Alternativno rađanje jabuke

Prošlog su tjedna u voćnjacima zabilježene niske jutarnje temperature i do -3,7°C, Tijekom dana već u prijepodnevnim satima temperatura je bila iznad nule pa s obzirom na fenofazu cvjetnih pupova koji su tek počeli se otvarati nije moglo biti veće štete. 

Najveći problem zapravo predstavlja jaki i dugotrajni sjeverni vjetar uz temperature oko -1°C do -1,5°C, pa postoji opasnost da će dio cvjetnih pupova na nekim sortama stradati od izmrzavanja. Pošto su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka koji dovode do alternative, dobro je da se prisjetimo problema koje izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke.

U voćnjacima jabuke možemo ovih dana na stablu uočiti nekoliko vrsta rodnog drveta. Uvježbano oko može lako razlikovati pup sa cvjetovima koji će cvasti ove godine od pupa sa rozetom listova koji tek priprema cvjetove za narednu godinu. U cvjetnom pupu, najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ukoliko dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hranjiva počinju trošiti na razvoj plodova. Vrlo malo energije i hranjiva ostaje da se može u pazušku tog pupa početi stvarati cvjetna rozeta sa novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo lisna rozeta koja u narednoj godini nema cvjetove. Zbog toga na stablu, na starijem pršljenastom rodnom drvetu, uvijek postoje rozete sa cvjetnim i rozete sa lisnim pupovima.

Kao bi stablo jabuke svake godine donosilo jednaki broj plodova, sa velikim udjelom prve klase, moramo dobro poznavati i procijeniti vrstu rodnog drveta koje će cvasti od onog koje se odmara i priprema cvjetove tek za narednu godinu. Tako na stablu jabuke u intenzivnom uzgoju nakon završene rezidbe uočavamo:

1. Staro pršljenasto drvo. Na njemu se nalaze pupovi sa cvjetnim rozetama koje će uskoro cvasti, te pupovi samo sa lisnim rozetama koje će u tekućoj godini pripremati cvjetove za narednu godinu.
2. Dvogodišnje rodno drvo na kojem se nalaze najkvalitetniji cvjetni pupovi, te tro i četverogodišnje rodne grane sa većim ili manjim brojem pupova sa cvjetnim ili lisnim rozetama.
3. Jednogodišnje grane koje ne bi trebale imati cvjetne pupove, ali ukoliko su narasle u nerodnoj godini, ili je voćnjak pothranjen dušikom, imaju cvjetne pupove.

Na gornjoj fotografiji je klasična dvogodišnja rodna grana koja bi morala činiti do 40 - 50 % rodnog drveta za prvu klasu jabuke. U vegetativno uravnoteženom voćnjaku prve godine grana naraste, druge godine diferencira cvjetne pupove i treće godine rađa. Kako je pravilna i ispravna rezidba najvažnija mjera izbjegavanja alternative, potrebno je voditi brigu da se uvijek na stablu nalazi dovoljan broj dvogodišnjih rodnih grana, kao i dovoljan broj jednogodišnjih grana koje će ih naredne godine zamijeniti.

Na gornjoj fotografiji nalazi se trogodišnja rodna grana, koja je ponovno uspjela formirati nove cvjetne pupove. To se dešava ukoliko je prethodne godine većina cvjetova na dvogodišnjoj cvatućoj grani otpala kao posljedica niskih temperatura ili je izvršeno kvalitetno prorjeđivanje i optimalna ishrana.

Fotografija prikazuje starije pršljenasto rodno drvo sa dvije rozete cvjetova (crveno) i tri rozete listova koje se odmaraju (zeleno). U tom slučaju omjer uroda je jednak i za tekuću i za narednu godinu. Ukoliko na stablu prevladava samo starije pršljenasto drvo, neophodno je potrebno uspostaviti takovu ravnotežu na čitavom stablu, te čim prije pokrenuti rast novih jednogodišnjih grana jačom rezidbom i pojačanom prihranom dušičnim gnojivima.

Sijedi fotografija starijeg pršljenastog rodnog drveta samo sa lisnim rozetama koje se u cijelosti odmara od prošlogodišnjeg uroda. Ove godine stablo nema plodova, dok će naredne godine ponovno biti prerodna godina i izostanak formiranja cvjetnih pupova. Ovo je veliki problem za voćara i voćnjak je potrebo što je prije moguće uvesti u ravnotežu pravilnom rezidbom i pravilnim metodama prorjeđivanja.

Na gornjoj fotografiji nalazi se još jedna specifičnost. Dvogodišnja grana koja je kao jednogodišnja cvala, iscrpila se, te je izostalo klasično formiranje kvalitetnih cvjetnih pupova. Ovo se dešava kada u prerodnim godinama cvate i veliki broj jednogodišnjih grana koje bi trebale diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu. 

