Agronom Anđelko Tomšić: Nakon nepogoda na tržište nam ulijeću stranci

Voćnjaci Agromeđimurja između Pušćina i Nedelišća i Čehovca i Cirkovljana, ukupno 160 hektara aktivnih nasada jabuke (bez površina na kojima su sadnice u uzgoju ili mladi nasadi) zbog lokacije su zapravo najbolji za procjenu kakva je bila voćarska godina. U godini elementarnih nepogoda, kao ove proizvodne sezone, s izrazito jakim mrazom i tučom koja se sručila na nasade, rezlultati su u ekstremima. Ili je sve poharano nepogodama ili su (kod malobrojnih sretnika) voćnjak zaobišli i mraz i tuča. Voćnjak između Nedelišća i Pušćina nakon mraza, dio nasada nezaštićen mrežom dodatno je oštetila tuča, a u donjomeđimurskom nasadu, onom između Čehovca i Cirkovljana, sumiraju se posljedice mraza.

Anđelko Tomšić, dipl. ing. agr., u čijoj je odgovornosti cjelokupna voćarska proizvodnja Agromeđimurja kaže da se drugu godinu za redom voćari bore za "pozitivnu nulu", s urodom koji je ostao u kombinaciji s osiguranjem:

- U voćnjacima Agromeđimurja optimalan je urod oko 7.000 tona konzumne jabuke, dakle prve i druge klase ako govorimo u trgovačkim kategorijama. Drugu godinu za redom voćnjaci su pod elementarnim nepogodama, mraz nam je ubrao i do 60 % uroda, a što je i ostalo, oštetila je tuča. Tako da uz očekivanih 3.000 tona jabuke koju ćemo ubrati ove godine, od koje je jedva pola konzumna jabuka, a ostalo indusrijska, tek uz naplatu osiguranja možemo računati, kako mi, tako i mali voćari koji imaju osigurane nasade, da ćemo doći s ovosezonskim poslovanjem na "pozitivnu nulu". Možda pokriti troškove i to je sve...

K tome, troškovi berbe su nam ove godine viši, jabuka se bere sporije jer je urod koji je i ostao u vršnoj zoni krošnji, iznad mrazne zone, umjesto osamstotinjak kilograma za radno vrijeme, berači uspiju natrgati tek 500 ili 600 kilograma, a satnica je satnica. I sad nam ništa ne vrijedi što jabuka kod velikih otkupljivača ima i povoljnu cijenu, od 1,7 do 2,7 kuna za kilogram, ovisno o klasi, kad je nema. Posredna je šteta, nakon nepovoljnih godina kad mi voćari ostanemo bez uroda, što na naše tržište odmah ulijeću stranci, pa zatim se iz petnih žila trude zadržati poziciju. Tržište je nemilosrdno, s tim da se kod nas, u Hrvatskoj, jasno vidi nepoštena praksa velikih trgovačkih kuća.U Sloveniji je ove godine, primjerice, snižen kriterij za klasiranje jabuke, takva je godina, kod nas ne. Trgovci koriste gužvu, zapravo i ucjenjuju s kriterijima. Ili jabuka ima "piknju" ili je predebela ili je opečena jer je s vrha krošnje... Uvijek nešto nađu i na besprijekornoj jabuci.

S druge strane, mi dobro znamo kakva je ta jabuka koju nudimo trgovačkoj mreži: testira se zrelost, udio škroba i razgradnja škroba, tvrdoća ploda, odnosno sve što podrazumijeva tzv. Streiffov indeks, kaže A. Tomšić.

Kao i svake godine, u berbi jabuka najviše je posla za "sezonce". A među njima, kao po nekom pravilu, nema najviše nezaposlenih ili onih koji bi svoj težak socijalni položaj mogli ublažiti zaradom u berbi, nego prednjače umirovljenici.

Kata Vajdić u voćnjak između Nedelišća i Pušćina došla je iz Varaždina:

- Ma prelijepo mi je tu, uživam u poslu, a s druge strane, prilika mi je ovo da si zaradim uz mirovinu za mene ozbiljne novce. Imam 1.400 kuna mirovine i mislim da je 160 kuna na dan, za osam sati rada koji nije fizički zatjevan ni naporan pristojna zarada. I plaća se odmah, ne čekamo novce. A ne vidim oko nas koji smo umirovljenici te naše "socijalne slučajeve" koji žive od našeg rada ili nezaposlene kojih je jako puno... Nije to malo čudno?

Slično ramišljaju Damir Hižman iz Savske Vesi, Zlatko Nedeljko iz Pribislavca, Zlatko Habek iz Varaždina i Vjekoslav Benček iz Donjeg Kučana. Ekipa se složila: dvojica s jedne, dvojica s druge strane reda, pa se izmjenjuju u berbi procjene s lijeve i desne strane Drave kako će to biti s Grcima, "ma, sigurno pobjeda u Zagrebu, neriješeno u Ateni", a za berbu kažu – raditi se mora, a ako se radi, onda se i zaradi.