IPARD program / Upisnik za dopunske djelatnosti OPG-a

U IPARD programu ciljanom na unapređenje poljoprivrednog sektora podizanjem konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača putem poboljšanja tržišne učinkovitosti provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja kandidirala su svoje projekte i ugovorila korištenje potpora dvadeset dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili tvrtke s područja Međimurja, a osamnaest ih je već ostvarilo povrat dijela sredstava.
Iz popisa OPG-a ili tvrtki vidljivo je tko je savladao abecedu korištenja EU-a i domicilnih izvora potpora, a vidljivo je i da se radi uglavnom o onim poljoprivrednicima koji su i prije, bez posebnih potpora, bili uspješni u svojoj djeatnosti.
Podaci za prošlu godinu kažu da su belički poljoprivrednici iskočili po uspješnosti korištenja IPARD programa za ulaganja u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća i ulaganja u objekte za skladištenje voća i povrća.
Tako je OPG-u Franje Dodleka iz Belice za projekt vrijedan 1,207.390 kuna isplaćeno 603.695 kuna potpore. OPG Damira Mesarića iz Belice za projekt vrijedan 983.921 kunu ima 491.910 kuna potpore, OPG Dejana Obadića iz Belice za projekt vrijedan 670.973 kuna ima 369.035 kuna potpore, Poljoprivredni obrt Šafarić iz Belice za projekt vrijednosti 597.254 kune ima 298.627 kuna potpore, poljoprivredni proizvođač Anđelko Kozjak iz Belice za ulaganje visine 642.193 kuna ima 321.096 kuna potpore, Gospodarstvo Kovačić iz Belice od 802.230 kuna vrijednosti projekta ostvarilo je povrat 401.115 kuna, Kovačić gospodarstvo iz Belice od vrijednosti projekta od 938.183 kuna ima 469.091 potpore, a poljoprivredni proizvođač Zlatko Vinković
iz Belice od 1,248.800 kuna vrijednosti projekta dobio je 624.400 kuna potpore.
Nikola Debelec iz Gornjeg Kraljevca uspio je za svoj OPG pribaviti potpore putem dva projekta: za ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća, za opremanje objekata za skladištenje voća i povrća te za opremanje sustava za navodnjavanje. Za ulaganje visine 916.621 kunu ostvario je 458.310 kuna potpore, a za investiranje daljnjih 893.952 kune 446.976 kuna potpore. OPG-u Ljubomira Vlaheka iz Hodošana za ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća vrijedno 772.458 kuna pruženo je 386.229 kuna potpore.
OPG-u Marka Šarčevića za složeni projekt koji obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju objekata za skladištenje voća i povrća, opremu za berbu, sortiranje i pakiranje, zatim ulaganje u sustav za zaštitu od tuče i u sustav za navodnjavanje ukupne vrijednosti 2,722.106 kuna isplaćeno je 1,361.053 kune potpore.
Sličan, veliki projekt imala je i Trgovina i poljoprivredna proizvodnja Vargek, Dragutina Vargeka iz Domašinca, kojoj su od ukupne vrijednosti projekta od 2,064.864 kune potporom pokrivene 1,032.432 kune.
Specifičan poljoprivredno-turistički OPG Nikole Jurasa (kompleks Kneja u Malom Mihaljevcu) za dio investicije koja obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju objekata za turizam s objektima za uzgoj životinja koje su dijelom turističke ponude i objekte za rekreaciju ukupnog troška od 1,113.750 kuna ostvario je 556.875 kuna potpore.
Potpore u IPARD programu ostvarile su i tvrtke.
Hamer d.o.o. Čakovec za ulaganje u mljekaru i nabavu specijalnih vozila za prijevoz sirovog mlijeka ukupno vrijedno 13,014.190 kuna dobio je 6,507.095 kuna potpore, a Tvornica stočne hrane d.d. Čakovec za izgradnju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i u specijaliziranu opremu za transport gnoja vrijednu ukupno 5,159.759 kuna ostvarila je potporu visine 2.579.879 kuna.
Poduzeće Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec uložilo je u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave 7,069.444 kune te za to ostvarilo potporu visine 3,534.722 kune.
Na kraju, novac je došao i u jedan međimurski LAG (lokalnu akcijsku grupu). LAG Međimurski doli uvrstio se na listu primatelja potpore skromno, s 8.567 kuna, što su zapravo tek inicijalna sredstva u početku funkcioniranja LAG-a.
