Jesu li veliki vranci (kormorani) u Međimurju uistinu prekobrojni?

- Kormorani uzrokuju velike štete na ribljem fondu u Međimurju i situacija je alarmantna. No ništa se ne poduzima  u rješavanju tog problema, tvrdi Darko Oreški, tajnik Saveza sportsko ribolovnih društava Međimurske županije. 

Radi se o alohtonoj, odnosno unesenoj vrsti ptice čije je brojno stanje u Hrvatskoj, ali i u Međimurju, u stalnom porastu jer je područje Međimurja je za ovu vrstu ptica s 2.200 hektara vodenih površina bogatih ribom kojom se hrane izrazito povoljno stanište. Budući da su kormorani ili veliki vranci u Hrvatskoj zakonom zaštićena vrsta, čovjek ne smije utjecati na njihov broj.  - Ova ptica u našem kraju nema prirodnog neprijatelja, pa je u tom slučaju čovjek jedini koji bi mogao djelovati na smanjivanje broja jedinki ali mu zakon to ne dopušta. Stoga se izdavanje dozvole za sanitarni odstrel određenog broja kormorna koje može izdati Ministarstvo zaštite okoliša u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, nameće kao jedno od mogućih rješenja, objašnjava Oreški.

Prema informacijama kojima raspolaže međimurski Savez ribolovaca, do 15. veljače trebao bi biti odobren sanitarni odstrel 1.200 kormorana na području cijele Hrvatske, od toga 80 ptica u Međimurju, što neće riješiti problem prekobrojnosti. Tajnik saveza smatra da procjene oko brojnog stanja,  na temelju kojih ministarstvo izdaje rješenja za sanitarni odstrel, nisu u skladu sa stvarnim brojkama. 

- Trebalo bi organiziranom akcijom krenuti u monitoring kako bi se utvrdio točan broj velikih vranaca na određenom području, smatra Darko Oreški.
Svjestan je činjenice da na brojno stanje riba u našim vodama utječu i ribolovci, njih tri tisuće koliko ih ima registrirano u Međimurju, koji po lovno gospodarskoj osnovi izlove 45 tona ribe, no Savez po zakonu provodi poribljavanje s trinaest do petnaest tona ribe i to vlastitim novcem, a ne državnim.

PUŠKE O KLIN

S druge strane ravnatelj Međimurske prirode- javne ustanove za zaštitu prirode, mr.sc. Siniša Golub objašnjava kako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo dozvole za sanitarni odstrjel određenog broja kormorana na 15 šaranskih ribnjaka, od kojih se ni jedno ne odnosi na područje Međimurske županije. Njegovo je mišljenje kako uzroci navodne prekobrojnosti kormorana u Hrvatskoj nisu jednostavni nego kompleksni, jer u prirodne mehanizme čovjek gleda sa svojeg interesnog stajališta. 

- Što se tiče Međimurja prirodni su procesi uvelike narušeni izgradnjom dviju hidroelektrana na malom prostoru. U tome treba tražiti izvore brojnih ekoloških problema današnjice u Međimurju, pa i prekobrojnost kormorana u našem zavičaju, kaže Siniša. Osim toga, smatra da kormorani u Međimurju najviše štete uzrokuje na populaciji pastrve koja obitava u  kanalima uz dvije hidroelektrane u Međimurju. 
- Odgovor na pitanje koliko je te pastrve ovdje prirodno izmriješteno i autohtono, a koliko ispušteno u vodotok za potrebe sportskog ribolova, time ujedno i kao dodatna hrana za ptice i druge predatore znaju u ribolovnom Savezu, kaže Golub.

A što je rješenje?

Po mišljenju mr. sc. Siniše Goluba eventualni odstrel kormorana u Međimurju, ako i jednog dana bude dozvoljen neće bitno riješiti problem.
- Priroda mora sama postići ravnotežu između populacija različitih vrsti koje su u odnosu predator - plijen. Dokle god bude hrane za kormorane u našim vodenim staništima, dotle će kormorani ovamo dolaziti u lov. No, ukoliko se dozvoli odstrel i u Međimurju, javit će se drugi problemi, primjerice, što će pritom sigurno doći do uznemiravanja, a i mogućeg odstrela drugih zaštićenih vrsta ptica, smatra ravnatelj Međimurske prirode.