Bolnica zagušena pacijentima

Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Dragutin Kopasić, dr. med., spec. anestez., i Kolegij rukovoditelja djelatnosti Interne medicine, Kirurgije, Neurologije i Hitnog bolničkog prijema - Miroslav Horvat, dr. med., spec. int., Robert Grudić, dr. med., spec. kir., Robert Marčec, dr. med., spec. neur., i Renata Čulinović-Čaić, dr. med., spec. kir., održali su konferenciju za novinare kojom su ukazali na preopterećenost liječnika specijalista zbog neadekvatnog funkcioniranja zdravstvene zaštite na primarnoj razini.
Ravnatelj Kopasić uvodno je istaknuo stav da primarna zdravstvena zaštita koju čine liječnici opće medicine, obiteljske medicine i Hitne medicinske pomoći ne osigurava cjelovitu zdravstvenu zaštitu kako to nalaže Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
- Primarna zdravstvena zaštita ne ispunjava svoje obaveze iz nadležnog zakona da, na primarnom nivou, osigura sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, a da bolnička poliklnička služba primjenjuje samo složenije mjere i metode dijagnostike i liječenja. Tvrdimo to rukovodeći se podacima kojima raspolažemo, a je li tome tako zbog toga što primarna zdravstvena zaštita nije dovoljno opremljena ili je možda problem što Dom zdravlja nema funkciju koordinatora liječnika koji su u koncesiji teško je reći.
Je li razlog u nedostatku novca ili nečem drugom, mi ne znamo, no smatramo da liječnici u zakupu na primarnoj razini bolesnike ne zbrinjavaju onako kako to nalažu zakon i struka. Jesu li nezainteresirani, ne isplati li im se raditi? Je li im jednostavnije, jeftinije i manje odgovorno napisati uputnicu i poslati pacijenta u bolnicu - pitanja su na koja odgovor moraju dati u Domu zdravlja koji objedinjava primarnu zdravstvenu zaštitu - tvrdi Dragutin Kopasić.
Troškovi rastu kao i broj pacijenata bez intervencije
O čemu je konkretno riječ, podrobnije je na pressici obrazložila Renata Čulinović-Čaić koja rukovodi Hitnim bolničkim prijemom. Da distinkcija bude jasna, navodimo razliku između Hitnog bolničkog prijema (unutar Županijske bolnice Čakovec) i Hitne medicinske pomoći (Dom zdravlja) - HBP podrazumijeva dio bolničke zdravstvene zaštite, dok HMP spada u primarnu zdravstvenu zaštitu.
- Mi u HBP-u radimo posao koji treba obavljati primarna zdravstvena zaštita. Hitni bolnički prijem radi od ožujka 2007. godine i u njemu se zbrinjavaju hitni i životno ugroženi pacijenti. U njemu rade liječnici specijalisti koji dežuraju na bolničkim odjelima, dakle kirurzi, internisti, neurolozi, otorinolaringolozi. Infektolozi i urolozi dolaze na intervenciju od kuće gdje su u pripremi. Pedijatri, ginekolozi i psihijatri interveniraju na svojim odjelima. U bolnici imamo 351 krevet, a prosječna popunjenost je 82 posto. Dakle, svaki dan u bolnici leži oko 300 pacijenata koje u popodnevnim i noćnim satima zbrinjava 12 liječnika specijalista. Isti ti liječnici pokrivaju i HBP. To je nevjerojatan obim posla u kojem su jednako odgovorni za ono što su učinili u 5 sati popodne i 5 sati ujutro - ističe Čulinović-Čaić.
Potrebe za javnim apelom ne bi bilo kad Hitni bolnički prijem ne bi bio zagušen pacijentima koji to uopće nisu, pri čemu treba ponoviti ključan podatak da u popodnevnim i noćnim satima u HBP-u i Bolnici radi 12 specijalista. Brojke govore da je tijekom 2007. godine na HBP-u obavljeno 14.967 pregleda pacijenata. Čak 35 posto “pacijenata” otpravljeno je kući bez ikakve intervencije.
- Kad bi primarna zdravstvena zaštita radila svoj posao i držala se dijagnostičko-terapijskog postupka (DTP), mi ne bismo imali preopterećenja u Hitnom bolničkom prijemu. Broj pacijenata za koje nije bila potrebna baš nikakva liječnička intervencija stalno je oko 35, 36 posto i tu su naša uska grla. Na pedijatriji je ta brojka puno viša. Tijekom 2009. i 2010. godine za čak 50 i 51 posto pacijenata nije bila potrebna nikakva liječnička intervencija. Toliko o hitnosti - ističe rukovoditeljica HBP-a Renata Č. Čaić.
Kome klizma, a kome operacija slijepog crijeva?
Do 31. svibnja o.g. u HBP-u su pregledana 77.473 pacijenta, od kojih je 25.563 hospitalizirano. Frapantan je podatak da čak 27.912 pacijenata koje su pregledali specijalisti nije iziskivao nikakvu liječničku pomoć. Ravnatelj Bolnice Dragutin Kopasić ovome dodaje još podataka:
- Čudim se pacijentima koji se voze 40 kilometara do HBP-a da im se učini nešto što prema DTP-u može učiniti i njihov obiteljski ili liječnik opće medicine. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti liječnici za klizmu (čišćenje debelog crijeva) dobiju 100 kuna, a mi ne dobijemo ništa. Mi za 100 kuna operiramo slijepo crijevo.
Prvi čovjek Županijske bolnice Čakovec kaže da je “ovakav pritisak pacijenata sve teže izdržati” te tvrdi da su mogućnosti ustanove iscrpljene.
- Pojačali smo službu, imamo kontinuiranu pripravnost niza specijalista, uvedeni su prekovremeni sati za pedijatriju.
Sve to je gotovo nadstandard koji smo morali organizirati jer nam dolaze ljudi koje primarna medicina šalje, a možda je mogla odraditi i sama. Mi radimo umjesto nekog drugog.
Liječnici od četiri trećine
Voditelj djelatnosti Interne medicine Miroslav Horvat također iznosi svjedočanstva velike opterećenosti liječničkog kadra, specijalizanata i subspecijalista.
- Imamo 22 liječnika koji rade posao za 26 liječnika. Svi rade za trećinu više posla od normativa. Izvršenje Interne lani je bilo 129 posto, što je za 20 posto više od hrvatskog prosjeka i 30 posto više od standarda - ističe Horvat.
Kirurgijom u ŽB Čakovec rukovodi Robert Grudić. U svibnju su on i njegovi kolege odradili 232 radna sata, dok je norma bila 176.
- Mi smo u godinu i pol promijenili organizaciju rada, povećali broj operativnih zahvata za 30 posto, uveli nove metode, jednodnevnu kirurgiju, novu aparaturu. Ovakav način rada - u kojem moramo intervenirati onda kad trećina pacijenata uopće ne treba intervenciju, u pitanje dovodi naše funkcioniranje - ističe, među ostalim, Grudić dodajući da lista čekanja na Kirurgiji ne postoji, “ali daljnji pritisak neće moći izdržati i morat će smanjiti kvantitetu kako ne bi izgubili na kvaliteti rada”.
Hitni neurološki pregledi na HBP-u koji su ostali bez liječničke intervencije, jer ona naprosto nije bila potrebna, također se kreću između 37 i 43 posto.
- Specijalisti naše bolnice u prosjeku su stari 50 godina. Moraju biti stručno, tjelesno, profesionalno i empatički spremni pomoći pacijentima, a preopterećenju nema kraja - ističe Robert Marčec koji rukovodi djelatnošću Neurologije.
Zabilježila i snimila
Aleksandra Ličanin

