Što naša zajednica može učiniti za neizlječive bolesnike i njihove najbliže?

Štefančanka Slava Jabuka (68) prije otprilike dva mjeseca pokopala je svog supruga Stanislava (76). Preminuo je od posljedica tumora debelog crijeva. Ova zloćudna bolest prikovala ga je za krevet, tražeći 24-satnu brigu i njegu. Posljednjih devet mjeseci bila je stalno uz njege, duboko u sebi gajeći nadu da će svojom ljubavlju uspjeti izliječiti voljenog supruga. Snagu, vjeru, nadu, ali prije svega neizmjernu pomoć pružili su joj članovi mobilnog palijativnog tima koji od 2013. godine djeluje u Međimurskoj županiji. - Nastojala sam do zadnjeg trenutka sama brinuti o svom suprugu. Kad su se bolovi počeli pojačavati njegov specijalist obiteljske medicine spomenuo je palijativnu skrb. Nisam znala što to znači. Pristala sam jer mi je pomoć bila itekako potrebna, priča nam naša sugovornica.

Svi strahovi i sumnje nestali su u trenutku kad je liječnica mobilnog palijativnog tima prvi put kročila u njihovu kuću. - Nemam vozačku dozvolu pa je to bilo upravo ono što nam je trebalo. Članovi palijativnog tima bili su kao anđeli s neba. Nazvala bih ih uvijek kad mu nije bilo dobro i oni bi došli. Pratili su zdravstveno stanje mog Stanka, davali mu lijekove protiv bolova, bili nam podrška... Spašavali su nas do zadnje minute. Zahvaljujući njima sve sam to uspjela, oni su mi davali snagu. Ne znam kako bih da nije bilo palijative..., u suzama nam je ispričala Slava Jabuka.

PROFESIONALNA POMOĆ

Temelji palijativne skrbi u Međimurju postavljeni su prije nekoliko godina, a Međimurska županija danas se može pohvaliti jednim od najboljih sustava u Hrvatskoj, ističe ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić, dr. med., spec. anestez. - Čakovec je treći grad u Hrvatskoj koji je uveo mobilni palijativni tim. Zaposlene su dvije osobe u mobilnom timu – Maja Kain, dr. med., i Monika Puklek, bacc. med. techn., te koordinatorica sustava palijativne skrbi u Međimurskoj županiji mr. sc. Renata Marđetko, dodaje doktor Vrčić.

Ovu domenu okružuje smrt, a zadaća joj je humana – osigurati čovjeku na umoru dostojanstven kraj, pomoći neizlječivom, a dodatan naglasak stavlja se i na proces žalovanja obitelji. Mobilni palijativni tim, koji je produžena ruka liječnika, u tome ima značajnu ulogu.

- On obilazi palijativne bolesnike te osim praćenja simptoma, ublažavanja bolova i drugih simptoma ima zadaću zadovoljavanja i socijalnih, psihičkih i duhovnih potreba svih uključenih osoba, nabraja naša sugovornica. U cijeloj priči važno je što ranije prepoznavanje palijativnog bolesnika te je neophodna komunikacija između svih službi koje palijativni bolesnik obilazi. Od liječnika u obiteljskoj medicini, bolnica, patronažne službe, zdravstvene njege u kući, hitne službe (koja još uvijek ima puno posla s palijativnim bolesnicima jer jedini mobilni tim u Županiji ima radno vrijeme od 7 do 15 sati), do službe socijalne i duhovne skrbi.

UDRUGA

Udrugu Pomoć neizlječivima, već prepoznatu u našoj javnosti, vodi magistrica znanosti s područja palijative Renata Marđetko, koordinatorica sustava u Međimurskoj županiji. - Palijativa je usmjerena prema osobama koje boluju od neizlječivih, ali uznapredovalih bolesti kao i članovima njihovih obitelji. Ima bolesti koje mogu trajati jako dugo, ali kad se simptomi bolesti pogoršaju i bolest ide „svom kraju“, tu se uključuje palijativa. Palijativnu skrb u većini slučajeva trebaju bolesnici s proširenom malignom bolesti, objašnjava R. Marđetko.

Prema našim zakonima, obitelj je dužna zbrinuti bolesnog člana, a ne država. Postavlja se pitanje: što s ljudima čiji članovi obitelji ne žele ili iz objektivnih razloga ne mogu skrbiti o bolesniku? - Bolnica je mjesto za akutnu skrb. Kad se zbrinu simptomi zbog kojih je bolesnik primljen, on se mora otpustiti. Palijativna skrb ne podrazumijeva smještaj bolesnika, već pruža pomoć obiteljima koje kod kuće brinu za bolesnika. Problem socijalne naravi Hrvatske je smještaj bolesnih ljudi koji mogu biti zbrinuti kod kuće, objašnjava Renata Marđetko. U Županijskoj bolnici Čakovec trenutno postoje dva kreveta koja su službeno namijenjena palijativnim bolesnicima, no prima ih se, kaže, puno više.

HOSPICIJ

- Svi bismo se trebali zapitati kako dalje razvijati palijativu. Koliko je društvo napredno može se mjeriti po tome koliko je palijativa razvijena. Hospicij je apsolutno dobrodošao, no treba se orijentirati na ono što je realno, zaključio je doktor Branko Vrčić. - Ključno je izraditi bazu podataka palijativnih bolesnika u Županiji i uključiti psihologa u rad tima, naglasila je koordinatorica sustava palijativne skrbi Renata Marđetko.

Na internetskim stranicama Doma zdravlja istaknuti su kontakti putem kojih se ljudi u ovakvoj potrebi mogu obratiti: 099 473 52 60 - Renata Marđetko (ili [email protected]), te 099 269 30 53 - od 7 do 15 sati (palijativni.tim@dzck,hr).