Sve zbrojeno: za projekte vrijedne ukupno 40,826.662 kune, pola se novca u obliku potpora vratilo investitorima natrag. Precizno: 20,451.113 kuna. (MB)

Prošle godine ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-ima koji je objavljen u Narodnim novinama br. 20/2013. kao “mina s odgođenim djelovanjem” jer za spomenuti pravilnik ostavljeno je godinu dana za prilagodbu (upis) obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a krajnji je rok usklađivanja 28. veljače ove godine.
Pravilnikom se identificiraju vrste dopunskih djelatnosti na OPG-ima, ali i obveza(!) upisa u (novi) - Upisnik dopunskih djelatnosti (O)PG-a.
Sva poljoprivredna gospodarstva koja izravno prodaju svoje proizvode ili prerađuju vlastite poljoprivredne proizvode i prodaju ih na svom gospodarstvu (“na kućnom pragu”), tržnici, sajmu, kiosku, štandu, putem automata (npr., mljekomati) ili putem interneta, dužna su upisati se u Upisnik dopunskih djelatnosti. U taj upisnik trebaju se upisati i OPG-i koji proizvode i prodaju tradicijske proizvode za tržište (npr., košare od šibe, licitarske kekse, ručne radove…), koji proizvode i prodaju energiju iz obnovljivih izvora, vode turizam na OPG-u i sl. Tko je uopće ostao izvan obuhvata tog ovog upisnika? Praktično - nitko!
Dalje: nositelj dopunske djelatnosti mora biti upisan u Upisnik (O)PG-a, na OPG-u se može obavljati i više vrsta dopunskih djelatnosti, a nositelj im može biti svaki (upisani) član OPG-a.
Pravilnik, dakako, i za obavljanje dopunske djelatnosti određuje uvjete koje OPG mora ispunjavati (zootehničke, sanitarne), a jednako tako i da nositelj dopunske djelatnosti na OPG-u mora imati odgovarajuću kvalifikaciju za odnosnu dopunsku djelatnost.
Ograničenja ima i i računovodstvenih: dopušten prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a. Da bi se to kontroliralo, OPG mora bilježiti pri-mitke i izdatke iz dopunske djelatnosti u knjizi primitaka i izdataka te utvrditi godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti, a evidenciju treba čuvati najmanje 5 godina. Kreira li se to novi porezni registar za poljoprivrednike?
Upis u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u također nije jednostavan jer treba priložiti pet do sedam različitih dokaza ili uvjerenja, rješenja, a zahtjev za upis u Upisnik predaje se u regionalni ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi (na propisanom obrascu). Oni koji tek žele otvoriti i dopunsku djelatnost na OPG-u, zahtjev moraju podnijeti najmanje 30 dana prije početka obavljanja dopunske djelatnosti, a svi ostali koji ih već imaju, trebali su to učiniti u 12 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika, odnosno do krajnjeg roka - 28. veljače ove godine.
Iz neformalnih se izvora može doznati da se primjena pravilnika, odnosno kontrola nadležnih inspekcija, ne provodi jer ima najava da će se taj pravilnik mijenjati - zbog toga što se i u resornom Ministarstvu shvatilo da je sa svojim odredbama u sukobu sa zakonom o poljoprivredi iz kojeg, tobože, izvire i s pogodnostima koje poljoprivrednicima omogućava (još uvijek) fiskalizacija koja dopušta i prodaju na kućnom pragu, na sajmovima, manifestacijama, tržnicama bez “fiskaliziranih računa” i posebnih evidencija ako su neposredni proizvođači robe koju prodaju (od vreće ječma do stoke ili tradicijskih prerađevina i proizvoda).
Dakle, poljoprivrednici koji se do naznačenog roka ne upišu u Upisnik dopunskih djelatnosti ,podleći će kaznama!
To nije manje glupo od kažnjavanja onih koji na vrata štale ne zakucaju raspored “uredovnih sati štale”. Ali tu pomoći nema: glupost je postala zajednički nazivnik mjera koje se kao različite pravilnike za poljoprivrednike tiska u Narodnim novinama, a potom u zasjedi čeka s inspekcijama one koji nisu - između mužnje i čišćenja gnoja u štali - uzeli u ruke malo čitati Narodne novine da predahnu. (MB)