Zdravstvo 23.01.2017. 09:31. Zadnja izmjena: 23.01.2017. 09:46.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu

Dr. sc. Tomislav Novinščak: Zlo se može dogoditi svakog trena, moramo biti spremniji!

Još ne tako davno pojam terorizma iz perspektive Hrvatske bio je rezerviran ipak za zemlje zemljopisno prilično daleko od nas. No, posljednji napadi primjerice u Njemačkoj, dokaz su da je opasnost od jedne od najvećih pošasti današnjice potpuno realna i u našoj zemlji. Hrvatska je najprije u ožujku, a zatim ponovno u prosincu 2016. godine, podigla i razinu pripravnosti u cijeloj zemlji s drugog na treći, od ukupno četiri stupnja. Treći stupanj označava pojačan policijski i nadzor granica te koordinaciju rada policije i obavještajnih službi. U međuvremenu, još u kolovozu prošle godine Ministarstvo zdravlja donijelo je novi Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine u kojem je izričito propisano da hitnu medicinsku skrb na javnim priredbama i drugim oblicima okupljanja pružaju timovi hitne medicinske službe županijskih zavoda.

Poznato je da su mete napada najčešće mjesta na kojem se nalazi veći broj ljudi, no dakako, ne samo zbog terorizma isti pravilnik propisuje da je s obzirom na očekivani broj sudionika ili narav okupljanja, organizator događaja dužan osigurati prisutnost jednog ili više timova hitne medicinske službe, a u spomenutom dokumentu navodi se i da se visokorizičnim okupljanjima smatraju svi sportski susreti (rekreativni i profesionalni), okupljanja gdje se toči alkohol (dani grada, različite gradske manifestacije), masovna okupljanja (koncerti, priredbe, mise na otvorenom) kao i okupljanja s većim udjelom starijih osoba. Timovi se angažiraju izvan svog redovitog opsega rada, odnosno radnog vremena te njihovo dežurstvo organizator posebno plaća.

PRAVILNIK NE SHVAĆAJU OZBILJNO

Vjerojatno zbog tog osnovnog razloga, pravilnik je zaozbiljno shvatio tek manji broj organizatora, kaže za naš tjednik ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije dr. sc. Tomislav Novinščak javno pozivajući da se pravilnik poštuje.

Organizatore, lokalnu upravu, Međimursku županiju, Policijsku upravu međimursku u više smo odaslanih dopisa upoznali s pravilnikom te ih ponovno pozivamo da kod izdavanja suglasnosti za priredbe obrate pažnju na to je li Zavodu za hitnu medicinu podnijet zahtjev za dežurstvo medicinskog tima. Zlo se može dogoditi svakog trena i svugdje i moramo se ponašati odgovorno. Uzmimo za primjer ono najgore, mogući teroristički napad s više ozlijeđenih. Kod takvih su nesreća bitne sekunde. Naši timovi imaju trijažne ruksake te do dolaska više timova mogu obaviti trijažu. Koliko već znači ako se od 100 unesrećenih ljudi spasi njih 50. Ili recimo, netko se na koncertu predozira. Ako je tim tamo da mu se antidot i život mu je spašen. Ako je tim na nekoj drugoj intervenciji u udaljenome mjestu uvijek postoji bojazan da neće stići. Zar i činjenica da je Hrvatska podignula stupanj pripravnosti nije sama po sebi dovoljna da se bude oprezan i da se poštuje pravilnik. No, neki ga shvaćaju olako. Vrijedilo bi provjeriti i nije li Međimurska županija bila jedina u Hrvatskoj koja za vrijeme boravka Kolinde Grabar Kitarović, nije imala medicinsku pratnju za predsjednicu kao štićenu osobu, napominje dr. Novinščak.

Kao pozitivne primjere prošlogodišnjih manifestacija čiji su organizatori ipak angažirali timove Zavoda navodi festival elektroničke glazbe Forestland, javno snimanje emisije Lijepom našom, božićni koncert u Nedelišću te doček nove godine na čakovečkom Trgu Republike kao i sportska događanja poput spidvej natjecanja i manifestacije Bimep. Gotovo nitko drugi, a spomenimo tek manji dio javnih okupljanja održanih samo u prosincu prošle godine poput koncerta Radija 105 u dvorani Graditeljske škole Čakovec, festivala zabavne glazbe MEF održanog u dvorani Osnovne škole Tomaša Goričanca u Maloj Subotici te nedavnog koncerta Jelene Rozge u dvorani Mesapa u Nedelišću, hitnu pomoć nije angažirao.

VRIJEDI LI RISKIRATI?

Cijena dežurstva tima ovisi, nastavlja Novinščak, o više parametara, a bazira se na cijeni rada djelatnika službe.

Nije isto održava li se neko okupljanje u četvrtak poslijepodne ili u subotu, odnosno nedjelju navečer, a nije isto ni ako se odvija Čakovcu ili recimo Kotoribi. No, vrijedi li riskirati zbog nekoliko tisuća kuna, pita se. Za primjer, doznajemo da je dežurstvo jednog tima na božićnom koncertu u Nedelišću koštalo 500 kuna po satu, no ako se radi o priredbi koja traje više sati ili cijelo poslijepodne, cijene su niže. Zahtjev za dežurstvo treba podnijeti najmanje dva dana prije događaja da bi se odredio tim koji će prisustvovati događaju izvan svog redovnog radnog vremena. Doktor Novinščak naposljetku naglašava da je više razumijevanja za pravilnik očekivao od policije koja može uskratiti dozvolu za održavanje okupljanja,

POLICIJA SUGERIRA PRIMJENU PRAVILNIKA, ALI ODLUKU PREPUŠTA ORGANIZATORIMA

U Policijskoj upravi međimurskoj čitavu priču međutim vide i tumače nešto drukčije. U odgovoru na naš upit navode da su upoznati s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine te će kao i do sada kod zaprimanja prijava javnih okupljanja organizatorima sugerirati primjenu odredbi navedenog Pravilnika. No, nadalje kažu da Policijska uprava sukladno Zakonu o javnom okupljanju, temeljem pravodobne i uredne prijave organizatora, prosuđuje postojanje uvjeta za održavanje javne priredbe.

Načelnik policijske uprave ima zakonsku mogućnost zabraniti održavanje javne priredbe ako priredba nije pravodobno i uredno prijavljena, ako organizator ne provede sve propisane zakonske mjere, ako je priredba prijavljena na prostorima koji nisu namijenjeni ili prikladni za održavanje javne priredbe ili postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi održavanje javne priredbe dovelo do izravne i zbiljske pogibelji po interese i sigurnost Republike Hrvatske te od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira, težeg kršenja javnog morala ili ozbiljnog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi.

Nadalje, organizator javnog okupljanja prije svega dužan je osigurati javni red i mir te provesti mjere kako bi javno okupljanje gledano sa sigurnosnog aspekta prošlo u najboljem redu. U tom smislu organizatoru javnog okupljanja ostaje procjena da cijeneći narav svakog posebnog okupljanja odluči hoće li angažirati određene hitne službe.