Čime zaštititi vinograde u prvim tretiranjima?

Za razliku od protekle 2014. kada je prosječna mjesečna temperatura zraka u ožujku na mjernom lokalitetu Trnovčak bila +10,3°C, ove godine je ista vrijednost +7,3°C. Prva dekada mjeseca travnja o.g. je bila neuobičajeno prohladna, sa čestim i jačim sjevernim vjetrovima, a temperature zraka su porasle na vrijednosti iznad +20°C tek u drugoj dekadi ovog mjeseca! U takvim uvjetima početak bubrenja i razvoj “vunastog pupa” bilježimo od početka proteklog tjedna (nakon 13.4.), poglavito na sortama chardonnay, rizvanac, muškat žuti, pinot, moslavac bijeli (šipon) i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama kada su na pojedinačnim čokotima bili razvijeni prvi listići). No, na sortama graševina, sauvignon bijeli, sauvignon cabernet i slično razvoj zimskih pupova tih dana nije značajno napredovao! Zbog takve razlike u početku vegetacije između pojedinih vinskih sorata vinogradari su često u nedoumici kada i čime obaviti prve zaštite vinograda?! Sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12)* (*ovaj Pravilnik će uskoro biti zamijenjen novim Pravilnikom o održivoj uporabi pesticida) svi poljoprivrednici od početka 2014. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja! U načelima integrirane zaštite vinograda od štetnih organizama tzv. “kasno-zimska” tretiranja povišenim koncentracijama bakarnih spojeva se više ne preporučuju, a usmjerene zaštite valja započeti sa bubrenjem pupova i pojavom prvih listića (vidi Tablicu 1.)! Bakarni fungicidi su ograničeni primjenom u integriranom vinogradarstvu, ali je njihova primjena svakako preporučljiva u nasadima s jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze, odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens)! Ipak, bakarni fungicidi u kombinaciji s mineralnim uljima NE rješavaju problem grinja šiškarica koje prezimljuju u pupovima, niti štetnih gusjenica koje prezimljuju na trsju! 

Zbog vlažnih klimatskih uvjeta zabilježenih početkom vegetacije u proteklih nekoliko godina, naročito u razdoblju od 20. travnja do 25. svibnja, sve je veći potencijal crne pjegavosti (Phomopsis), pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće tek s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi. U nekim su nasadima tijekom proteklih godina bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova (npr. Boarmia, Noctuidae), naročito na sortama koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay), ali također i na graševini. Ipak, prema iskustvu iz ranijih sezona najveće štete u početku vegetacije vinograda, a naročito u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze, očekujemo od lozinih grinja šiškarica - poglavito od uzročnika akarinoze (Calepitrimerus)! Pregledom pupova vrlo jaka populacija ovih grinja prezimljava na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac, moslavac bijeli (šipon) i rajnski rizling, a najmanje je lozinim grinjama zaražena sorte chardonnay! Budući većina međimurskih vlasnika u nasadima ima nekoliko sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo pratiti početni razvojni stadij dominantnih vinskih sorata, pa prema tome odabrati pripravke i obavljati prve dvije usmjerene zaštite protiv crne pjegavosti i lozinih grinja šiškarica. 

U većim plantažnim nasadima preporučujemo planirati prve mjere usmjerene zaštite tek u izraženom razvojnom stadiju vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića, kada protiv grinja uzročnika akarinoze ili erinoze preporučujemo primjenu pojačane koncentracije sumpornih fungicida (npr. 2,5 ili 3 %), uz dodatak površinskih organskih fungicida protiv crne pjegavosti. Samo ako se primijete štete od gusjenica na pupovima tada je potrebno još dodati jedan od bio-tehničkih insekticida ili naturalita!

VAŽNO: napominjemo da mineralnom ulju (npr. Bijelo Ulje EC, Svjetlo mineralno ulje EC i kombiniranim pripravcima koja sadrže mineralno ulje – npr. Modro Ulje) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide, kao i neke organske pripravke koji suzbijaju crnu pjegavost, npr. Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG ili Folpet 50 WP i slično.

