Upravitelji zgrada ne smiju zaboraviti na imovinsko-pravni zahtjev!

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Andreja Gregorca (64) i trgovačkog društva GP Stanorad iz Čakovca. Terete ih za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službene ili poslovne isprave.

Prvom točkom optužnice Gregorca terete da je od ožujka 2013. do svibnja 2014. godine kao direktor Stanorada nalagao da se novac od zajedničke pričuve zgrada s njihovih računa uplaćuje na račun Stanorada. Činio je to bez znanja i odobrenja predstavnika suvlasnika zgrada. Taj se novac smio koristiti samo za plaćanje troškova održavanja i poboljšavanja stanja zgrada.

Prikazivao kao pozajmice

"Okrivljenika se tereti da je radi prikrivanja takvih uplata nalagao da se sastave ugovori o pozajmicama s računa stambenih zgrada drugookrivljenom društvu iako predstavnici suvlasnika zgrada nisu sklopili takve ugovore niti pozajmili novac", navodi odvjetništvo. Gregorec je u korist Stanorada tako zadržao 130 tisuća kuna. Novac je korišten za poslovanje Stanorada i nije vraćen "zgradama" u Čakovcu.

Drugom točkom terete ga da je od srpnja 2011. do lipnja 2014. godine naložio da zgrade Stanoradu za premiju osiguranja uplaćuju 2 kune po metru četvornom. Zgrade su s osiguravajućim društvom sklopile ugovore uz premiju od 1,19 kuna po metru. Stanorad je tu cijenu u ime zgrada potom i plaćao osiguravajućem društvu, a razliku od 0,81 kune po metru zadržavao. Riječ je o čak 152 zgrade u Međimurju te je Stanorad nepripadno zadržao 454 tisuće kuna!

Neki su već zatražili svoj novac

Kako nitko ne može zadržati stečeno kaznenim djelom, odvjetništvo predlaže da sud dosudi kako Stanorad u državni proračun mora uplatiti iznos od 473 tisuće kuna. Pet tisuća kuna je vraćeno, a predstavnici nekih od oštećenih za preostalih 106 tisuća kuna već su postavili imovinsko-pravni zahtjev, no ni tih 473 tisuće kuna nije izgubljeno. Još se uvijek mogu postaviti imovinsko-pravni zahtjevi, a moguće je to učiniti čak i u određenom roku nakon eventualne presude.

"U svakom slučaju novac ne može ostati onome tko ga je uzeo. Dva su instituta koji osiguravaju oštećenike u ovakvim slučajevima; imovinsko pravni zahtjev oštećenih ima prednost u odnosu na nepripadnu imovinsku korist. Ako oni ne postave zahtjev, u odnosu na taj novac nastao bi vakuum, no tu su i ti dodatni rokovi nakon pravomoćnosti eventualne presude u kojima se također može postaviti zahtjev", objasnio nam je načelno što se događa u ovakvim slučajevima Igor Pavlic, glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu pred kojim je podignuta optužnica.