15. OBLJETNICA DJELOVANJA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije osnovan je 1. rujna 1995. godine, a povodom obljetnice koja će biti u ovoj ustanovi obilježena u srijedu, razgovaramo s ravnateljicom Marinom Payerl – Pal, dr. med., spec. medicinske mikrobiologije s parazitologijom.
- Ovoj obljetnici pridajemo značaj i zato što smo prošle godine izvršili adaptaciju paviljona 4 koji dijelimo s Domom zdravlja (stomatološke ambulante) i Županijskom bolnicom (klinički laboratorij). Adaptacija je provedena cjelovito što je bila mudra odluka s obzirom da je riječ o staroj zgradi. U vrijeme u kojem se naš zavod osnivao, priključene su nam dvije konstitutivne djelatnosti: epidemiologija i mikrobiološki laboratorij u kojima je tada radio 21 djelatnik. Danas u Zavodu rade 53 djelatnika, od čega 12 liječnika specijalista. S godinama smo uvodili nove djelatnosti i širili djelokrug rada. Negdašnja socijalna medicna danas je djelatnost za javno zdravstvo, a uskoro nam se priključuje i prvi tim školske medicine na čelu s mr. sc. Narcisom Slugan, dr. med. Ispočetka su timovi školske medicine radili i preventivu i kurativu, a kasnije u ovoj djelatnosti Zavoda ostaje samo preventiva. Godine 1998. osnivamo i djelatnost za ekologiju koju će od 1. listopada voditi, razvijati i ojačati diplomirani sanitarni inženjer. Nova zapošljavanja planiramo i u narednom razdoblju, a najsvježiji je primjer psihologa koji se pridružuje stručnom timu nove djelatnosti za mentalno zdravlje i izvanbolničko liječenje ovisnosti, osnovane prošle godine. Uz redovna godišnja usavršavanja naših djelatnika, nekoliko stručnjaka je na daljnjem školovanju, što je dokaz da kvaliteti kadra pridajemo veliku pozornost. Iz nabrojenih djelatnosti vidljivo je da je djelokrug djelovanja ustanove vrlo širok. Od prikupljanja statističkih izvješća na razini Županije (jedan od rezutata je i ljetopis koji izdajemo iz godine u godinu) tu je konstatan rad na prevenciji, u čemu bih istaknula provedbu nacionalnih programa (ranog otkrivanja karcinoma dojke i debelog crijeva). Radi se o vrlo zahtjevnim programima koje provodimo u suradnji s ostalim zdravstvenim ustanovama, primarnom zdravstvenom zaštitom i uz podršku jedinica lokalne samouprave. Po odazivu smo ostvarili najbolje rezultate u Hrvatskoj. Naši epidemiolozi imaju iznimno važnu ulogu o kojoj se puno govori u javnosti - od provođenja protuepidemijskih mjera nadalje, a školska medicina nam se ističe jedinstvenim modelom tijesne suradnje sa školama te dostupnosti liječnika djeci i mladima. Mikrobiološki laboratorij nije institucionalan, već opskrbljuje sve potrebe unutar Županije, čemu smo prilagodili i radno vrijeme te pripravnosti. Držimo korak sa suvremenim postupcima u mikrobiološkoj dijagnostici te pacijenti ne moraju odlaziti izvan Županije. U postupku smo akreditacije laboratorija, što je priprema za budućnost. No, valorizacije svih naših poslova ne bi bilo bez računovodstveno-administrativne službe koju od osnutka predano vodi Nada Dovečer – kaže doktorica Payerl – Pal predstavljajući ustanovu koju vodi.
S obzirom na rizik od zaraza kojem je dio djelatnika Zavoda vrlo izložen, je li bilo slučajeva obolijevanja?
- Posljednjih godina nismo imali takvih slučajeva. Svi se moramo pridržavati osnovnih mjera zaštite, bez obzira na vrstu posla kojim se u Zavodu bavimo. Svaki posao ima rizik, a najveći rizik je u mikrobiološkom laboratoriju.
Jesu li u Međimurju u porastu spolno prenosive bolesti poput sifilisa za koji je u jednom dnevnom mediju nedavno pisalo kako je u porastu u Hrvatskoj?