Obično se nakon pojave prvih listića iz zimskih pupova često izmjenjuju topla i suha razdoblja sa prodorima sjevernih kontinentalnih fronti koje donose oborine i prohladno razdoblje. Upravo u slučajevima prohladno-vlažnog i vjetrovitog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo veće štete od lozinih grinja (Eryophidae), uzročnika akarinoze (Calepitrimerus), naročito na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac bijeli (šipon). Lozine grinje uzročnike akarinoze ili erinoze na osjetljivim sortama i nasadima gdje su ranijih godina uočene veće štete nije dovoljno suzbijati samo jednom u stadiju vunastog pupa i pojave prvih listića pojačanom koncentracijom sumpornih fungicida, npr. Chromosul WG ili Thiovit Jet WG ili Kumulus ili Kalinosul ili Cosavet ili Kossan WG u količini 5 kg/ha (ili Tekući sumpor SC u količini 5 lit./ha), ali uz najveći utrošak 200 litara škropiva na hektar! Pritom su navedene količine sumpora registrirane su za suzbijanje pepelnice loze, ali uz smanjeni utrošak škropiva 200 lit./ha (20 lit./500 trsa) i dobivenu koncentraciju 2,5 % (2,5 kg/lit./100 lit.) povećava se učinkovitost ove mjere na lozine grinje! Odlične smo rezultate dobili ranijih sezona, naročito kada se nakon aplikacije očekuju barem 3 dana s najvišim temperaturama od +16° do +24°C! Prohladno-vlažno razdoblje umanjuje učinkovitost sumpornih fungicida na grinje! Sumporni fungicidi u pojačanim koncentracijama imaju manji učinak i protiv crne pjegavosti. 

VAŽNO: Kada očekujemo pojačanu štetnost lozinih grinja šiškarica u roku 6 do 8 dana nakon pojačane koncentracije sumpornih fungicida preporučujemo u stadiju porasta mladica na 4-5 cm ponoviti zaštitu protiv grinja šiškarica specifičnim akaricidom: Demitan SC (0,075 %) u količini 0,5 lit./ha Dodati im jedan od organskih fungicida protiv crne pjegavosti vinove loze, npr. Antracol WG (0,25 %) ili Dithane DG (Penkozeb) (0,25 %) ili Delan 700 WDG (0,05 %) ili Polyram DF (0,25 %) i slično. U ovom stadiju dovoljno je koristiti samo 50-60 % propisane doze organskih površinskih fungicida u vinogradima. Tada im je moguće dodati i sumporne pripravke, ali u koncentraciji 1 % ili u količini 2 kg/ha, a jednako tako i folijarna hranjiva na osnovi amino- i huminskih kiselina, vitamina i/ili morskih aligi + makro hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Ovo naročito vrijedi u sortama i nasadima s jačom populacijom lozinih grinja, u uvjetima hladnijih noćnih temperatura nižim od 10°C.

Nakon otvaranja zimskih pupova i pojave prvih listića bakarni fungicidi u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja depresivno utječu na početni porast ili čak mogu u pojačanim koncentracijama biti fitotoksični na vinovu lozu.

Na nekim lokalitetima proteklih godina pojavljuju se štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay, šipon ili moslavac), a kako su u našoj zemlji zadnjih godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (npr. pripravci Avaunt SC, Runner SC, Mimic SC i Laser KS), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca, a ako je to potrebno preporučuju se također za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije. Mogu se miješati s pojačanim koncentracijama sumpornih pripravaka. U stadiju pojave prvih listića i početnog rasta mladica (4-5 cm) na nekim je lokalitetima i sortama potrebno suzbijati zelenu stjenici i/ili trsnu uš (filokseru) vinove loze. U tu svrhu nemamo registrirane insekticide, ali pokusi su u Međimurju pokazali da su učinkovita sredstva primjerice Mospilan i Calypso (0,025 %). Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već se puno bolji rezultati dobivaju prskanjem (bez zračne struje ventilatora)!