Živa zemlja 25.05.2020. 11:19. Zadnja izmjena: 25.05.2020. 11:23.

U voćnjaku

Ljetna pljevidba i rezidba jabuke

Jabuka spada kao i većina voćaka u akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana u vršim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Suprotno je kod bazitonih vrsta (lješnjak, maslina…) Kada ne obratimo dovoljno pažnje na ovu činjenicu na stablu jabuke, (voćki općenito), prije ili kasnije javljaju se problemi oko starenja donjeg rodnog drveta u donjim etažama i previše bujnih vrhova. Već tijekom zimske rezidbe, ovaj problem djelomično rješavamo izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, održavamo stablo piramidalno u obliku smreke.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama sa tla, a posljedica je ostavljane čepova iz kojih provociramo tjeranje novih vodopija. Gotovo je nemoguće pravilno orezati vrhove stabla jabuke bez korištenja ljestava, platforme ili traktorske prikolice.

Na vrhovima se često zbog neznanja ne ostavljaju zamjenske provodnice, ne radi se izlolacija vrhova što vodi prejakoj bujnost vrhova i pojačavanju efekta akrotonosti. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji, pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i koloracija plodova.

Rezidbu koju obavljamo u vrijeme vegetacije, zovemo ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. Istu obavljamo u dva navrata.

  • STABLA SA PREMALO NOVOG RASTA U DONJIM ETAŽAMA.

Postoje nasadi u kojima je izražen rast vršnih vodopija, dok istovremeno nedostaje rast i obnova grana u donjim etažama. Kako bi potaknuli rast novih grana u donjim dijelovima krošnje, vrlo je važno da rano oplijevimo i optrgamo sav rast na vrhovima krošnji koji je nepotreban, a koji bi ionako morali odstraniti zimskom rezidbom. Na taj način rano preusmjerimo energiju na niže točke i pojačamo rast i razvoj grana u nižim etažama gdje nam je potreban.

  • STABLA SA PREJAKIM RASTOM PO CIJELOJ VISINI KROŠNJE.

Ovdje se radi o čestim primjerima prebujnih, pregnojenih stabala pošto neki od voćara jednako prihranjuju slabije bujne sorte kao i bujne sorte (Golden delicious, Jonagold, Elstar..) Bujnost se najčešće ispoljava u nerodnoj ili slabo rodnoj godini. Snaga rasta može se rasporediti u ostavljenih 100 mladica koje će biti umjereno duge, ili u 20 mladica koje će biti vrlo jake i duge. Stoga je u ovom slučaju bolje pljevidbu bujnih vršnih vodopija obaviti što je moguće kasnije, kad je rast završen jer na taj način škarama i rezidbom odbacujemo već utrošenu energiju, a time i umanjujemo bujnost stabala.

Kod uravnoteženih voćnjaka prvo rukom oplijevimo rast svih vršnih nepotrebnih grana koje rastu okomito i razviti će se u tzv. vodopije. Osnovni cilj pljevidbe odstraniti je sve ono što nam troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a neće nam trebati za održavanje uzgojnog oblika i obnovu novog rodnog drveta. Pljevidbom preusmjeravamo energiju u ono što nam treba i ostaje na stablu. Kod pljevidbe moramo razmišljati o uzlaznim sokovima koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika pljevidbe potrebno je znati da njome nepovratno odbacujemo dio već stvorene zelene mase za koju je stablo jabuke utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije izvedena pljevidba doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu.

Vodopije su potpuno nekorisne grane koje nam ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta, pa je daleko bolje da ih pljevidbom odstranimo prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu. (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine) Kada vodopije ostavimo i odstranjujemo ih u zimskoj rezidbi tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, (u vrijeme kada to još možemo odraditi bez škara) preusmjeravamo dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane, te time pozitivno utječemo na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što djeluje na bolje diferenciranje cvjetnih pupova, te poboljšavamo efikasnost sredstava za zaštitu bilja. Ovaj dio posla najbolje je obaviti početkom mjeseca lipnja.

