Kako do zelenog plaćanja?

Kako smo u optimalnom periodu za sjetvu uljane repice, vrijeme je da se upozori poljoprivrednike koji žele ostvariti prava na plaćanja u okviru osnovnog plaćanja sukladno reformi Zajedničke poljoprivredne politike (hrvatski model izravnih plaćanja u programskom razdoblju 2015.-2020.) na osnovne preduvjete.

Novost je da su se poljoprivrednici dužni na svim prihvatljivim hektarima svog gospodarstva pridržavati poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš od 1. siječnja 2015. godine, što znači da je već pri planiranju jesenske sjetve u 2014. godini potrebno voditi računa o pridržavanju ovih praksi. Pridržavanje korisnih praksi omogućit će poljoprivrednicima ostvarivanje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru. Iznos dodatnog plaćanja (tzv. zeleno plaćanje) ovisit će o vrijednosti osnovnog prava na plaćanje. Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su raznolikost usjeva, održavanje postojećih travnjaka i postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini.

Raznolikost usjeva kao mjera se odnosi samo na oranice (ne na voćnjake, vinograde, trajne travnjake i trajne pašnjake), i to ovisno ukupnoj površini oranica poljoprivrednog gospodarstva. Ukoliko PG posjeduje manje od 10 ha oranica, poljoprivrednik nije obvezan imati više kultura. Posjednici koji imaju između 10 i 30 ha na oranicama moraju zasijati barem dva različita usjeva, ali glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica.

Oni s više od 30 ha na oranicama moraju zasijati barem tri usjeva, pri čemu glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica, a ni dva glavna usjeva zajedno ne smiju biti na više od 95% zemljišta.

Izuzetak od obveze raznolikosti usjeva su PG-i koji na više od 75% oranica imaju proizvodnju trava ili druge zeljaste krme, ugar ili kombinaciju trava i ugara, ali pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara. Također su izuzetak PG-ovi koji na više od 75% ukupne prihvatljive poljoprivredne površine imaju trajne travnjake ili pašnjake, proizvodnju trava i druge zeljaste krme ili kombinaciju navedenih kultura, isto tako pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.

Različiti usjevi (kulture) su različiti rodovi u smislu botaničke klasifikacije usjeva (npr., rod Triticum: pšenica), zatim različite vrste istog roda kada se radi o porodicama Brassicaceae (kupusnjače), Solanaceae (pomoćnice) i Cucurbitaceae (tikvovke), pa zemljište na ugaru te trave koje nisu trajne i drugo zeljasto krmno bilje.

Ozimi i jari usjevi iste kulture također se smatraju različitim usjevima (npr., ozimi i jari ječam smatraju se različitim kulturama u smislu zelenog plaćanja).

Mjera ekološki značajne površine također se odnosi na oranice, i to ukoliko je ukupna površina oranica PG-a manja od 15 hektara, poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki značajne površine. Ukoliko je površina oranica koju posjeduje PG veća od 15 ha, poljoprivrednik treba osigurati da je od 1. siječnja 2015. godine najmanje 5% površina oranica tzv. “ekološki značajna površina” (EZP).

Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti ni preorati posebno zaštićene trajne travnjake i pašnjake na okolišno osjetljivim područjima Natura 2000. Pored toga, potrebno je i na gospodarstvima koja nisu smještena u tim područjima, ukoliko planiraju preorati više od 10% površina koje su prijavili kao trajni travnjak ili trajni pašnjak (u ARKODU kao livade i pašnjaci), zatražiti dozvolu od Ministarstva poljoprivrede.

Poljoprivrednici koji imaju ekološku proizvodnju automatski zadovoljavaju sve uvjete poljoprivrednih praksi vezanih za klimu i okoliš, tj., ostvaruju pravo na zeleno plaćanje.

Ukoliko poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno plaćanje, u 2015. i 2016. godini neće dobiti iznos namijenjen za zeleno plaćanje, ali će dobiti osnovno plaćanje po površini. Od 2017. godine, ukoliko se poljoprivrednik ne pridržava ovih obveza, neće dobiti zeleno plaćanje, ali će mu se i iznos za osnovno plaćanje po površini smanjiti.