- Pojava sifilisa, kao i kapavca (gonoreje), vrlo je sporadična. U Hrvatskoj nema trenda povećanja broja oboljelih od sifilisa te je riječ o krivoj interpretaciji u mediju. Tijekom 2009. u cijeloj zemlji je registrirano samo 36 pacijenta oboljelih od sifilisa. Tijekom ove godine u Međimurju smo registrirali samo dvoje oboljelih od te bolesti (supružnici). No, treba skrenuti pozornost na prijave bolesti i realnost. Bolest se registrira samo kad je prijavljena.
ČAKOVEČKI BAZENI - BESPRIJEKORNI
Kakva je kvaliteta vode na međimurskim kupalištima?
- Redovito kontroliramo kvalitetu vode na čakovečkim Gradskim bazenima poduzeća Ekom i u Toplicama sv. Martin, a, prema potrebi, i na šljunčarama na kojima se ljudi također kupaju. Ove godine uzeli smo 35 uzoraka na Gradskim bazenima Čakovec i svi su bili besprijekorni. U Toplicama sv. Martin uzeta su 33 uzorka, od kojih dva nisu bila u skladu s propisima koje predviđa važeći pravilnik, no to je relativno niska pojavnost lošeg nalaza. U spomenutim objektima nema rizika za obolijevanje od zaraznih bolesti, ali kupanje na šljunčarama ne bismo preporučili bez rezerve.
Koliko je oboljelih od tuberkuloze u našem kraju i je li ona “bolest prošlosti”?
- Dok bude ljudi, i tuberkuloza će biti prisutna jer je uzročnik ove bolesti prilagođen ljudskom organizmu i prelazi s čovjeka na čovjeka. Težnja nam je da joj pojavnost padne ispod deset na 100.000 stanovnika, što još uvijek nismo dosegli. Godine 1995. registrirano je 40 oboljelih, sljedeće godine ih je bilo 47, primjerice 2007. bilježimo 17 oboljelih. U 2008. imamo 24 registrirane osobe s TBC-om, a prošle godine 18 osoba. Najviše oboljelih ima u radno-aktivnoj skupini od 41 do 60 godina života, a infekcija je značajno češća među muškarcima. Djeca obolijevaju iznimno rijetko, a kad se to i dogodi, nije riječ o težim oblicima.
TROVANJE OSTALA ZAGONETKA
Jeste li utvrdili tko je odgovoran za trovanje hranom djece iz Splita koja su nedavno odsjela u čakovečkom Hotelu Park? Je li hotelska hrana bila zdravstveno ispravna?
- Iz te izletničke skupine 33 osobe su potražile pomoć, 20 ih je primilo infuziju, dok je četvero tijekom noći zadržano na promatranju. No, sljedećega dana su svi bili bez simptoma. Jedan uzorak smo mikrobiološki obradili, no ništa nismo dokazali, dok hrane u Hotelu Park, na žalost, više nije bilo za analizu. Tijekom izvida u ovom objektu utvrđeno je da je u veljači obavljen nadzor u Hotelu Park te da su nalazi bili zadovoljavajući, što svjedoči da nadležni rade svoj posao. Djeca koja su se žalila na teškoće tijekom izleta su jela na raznim mjestima te je nemoguće donijeti pouzdan zaključak.
MANJE PUŠAČA,
VIŠE TRKAČA
Jesu li rezultati brojnih preventivnih i edukativnih akcija provedenih iz Zavoda vidljivi u brojkama, u smislu smanjenja nekih bolesti među ljudima našeg kraja?
-Za rezultate vidljive u brojkama, za njihovu valorizaciju treba puno vremena. U našem kraju bilježimo pad smrtnosti od srčano-žilnih bolesti: udio umrlih od tih bolesti 2009. je iznosio 45,7 posto, a 1999. 50,9 posto. Standardizirana stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Međimurju je niža od hrvatskog prosjeka. No, na to utječe puno faktora te bi bez obimnije i sveobuhvatnije analize bilo neodgovorno tvrditi da je ovo smanjenje isključivo rezultat akcija koje provodimo.
Pada li potrošnja antibiotika?
- To je također dugotrajan proces. Prvi korak na tom putovanju smo učinili, no putovanje će trajati dugo i morat ćemo raditi na puno segmenata s različitim ciljnim skupinama. Planiramo ići i u osnovne škole, dakle na populaciju koja je najprijemčljivija za kvalitetne poruke. A i farmaceuti su se angažirali te zajednički utječemo na svijest ljudi, kako ne bi antibiotik uzimali za svaki i najmanji znak prehlade.