i Zebanec. Naime nakon 25 godina INA ponovno pokreće proizvodnju ugljikovodika na području Međimurske županije, što će imati značajan utjecaj, kako su potvrdili iz INE, ne samo na poslovanje kompanije, već i na razvoj cijeloga međimurskog kraja. Svečanost kojom su Međimurci dobili projekt vrijedan 450 milijuna, najveći takav INA-e na sjeveru, a koji će tek donijeti dobit zajednici, održana je u Termama LifeClass Sveti Martin, uz prisustvo ministra gospodarstva RH Tomislava Panenića, predsjednika Uprave INE Zoltána Áldotta, te župana Međimurske županije Matiju Posavca.

„Nekoliko je benefita ovog projekta, najveći apsolutno taj što se vodilo računa o zaštiti okoliša i sigurnosti naših građana koji žive u okolici polja, te renta koju ćemo eksploatacijom dobiti, a koja će upotpuniti skromne proračune naših općina i pokrenuti stvaranje novih vrijednosti, investicija i podići standard Međimuraca“, rekao je u svom govoru međimurski župan te naglasio kako su volja i odlučnost ključ realizacije ovakvih milijunskih projekata, te da će se, kada dosegnu određenu razinu proizvodnje, a to će biti sljedeće godine, u ovom malo kutku Hrvatske odvijati 20% proizvodnje plina na hrvatskom kontinentu i 5% proizvodnje plina u Hrvatskoj.

Projektom Međimurje radi se privođenje proizvodnji plinskih i plinsko – kondenzatnih polja Vučkovec, Vukanovec i Zebanec, te time stvaraju preduvjeti za istraživačke radove na novim lokacijama s potencijalnim zalihama ugljikovodika u međimurskom podzemlju, a komercijalno pridobivene količine ugljikovodika procjenjuju se na oko milijardu m3.

„Ovo nije kraj i sigurno će biti još takvih investicija, jer ovo područje ima potencijala koji Hrvatsku mogu napraviti  energetski neovisnom zemljom. Projektom Međimurje i potvrđivanjem potencijala u proizvodnji nafte i plina te hidropotencijala koji imamo na elektranama, stječu se osnove da ću s budućom Vladom razgovarati o promjeni iznosa rudne rente. Nakon što je prije tri godine udvostručena hidrorenta, kako proizvodimo gotovo trećinu struje iz hidropotencijala, vrijeme je da se preispita i veći omjer rente iz državnog prema lokalnim proračunima, što bi bio dodatni iskorak u decentralizaciji zemlje“, objasnio je župan Posavec.