Jesenska gnojidba jabuke i ostalih voćnih nasada

Berba jabuke bliži se kraju, no poslovi u voćnjacima još izdaleka nisu završeni. Jedan od prvih poslova koje treba obaviti dok je tlo još toplo i u njemu se odvija aktivnost korijenja je – gnojidba.

Kako bi pravilno izvršili gnojidbu voćnjaka moramo znati kako ona ovisi o cijelom nizu raznoraznih čimbenika. Jabuka za svoj pravilan rast i razvoj treba određena hranjiva koja možemo najjednostavnije podijeliti u ona koja treba u nešto većim količinama (makroelementi), a to su dušik (N), Kalij (K), fosfor (P) magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S), te ona koja treba u vrlo malim količinama, (mikroelementi), a to su bor (B), željezo (Fe), mangan (Mn), zink (Zn), bakar (Cu), molibden ( Mo) i kobalt (Co).  
Svaki od od ovih elementa načelno je koristan, ali može biti i štetan ukoliko ga ima u prevelikoj količini. Stoga za svaku biljnu vrstu postoji neki omjer. Urod najčešće ovisi o onom elementu kojeg ima najmanje. Tako na primjer pojačana gnojidba dušičnim ili kalijevim gnojivima ne može podići urod, ukoliko je on ograničen manjkom bora ili cinka. 
 Povećanje uroda može pratiti povećanje gnojidbe samo do određene količine, nakon toga urod ostaje isti, a daljnjim povećanjem gnojidbe mogu se javiti neželjeni efekti pa količina i kvaliteta plodova opadaju. 

U laganim i pjeskovitim tlima hranjiva se brže ispiru nego u teškim glinovitim tlima. Nakon kišne godine, hranjiva su više isprana nego nakon sušne godine. Od svih hranjivih elemenata najviše podložan ispiranju je bor (B). Slijedi ga dušik (N), dok se fosfor (P) vrlo teško ispire i premješta u dublje slojeve tla. Nasuprot tome u teškim glinovitim tlima može doći do fiksacije nekih elemenata kao što su fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg). U tim tlima neophodno je dubokom obradom unesti kisik, kako bi hranjivi elementi postali pristupačniji.

Primanje i postotak iskorištavanja hranjivih elemenata uvelike ovisi i o pH tla. Što je tlo kiselije, ph tla niži to je i postotak iskorištavanja hranjiva iz gnojidbe manji.

Neka od hranjiva ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednog hranjiva u tlu može blokirati usvajanje drugog hranjiva. To je slučaj sa kalijem i magnezijem, odnosno sa kalcijem i željezom. Niska koncentracija kalija utječe na prekomjerno usvajanje dušika. Sa druge strane da bi se dušik mogao uredno usvajati, u tlu treba biti određena količina sumpora. Smanjena količina raspoloživog dušika, utječe na pojačano usvajanje fosfora. Očito je da ispravna gnojidba baš i nije jednostavna. 
Tijekom godine, obilaskom voćnjaka i uočavanjem problema, voćari bi trebali više obratiti pažnju na slijedeće : 

• 1. SORTA. Na primjer, Zl delišes i Elstar imaju veći genetski potencijal ugradnje dušika (N) nego Idared, pa su nakon primjene iste količine gnojiva uvijek bujniji. Triploidne sorte također su već same po sebi bujnije (Jonagold, Jonaprinc, Mucu…) pa i njima treba manja količina gnojiva. Gorka pjegovost na ovim sortama je najčešće posljedica prevelike bujnosti.O ovome je potrebno voditi računa već u prvim godinama stupanja u rod. 

• 2. DUBINA SADNJE. Sorta ispravno posađena sa aktivnim korijenom od podloge M9 je uredne bujnosti, dok sorta preduboko posađena koja je razvila svoj korijen, a korijen podloge je zakržljao uvijek je dosta bujnija i treba joj manja količina gnojiva. Najveći probemi nastaju kod triploidnih sorata.( Mucu, Jonagold…) 

• 3. KOLIČINA URODA. Ne iznese se ista količina hranjiva u jako rodnoj ili slabo rodnoj godini. U godini kad očekujemo slabi urod voćnjak nije potrebno jače gnojiti, jer će se prekomjerno pojačati bujnost. 
• 4. BUJNOST NASADA u završenoj vegetacijskoj godini. Ukoliko se u voćnjaku nalaze jednogodišnje grane duljine od 20-50 cm, sa uredno formiranim terminalnim cvjetnim pupom, bujnost voćnjaka je na potrebnom nivou. Kraći prirast znači da je voćnjak podgnojen, veći i dulji prirast da je voćnjak pregnojen. U nekim voćnjacima još krajem kolovoza odvijao se rast mladica koje su bile duge i do 2 m. Rast grane mora se zaustaviti sredinom mjeseca srpnja a na vrhu grane mora se razviti zdravi terminalni cvjetni pup. 
• 5. TOPLINA TLA.  Aktivnost korijena odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10°C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesensku gnojidbu dok je tlo još toplo, čim prije po berbi, kako bi se uredno odvijala faza jesenskog rasta i obnove korijenovog sistema. Svako prekasno dodavanje NPK dok je tlo prehladno ostaje neiskorišteno i podložno ispiranju dušičnih gnojiva te djelomično i kalijevih gnojiva. 
• 6. GDJE JE KORIJEN? Ne gnojiti sredinu reda i korove (širom rasipačem) u mladim nasadima, već gnojidbu prilagoditi starosti nasada i predviđenoj udaljenosti korijena podloge M9 od debla. U mladim nasadima gnoji se samo uz rub pasice. Sve pognojeno širom rasipačem ostaje neiskorišteno te doprinosi jačem razvoju korova. 

 
U jednoj vegetacijskoj sezoni jabuka iz tla iznese oko: 
80 - 100 kg/ha dušika (N), 30 do 40 kg/ha fosfora (P2O5), 120 - 150 kg/ha kalija (K2O), što približno odgovara omjeru 3,5 -1 - 4. Osim toga, iznosom grana i plodova jabuke godišnje utroši i oko 110-130 kg kalcija ( Ca). Te količine se moraju svake godine nadoknaditi gnojidbom.  
Na primjer, sa 500 kg/ha NPK 7-14-21 dodali smo 35 kg dušika, 70 kg fosfora, 105 kg kalija. Sa 300 kg/ha NPK 15-15-15 dodali smo 45 kg/ha svakog od tri hranjiva elementa. U jesenskoj gnojidbi koju treba obaviti dok je tlo još toplo i „aktivno“, najčešće dodajemo 1/3 od ukupne potrebne godišnje količine dušika, te 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva. U svim voćnjacima u kojima je pH tla niži od 5,5 potrebno je obaviti i gnojidbu kalcijevim gnojivima. Najobičnije građevinsko vapno (kalcij hidroksid) je fine strukture i brzo se aktivira i postaje pristupačno hranjivo. Krupniji granulati koji se koriste za popravak pH tla (mljeveni kalcij karbonat) polako se razgrađuju kroz dugi niz godina.