Marina Payerl-Pal: Mladi liječnici baš ne hrle u područje preventive

Prim. Marina Payerl-Pal, dr. med., spec. med. mirkobiologije i parazitologije, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije upozorava na moguće probleme u bližoj budućnosti i u ovoj ustanovi zbog nepostojanja prakse dugoročnog planiranja kadrovskih potreba u zdravstvu. Nema, izgleda, dobre strategije i preveniranja problema ni u preventivnoj medicini...

Napuštaju li specijalisti Zavod za javno zdravstvo, kao što je slučaj sa Županijskom bolnicom?

- Ni liječnici  niti drugo medicinsko osoblje nisu napuštali Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije zadnju godinu. U rujnu 2014. godine, specijalistica mediciske ke mikrobiologije je otišla u drugu  županiju živjeti i raditi. Specijalizantica  psihijatrije koja je dobila i započela sa specijalizacijom  u ZZJZ-u Međimurske županije je raskinula ugovor (u listopadu 2015.) , jer se u međuvremenu raspisala specijalizacija iz dječje psihijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec, što je bio njezin primarni interes.

Nedostaje li kadra u Vašoj ustanovi?

Zavod raspolaže osobljem prema ugovoru s HZZO-om, koji se temelji na normativima (broj timova)  u skladu s prihvaćenom mrežom  zdravstvene zaštite u RH.  Konkretno u našem Zavodu:  Djelatnost epidemiologije – 3 tima (1 liječnik specijalist epidemiolog; 1 sanitarni ing i 1 sanitarni tehničar). Prema mreži zdravstvene zaštite 1 tim pokriva potrebe 40 000 stanovnika. Što se tiče Djelatnosti javnog zdravstva – 1 tim (1 liječnik spec javnog zdravstva i bacc.medicinska sestra/med.tech.). Struktura tima je krnja (potreban nam je barem još 1 bacc. med. sestra/dipl. med.sestra; informatičar/nutricionista/kineziolog). Smatramo da je s obzirom na opseg i sadržaj rada tima za javno zdravstvo aktualan omjer - tim naprema broj stanovnika - nerealan. U više navrata smo ukazivali na potrebu povećanja broja timova u odnosu na broj stanovnika.  Kako bi se mogao odraditi cjelokupni opseg posla u toj djelatnosti Zavod financira rad bacc.med.tech u punom radnom vremenu te dipl.ing.nutricionizma u nepunom radnom vremenu (16 sati tjedno) vlastitim sredstvima, jer HZZO pokriva troškove samo spec. epidemiologa i bacc. med.sestre.

Nadalje, Djelatnost školske medicine – 4 tima (liječnik spec. školske medicine i bacc.ms). Prema mreži , plaća se broj timova prema broju učenika i studenata (  1 tim na približno 5000 djece). Jedna liječnica u ovoj Djelatnosti je pred polaganjem specijalističkog ispita  iz školske medicine, tako da će se u našem Zavodu uskoro formirati još jedan tim. U Djelatnosti mentalnog zdravlja – 1 tim u sastavu specijalistica školske medicine, prof. psihologije, med.sestra te vanjski suradnici prema Ugovoru o djelu (spec. psihijatar, 2 socijalna pedagoga, soc. radnik). Liječnica je na specijalizaciji iz psihijatrije od 2015. godine. Planirani završetak i povratak sa specijalizacije je 2021., čime će se tim popuniti vlastitim kadrom. Djelatnost Mikrobiološki laboratorij je posebno ugovoren s HZZO-om i spada u dijagnostičko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.

Trenutno su zaposlene dvije specijalistice med.mikrobiologije i dvije specijalizantice, jedan ing.molekularne biologije te jedan magistar med.lab.dijagnostike, zatim tri ing. med. lab. dijagnostike, te osam med. lab .tehničara. Za regularno i redovito funkcioniranje rada u Mikrobiološkom laboratoriju potrebna bi bila najmanje tri specijalista, tako da je s obzirom na aktualno stanje (2 specijalistice i 2 specijalizantice) provođenje rada pod posebnim pritiskom do povratka kolegica sa specijalizacije (2019, odnsno 2022. godine). Kako sam navela u pojedinim djelatnostima nedostaju određeni profili stručnjaka te su kod nekih djelatnosti normativi nerealni. To nije posljedica nepopunjavanja kadrom na  lokalnoj razini, već odraz nacionalne zdravstvene politike.

JESMO LI PRED OZBILJNIM DEFICITOM?

Ima li dovoljno interesa za specijalizacije s područja koje pokriva Zavod?

- Realnost je da postoji slab interes liječnika za specijalizacije unutar Zavoda iz više razloga, kao npr. neatraktivnost za rad na području preventivne medicine, niži koeficijenti zaposlenika Zavoda u odnosu na druge zdravstvene ustanove. Zbog toga je moguć problem s potrebnim kadrovima u skoroj budućnosti, iako  kolegice koje su završile specijalizaciju za Zavod, vrlo rijetko mijenjaju svoje radno mjesto i odlaze iz Zavoda. Kako je Zavod osnovan 1995. godine, prosjek godina aktualnih specijalistica je bliže periodu mirovine, nego početku rada, tako da su mogući kadrovski deficiti u dogledno vrijeme. Nažalost, ne postoji praksa dugoročnog planiranja kadrovskih potreba u zdravstvu, kojom bi se određeni problemi mogli prevenirati. I ovom prilikom bih istaknula da je preventivni rad u zdravstvu iznimno važan kako bi se poboljšalo zdravlje ljudi i učinkovito prevenirale bolesti. Da bi se to postiglo važno je promišljeno planirati, imati mogućnost izbora kvalitetnih kadrova za rad , ali i osigurati primjereno financiranje.