Vezano uz prethodnu fotografiju, jednogodišnja grana narasla u prošloj godini koja će cvasti. Kako je protekle godine bio slabi urod na stablu i nije bilo opterećenja, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hranjiva, energije i vremena do berbe da započne sa diferenciranjem cvjetnih pupova. Ovo se naročito dešava u voćnjacima pothranjenim dušičnim gnojivima, a ove godine je izraženo na sortama Gala i Breburn. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je pošto je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova za narednu godinu. Jednogodišnje grane cvatu i do desetak dana nakon višegodišnjeg rodnog drveta i najčešće daju veći udio sitnijih plodova na stablu. 

ŠTO NAM JE ČINITI?

Pregledom nasada trebamo ustanoviti omjer cvjetnih i lisnih pupova na stablu jabuke. Pogledom moramo znati „ odskenirati u par sekundi“ omjer svih prethodno navedenih vrsta rodnog i nerodnog drveta. Suvremena komercijalna proizvodnja ne može si dozvoliti da imamo jedne godine u voćnjaku preveliki urod sa velikim udjelom sitne jabuke, dok je naredne godine urod smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova koji u skladištima i hladnjačama stradavaju od fizioloških poremećaja.

    Kada govorimo o prorjeđivanju plodova kod voćaka, posebice kod jabuke, moramo znati kako je potrebno razlikovati dva osnovna prorjeđivanja.

1.    Prorjeđivanje za sprečavanje alternative (do 30 dana od početka cvatnje)

2.    Prorjeđivanje za povećanje krupnoće  (do 60 dana od početka cvatnje)

Kod prorjeđivanja kojim želimo spriječiti alternativno rađanje bitno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za slijedeću godinu. To je vrijeme kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja cvjetnih pupova za narednu godinu, pa nam je važno u tom periodu "skinuti" sa stabla što više plodova (sjemenki). Vrlo je važno obratiti pažnju da se „skine“ svih 5 – 6 cvjetova – plodova sa određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u rozetama za narednu vegetacijsku godinu.

    Stoga je u većim voćnjacima u alternativno rodnim godinama najbolje otpočeti kemijsku prorjedu „paljenjem cvjetova“ određenim preparatima. (ATS) Naravno, potrebno je voditi računa i o nadolazećim mogućim niskim temperaturama (mraz).

    Dopunsku rezidbu rez tik pred cvatnjom i za vrijeme cvatnje obavimo na pojedinačnim stablima jer uvijek postoje stabla koja su nerodna i li prerodna u istom nasadu. U prerodnoj godini direktno režemo cvjetove sa stapkama po svih 5 cvjetova  iz svakog drugog pupa, prvenstveno na starom pršljenastom drvetu i osobito na jednogodišnjim granama čija je funkcija priprema za narednu godinu. Paziti da se ne radi po kišnom vremenu zbog mogućnosti infekcije Ervinijje.

    Nakon cvatnje postoji mogućnost kemijske prorijede već oplođenih plodova do promjera od 5-15 mm. Što ranije izvršimo prorjedu, (preparati na bazi NAD te BA) to ćemo imati veći utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje već oplođenih plodova preko 15 mm doprinosi povećanju krupnoće plodova u tekućoj godini, no ima znato manji utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. 

    Kada je voćnjak jednom uveden u ravnotežu, a urod je prisutan svake godine, Tada se pažnja posvećuje prorjeđivanju za povećanje udjela prve klase jabuke. Nakon oplodnje, pod utjecajem hormona iz sjemenki plodova započinje prva faza u razvoju ploda. Dioba stanica. Taj period traje oko tridesetak dana, nakon čega sijedi faza rasta staničnih stjenki, koja također traje oko tridesetak dana. Nakon toga slijedi samo rast stanica plodova na osnovu primanja vode putem korijenja iz tla i ulaska ugljikohidrata i ostalih produkata fotosinteze iz listova. Stoga je od velike važnosti da prorjedu vezanu za povećanje udjela prve klase provodimo do isteka prve dvije faze u razvoju ploda. Drugim riječima u periodu od 60 dana od početka cvatnje. Što prorjeđivanje prije izvedemo to će više hrane i energije ostati za preostale plodove na stablu. Kasnim prorjeđivanjem odbacujemo već utrošenu hranu i energiju u nastalim plodovima.

    Alternativno rađanje voćnjaka može biti izazvano prevelikom bujnosti, prejakom ili preslabom rezidbom, stradavanjem cvatnje od proljetnih mrazeva, preslabom oplodnjom i drugim razlozima. Najvažnije je da naučimo kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka. Nadam se da sam ovim člankom probleme vezane uz alternativno rađanje još više približio našim voćarima.

Ovaj članak bio je pripremljen prije nadolaska niskih jutarnjih temperatura, (ponedjeljak, utorak) za koje se iskreno nadam da ipak neće našim voćnjacima nanijeti preveliku štetu. Bolje da prorjeđujemo sami nego da nam to obavi mraz. 

Adrian Horvat, dipl. ing. VVV