Dan vinograda u vinskoj kući Hažić

Međimurska podružnica Savjetodavne službe HPA okupila je u srijedu, 3. rujna na stručnom skupu u Vinskoj kući Hažić u Jurovčaku oko 150 međimurskih vinogradara. Po pregledu vinograda sa sortama sauvignon i graševina, diplomirani agronomi, mr. sc. Milorad Šubić, rukovoditelj podružnice Savjetodavne službe, i Marijan Čižmešija, viši stručni savjetnik, iznijeli su osvrte na program usmjerene kemijske zaštite vinograda u ovogodišnjoj proizvodnji i podatke o kretanju šećera i kiselina u grožđu po dominantnim sortama pred berbu.

Uz gostoprimstvo koje u obitelji Biserke i Valentina Hažića te njihovih kćerki Valentine i Tatjane podrazumijeva doček uz prepune stolove i tamburašku dobrodošlicu, vinogradari su sa zanimanjem saslušali stručnjake savjetodavne službe na čiju se pomoć, savjete i stručna znanja tijekom godine s povjerenjem oslanjaju.

TRI KONTINENTALNE NEVOLJE

Mr. sc. Milorad Šubić u svom je komentaru vinogradarske sezone iznio:

- Još sredinom 1990-ih godina znanstvenici su procijenili da, unatoč svim poduzetim mjerama zaštite, prosječne štete na urodima grožđa u Hrvatskoj iznose 33%, a najveći dio šteta (gotovo 80%) pričinjavaju uzročnici biljnih bolesti. Najznačajnije tri bolesti koje se javljaju u kontinentalnoj regiji, protiv kojih svake sezone poduzimamo izravne mjere suzbijanja primjenom fungicida, su pepelnica, plamenjača i siva plijesan ili trulež grožđa. Njihova pojava jako ovisi o vremenskim (ne)prilikama tijekom vegetacije vinove loze, a vlažne i tople godine naročito pogoduju razvoju biljnih bolesti u vinogradima.

MANJE TOPLO, VIŠE MOKRO

- Od početka travnja do kraja kolovoza, zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C, u odnosu na ranije dvije sezone, u ovogodišnjoj vegetaciji “nedostaje” 12 do 15 vrlo toplih i vrućih ljetnih dana.

U Međimurju prosječno godišnje bilježimo 808 mm oborina, od čega u razdoblju vegetacije biljaka pada oko 450 mm kiše. Na mjernom lokalitetu Trnovčak od 1. siječnja do 3. rujna 2014. godine ukupno smo zabilježili 843,8 mm oborina! Samo od početka kolovoza i u prva tri dana rujna, na tom je lokalitetu palo čak 259,2 mm kiše!

U takvim je uvjetima, prema podacima i preporukama Savjetodavne službe, trebalo poduzeti i 50% više usmjerenih mjera zaštite vinograda protiv najvažnijih štetnih organizama, poglavito najvažnijih bolesti: pepelnice i plamenjače!

Vrlo je važno bilo suzbijati njihove primarne (nevidljive) zaraze do početka cvatnje jer nakon pojave njihovih prvih znakova sredinom lipnja o.g., sekundarne zaraze u nezaštićenim vinogradima nije bilo moguće zaustaviti.

Stoga će na sam početak berbe grožđa u 2014. sezoni, osim dozrijevanja vinskih sorata i kategorije vina koja želimo proizvesti (vina iz normalnih ili kasnih berbi), zdravstveno stanje grožđa sigurno biti jedan od presudnih čimbenika!

NIŽI ŠEĆER, VIŠE KISELINE

Marijan Čižmešija pratio je dozrijevanje grožđa u međimurskom vinogorju radi određivanja optimalnih rokova ovogodišnje berbe. Mjerenja je obavio 26. kolovoza i 3. rujna u sedam sorti na tri lokaliteta - u Železnoj Gori, Vukanovcu i Svetom Urbanu, na referentnim položajima za sorte I. i II. razdoblja dozrijevanja (rane i srednje kasne sorte).

Podaci kažu da je 3. rujna muškat otonnel na lokalitetu Železna Gora imao 64 °Oechsla šećera i 5,6 g/l kiselina. Kad tim modelom (sorta / lokalitet: šećer-kiseline) navedemo podatke za ostale sorte, onda to izgleda ovako: sauvignon / Sv. Urban: 65-16; sauvignon / Železna Gora: 70-15; traminac / Sv. Urban: 73-10,6; traminac / Železna Gora: 74-10,5; chardonnay / Sv. Urban: 64-13,8; chardonnay / Železna Gora: 71-13,5; pinot sivi / Sveti Urban: 70-11,4; silvanac zeleni / Železna Gora: 54-12; silvanac zeleni / Sveti Urban: 50-16 i muškat žuti / Železna Gora: 48-13,5.

Rezultate mjerenja M. Čižmešija komentirao je uz savjet vinogradarima:

- Iz rezultata mjerenja vidljivo je da je sadržaj šećera u grožđu niži, a sadržaj ukupnih kiselina još uvijek povišen. Zbog toga dozrijevanje grožđa na dan 3. rujna za sorte II. razdoblja dozrijevanja kasni u odnosu na prosječne godine. Preporučujem vinogradarima da, osim kontrole zdravstvenog stanja grožđa, obave i djelomičnu defolijaciju (uklanjanje dijela lisne mase) u zoni grožđa, kako bi osigurali bolju osunčanost i prozračnost, a s time i povoljnije uvjete za dozrijevanje. Berbe navedenih sorti očekujemo tek krajem rujna, odnosno, počektkom listopada, što u prvom redu ovisi o vremenskim prilikama idućih tjedana. (MB)