Obitelj Kunčić iz Banfija

Pedesetjednogodišnji Dragutin Kunčić iz Banfija s vinogradima se druži oduvijek. Odrastao je na tradiciji koju su započeli te gradili njegov pradjed, djed te otac Štef čije je vino ostalo opjevano u stihovima koji još odjekuju štrigovskim bregovima.

"Zbog tog nasljeđa i iskustva koje sam stjecao od malih nogu, bavljenje vinogradarstvom bilo je prirodan izbor. Danas posao sve više preuzima sin Denis (24) koji je pred zavšetkom agronomskog fakulteta. I njemu je, kao i meni, vino odredilo životni put. Dok je bio mali, volio je gledati građevinske radnike i govorio kako bi želio postati inženjer građevinarstva.", kaže Drago Kunčić.

Denis je od oca usvojio znanje i vlastitim je radom stjecao iskustva te je na studiju agronomije bio u prednosti pred ostalim studentima:

"Studijem sam dobio teorijska znanja, no ona su nešto sasvim drugo od iskustva bez kojeg ih je teško i primjenjivati. Zbog prakse koju sam imao odmalena, ni studij mi nije bio težak, Jedino što sam vikendima redovito pomagao roditeljima.", dodaje Denis Kunčić, uz kojeg bračni Ana i Drago Kunčić imaju i 26-godišnju kćerku Suzanu.

"Znanje, suvremena oprema i iskustvo tri su ključne karike u lancu uspjeha i održavanja kvalitete. Nedostaje li jedan od tih elemenata, cijeli se posao može dovesti u pitanje. S druge strane, ovo je industrija pod milim nebom. A što će ono donijeti, nikada ne možemo predvidjeti. Prošla je godina bila zaista dobra, a i za ovu mnogi govore da će biti odlična. No, ja sam malo sumnjičav, osobito što se tiče aromatičnih sorti, poput žutog muškata. Za njih velike vrućine nisu dobre, pa je ispalo da smo trebali na trsu ostaviti malo više hladovine za bobe. Međutim, tko je mogao pretpostaviti da će se temperature u ključnom trenutku zrenja podići gotovo do 40 Celzijevih stupnjeva.", kaže Drago.

Kad se prije više od dva i pol desetljeća Slovenka Ana udala za Dragu Kunčića, nije ni slutila što je čeka:

"Došla sam na ovaj Raskriški breg iz ravnice, bez znanja o vinogradarstvu i vinarstvu i bez svijesti o kako je teškom i zahtjevnom poslu riječ. Ne mogu reći da nisam zavoljela ovaj posao od kojeg naša obitelj živi, ali je vrlo naporan. Drago i ja ne možemo otići na dulji odmor, a tjedan dana predaha je maksimum koji sebi možemo dopustiti.", kaže 45-ogodišnja Ana Kunčić koja drži tri hrvatska i jedan slovenski kut kuće. Doslovce, jer dom Kunčićevih u Banfiju se nalazi na samoj graničnoj crti između dviju država. Jedan falaček hiže, kaže Drago, je u Sloveniji.

EUROPA U MAGLI
Desetak najvrsnijih proizvođača vina u Međimurju od tog posla ugodno i živi i podrumi im do berbe budu prazni. Znači li to da su Međimurci napravili sve što je trebalo i da ništa ne trebaju mijenjati u strategiji?

"Mislim da nismo napravili sve. Istina je da vinari prodaju sve i da ih to, zasada, čini zadovoljnima, no svi se moramo zapitati što donosi ulazak u Europsku uniju i jesmo li za to spremni. Mi smo kvalitetom tu Europu dostigli, imamo vjerne kupce, ali je li to dovoljno? Što ako tržište preplave jeftina tko zna kakva vina i odakle po ulasku u EU? Zato smatram da bismo trebali poraditi na strategiji međimurskog vinskog brenda. Pitanje je i koliko će nas opstati nakon ulaska u EU? Možda tek pet, šest vinara.", dodaje Dragutin Kunčić.

MUŠKAT JE KAO CURA
Žuti muškat spada među najtraženija vina Kunčićevih, a Drago kaže da to odavno više nije samo “žensko” vino. Sve više ga piju i muškarci. Naš sugovornik dodaje da tajne nema: moraju biti po dva kilograma grožđa na trsu te tri puta zelena radnja u vinogradu. A u podrumu, kao i sa svim ostalim vinima, ne smije se zakasniti ni sata. U podrumu se, kaže Drago, vrijeme ne mjeri danima, već sve ima svoju minutu i svoj sat.

"Muškat žuti spada među vina koja bi se trebala popiti u prvoj godini. Ta sorta daje vino koje je kao cura. Ne treba dugo stajati. Što se tiče arhivskih sorti, osim što ljude treba educirati o kulturi pijenja, treba ih učiti i kako se vino čuva.", smatra vinar Kunčić.

Na Raskriškom bregu i Šafarčaku, na oko 7 hektara, obitelj Kunčić uzgaja muškat žuti, chardonnay, rajnski rizling, graševinu i pušipel. Mladi vinar Denis dodaje da je najbolje uzgajati 3 do 4 sorte te im se maksimalno posvetiti, dok je 10 sorti previše i prijeti padom kvalitete. Kunčićevi paze i na međimursku tradiciju pijenja gemišta za koje u svom podrumu pripremaju mješavinu nazvanu Štrigovske noći.

MISLIO SAM DA ĆE ISKRČITI VINOGRAD
Na pitanje misli li unositi većih promjena kad potpuno preuzme posao od oca, mladi vinar Denis Kunčić kaže:
"Zasada ne vidim razlog bilo što mijenjati u ovom uhodanom poslu. Bude li potrebe, prilagođavat ću se promjenama koje eventualno donese vrijeme.", kaže Denis, na što je tata Drago glasno odahnuo:
"Dobro je. Uplašio sam se da će odgovoriti da mu je svega dosta i da će poslije mene iskrčiti svih sedam hektara vinograda."