Problemima tu nije kraj!
Renata Čulinović-Čaić, dr. med., spec. kir.: Problemima tu nije kraj. Bliži se reforma Hitne medicinske pomoći i novim se pravilnicima regulira osnivanje Zavoda za hitnu medicinu. Zamišljeno je da se radi tako da više nema ambulante HMP-a, već će se raditi samo na terenu, dakle samo u kombijima Hitne. Oni pacijenti koji će trebati ambulantnu intervenciju javljat će se ubuduće centre obiteljske medicine koji će raditi do 21 sat. To znači da će iza 21 sat primarna zdravstvena zaštita građanima biti potpuno nedostupna. Dali smo si truda i proučili mnoge zakone, a Zakon o zdravstvenoj zaštiti govori da se zdravstvena zaštita mora organizirati kontinuirano, cjelovito i dostupno - osobito u primarnoj zaštiti koja mora biti neprekidno dostupna. (al)

Brojke
Tijekom 2002. godine Županijska bolnica Čakovec imala je 89 specijalista, a danas ih ima 100. Prije nepunih devet godina u Bolnici su plaću primala 643 zaposlenika, a danas 720. Bolesnici liječeni u stacionaru, hospitalizirani, 2002. godine dosegli su brojku od 14.854, a lani 16.197. Troškovi za lijekove rastu neproporcionalno u odnosu na navedene podatke. Tijekom 2002. na lijekove i potrošni medicinski materijal potrošene su 18.843 kune, a 2010. godine 32.418 kuna. (al)