Drugi dio zelenog reza obavlja se kasnije, škarama i u stvari je nadopuna na pljevidbu. Tada se izvrši korekcija vrhova i odstranjuju se nepotrebne mladice iz sredine krošnje. Plodovi obojenih sorata tada dobivaju više sunca i bolje su obojeni. U ovoj fazi potrebno je obratiti pažnju na sorte kod kojih je nepoželjna koloracija kao što su Granny Smith, Golden delicious i sl. Isto tako naglo odstranjivanje veće količine mladica i lišća može uzrokovati i ožegotine na plodovima od naglog izlaganja suncu.

Kod izvođenja ljetne rezidbe potrebno je voditi računa i o mogućnosti ulaska zrna tuče u krošnju jer su plodovi tada više izloženi. Ukoliko se voćnjak nalazi pod protugradnom mrežom, ljetna rezidba vrlo je korisna.

Nakon odstranjivanja viška grana u krošnji poboljšavamo efikasnost sredstava za zaštitu bilja. Svako prikraćivanje novog rasta je nepoželjno jer ono uzrokuje nepotrebni ponovi rast i ponovno iscrpljivanje energije, te pojavu mladog lišća pogodnog za razvoj pepelnice. Prikraćivanje je dozvoljeno samo uz specifične situacije vezane uz eventualnu obnovu donjih etaža rodnog drveta.

Prejaka i kasna ljetna rezidba može uzrokovati i pojačano jesensko rano opadanje plodova. Ono je često puno izraženije u voćnjacima gdje je odrađena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim time sadržaj dostupnih hranjiva za plodove. Stoga je uvijek bolje ljetnu rezidbu obaviti ranije (osim na nerodnim prebujnim stablima).

Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa. Stoga, što pljevidbom ostaviti, a što optrgati. Načelno, sve jake i vertikalne mladice po cijeloj krošnji oplijevimo. Naročito sve u vršnim etažama. Od mladica koje rastu više-manje horizontalno, u donjim etažama ostavljamo one dužine 20-40 cm, a prema vršnim etažama sve kraće i sve položenije. Time nastojimo ublažiti pojavu akrotonosti jabuke. Pljevidbom vodopija preusmjerili smo hranjiva i energiju rasta u grane koje nam ostaju, najvećim dijelom u dvogodišnje grane koje formiraju rodne pupove kao i u kvalitetniji razvoj plodova.

Kod ljetne rezidbe potrebno je voditi brigu i o količini listova po jednome plodu na stablu. Jedino listovi vrše fotosintezu i ishranjuju mlade plodove. Stoga je kod slabo bujnih stabala koja nemaju dovoljan broj jednogodišnjih grana za obnovu rodnog drveta, a imaju veliki urod, potrebo razmisliti o korisnosti ljetne rezidbe. Povećanje broja listova po plodu, utječe i na proizvodnju antocijana. Ovo je rezultat pojačane fotosinteze, koja rezultira stvaranjem više ugljikohidrata, koji su neophodni u sintezi antocijana. Utvrđeno je da Jonagold ima jaču boju, ako je broj listova po jednom plodu veći od 45, dok Red Delicious puno bolje boji kada taj broj pređe 75 listova po jednom plodu. Dakle dok je sa jedne strane poželjan što veći broj listova, istovremeno moramo obratiti pažnju da oni ne zasjenjuju plodove.

Pljevidbom i odstranjivanjem do osnove nepotrebnih grana smanjuje se i transpiracija (isparavanje vode preko listova) što može pomoći da jabuka bolje podnese manjak vode u tlu tijekom ljeta.

Kada u obzir uzmemo kako je lakše tijekom proljetno – ljetnih mjeseci mladicu rukom oplijeviti nego li je naredne zime škarama odrezati, vidljivo je kao postoji korist i u radim satima, pa se zimska rezidba lakše i brže provede kraju.

Izvor: Adrian Horvat, dipl. ing.