Manje jabuka, ali kvalitetnije

Međimurski voćari, primarno uzgajivači jabuke, sredinom rujna ubiru – s prvim podabirom – osim jabuke, i prva preciznija saznanja kakav će biti rod.
U voćnjaku Agromeđiumurja između Nedelišća i Pušćina stalni zaposlenici i sezonci u prvom su prohodu kroz redove već skinuli prve zrele plodove, a rukovoditelj voćarske proizvodnje, agronom mr. sc. Tomislav Tomšić procjenjuje:
BERBA KASNI DESETAK DANA
- Imali smo godinu u kojoj smo, srećom, prošli bez tuče ili druge elementarne nepogode, a s obzirom na vremenske prilike lani i posljedice na nasadima koje su ostale – možemo reći da će ovogodišnji rod biti zapravo izvanredan. Istina, očekujemo (u kilaži) za 30-ak posto manje uroda, ali jabuke je puno više u prvoj klasi. Ovogodišnja sezona je bila, klimatski gledano s dobrom temperaturom okoliša. Kiše nam više ni ne treba, ali zbog rasporeda padalina i nižeg temperaturnog prosjeka, berba kasni desetak dana. To znači da će se voćarima u iduća tri do četiri tjedna baš nagurati berba svih sorti.
S obzirom na kvalitetan urod u prvom podabiru, idemo sa skidanjem dvadesetak posto, zatim dolazi glavina berbe sa šezdesetak posto, pa nakon toga preostali rod. Računam da ćemo samo mi u Agromeđimurju imati barem 6.000 tona jabuke prve klase, s time da su – uvijek je tako kad je dobra godina – sad i viši kriteriji u klasiranju. Krenuli smo brati jonagold, galu, elstar, zatim ćemo na crveni i zlatni delišez, pa idared...
TEHNOLOŠKI ZAHTJEVNA SEZONA
No, voćari ne procjenjuju godinu samo prema tome je li bilo tuče ili ne jer ekstremni vremenski uvjeti imaju različite oblike i različit utjecaj na nasade. Što je za ovogodišnju sezonu bilo karakateristično u cjelini u odnosu na prosječne godine svake godine pažljivo prati mr. sc. Milorad Šubić, pročelnik čakovečkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu:
- Cijela voćarska proizvodna sezona 2010. bila je obilježena ekstremnim meteorološkim uvjetima koji su značajno otežavali i utjecali na ukupan prinos i kakvoću plodova jabuke i ostalih voćnih vrsta u Međimurju. Sama zima bila je vrlo prevrtljiva, pa smo, primjerice, kraj 2009. godine dočekali s ekstremnim temperaturnim razlikama jer jer 20. prosinca 2009. Čakovec s -24 °C bio najhladniji grad u našoj zemlji, a već 5 dana nakon toga, na sam Božić, dnevne su temperature dosezale +18 °C. No, zbog takvih smo promjena zabilježili veće štete tek u nasadima kupina koje su u nizinskom krajoliku Međimurja značajno oštećene smrzavanjem. Snježni se pokrivač zadržavao od početka siječnja do sredine ožujka, a dovoljno vlažna i snijegom bogata zima povoljna je za prezimljenje brojnih uzročnika bolesti i štetnika.
S početkom vegetacije jabuke, već od 5. travnja bilježimo optimalne uvjete za razvoj ekonomski navažnije bolesti - krastavosti lišća i plodova - a tome svakako najviše pridonosi kišom bogat travanj (ove je sezone u travnju palo 30 - 40% više kiše od prosjeka). Prve znakove ove opasne bolesti nalazili smo već krajem travnja na idaredu i zlatnom delišezu, a 20. svibnja i na netretiranim stablima elstara (makar je elstar nešto otporniji na uzročnika krastavosti) čije je lišće bilo gotovo 100% zaraženo! Zato su voćari na plantažnim nasadima jabuka u travnju i svibnju trebali biti naročito oprezni i kvalitetno zaštititi nasade od primarnih zaraza. Zbog nešto nižih temperatura, u cvatnji jabuka nije bilo epidemijske pojave karantenske bakterijske paleži jabučastog voća, već samo mjestimično, u izdvojenim žarištima.
Ljetni mjeseci, za razliku od proteklih godina, nisu bili tučonosni, ali obilje vlage (npr. od početka svibnja do kraja kolovoza s čak 67% više padalina od očekivanih prosjeka) pogodovalo je smeđoj truleži plodova svih nezaštićenih voćnih vrsta koje napadaju uzročnici crvljivosti (npr. jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, dunja i sl.).
Stoga, premda je šest mjeseci vegetacije voćnih vrsta bilo povoljno za razvoj relativno krupnih plodova, tehnološka disciplina i stručnost voćara bile su presudne za postizanje povoljnog postotka plodova prve klase koje voćari jesenas beru. Možemo reći da je iza nas jedna od tehnološki najzahtjevijih proizvodnih sezona, a sad bi voćarima doboro došla stabilizacija rujanskih vremenskih prilika, kako bi berbu uspješno priveli kraju.
Marijan Belčić