Mjere zaštite vinove loze

Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g. upućena je preporuka o drugoj zaštiti vinograda nakon cvatnje. U njoj smo vinogradare upozoravali na primjenu bakarno-sistemnih fungicida (npr. Curzate-B) protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), zatim nastavku kvalitetne zaštite kombiniranim fungicidima protiv pepelnice (Erysiphe necator) i važno upozorenje o početku leta druge ili ljetne generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) te potrebi primjene insekticida već krajem mjeseca lipnja (naročito na sortama ranije epohe dozrijevanja i/ili one koje brzo nakon cvatnje “zatvaraju” grozdove, npr. sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, pinot crni, rajnski rizling i sl.)!

Naknadno smo u četiri navrata na svim lokalitetima u vinogorju zabilježili iznadprosječnu količinu oborina pa je, primjerice, od 24. lipnja do 3. srpnja o.g. mjerni uređaj na lokalitetu Trnovčak ukupno zabilježio čak 80,4 mm! Prosječna dnevna relativna vlažnost zraka tada je bila rasponu od 87,5 do 100%, senzor vlaženja lišća je bio aktivan 3.680 minuta, a pritom su najviše dnevne temperature dosezale vrijednosti od 28,0°C. Kao i prethodnih sezona, krajem lipnja i tijekom prve polovice mjeseca srpnja dominira vrlo vlažno, toplo i vrlo sparno meteorološko razdoblje, što najviše pogoduje razvoju i širenju plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice grožđa (Erysiphe necator).

Na poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju sorte moslavac bijeli ili šipon zaraza grožđa plamenjačom je početkom srpnja o.g. (na dan 3.7. 2014.) bila u rasponu od 15-30%, a na grožđu se počela razvijati i pepelnica te je na nekim varijantama zaraza već veća od 20 %! Prema iskustvima iz ranijih sezona očekujemo da pepelnica od početka do kraja mjeseca srpnja na netretiranom ili slabije zaštićenom trsju zarazi više od 95% grožđa!

Sredinom mjeseca srpnja o.g. očekujemo nastavak toplog, vlažnog i sparnog vremenskog razdoblja pa u trećoj redovnoj zaštiti nakon završetka cvatnje valja nastaviti zaštitu od plamenjače ili peronospore, a naročito protiv pepelnice i ponoviti drugu usmjerenu aplikaciju protiv “ljetne” generacije pepeljastog grožđanog moljca! Od kvalitetnijih pripravaka za dugotrajniju preventivnu i kurativnu zaštitu protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) ističemo noviji fungicid Mildicut SC (0,25%) u količini 3,5 lit./ha ili Profiler DF u količini 2,5 kg/ha. 

Protiv pepelnice (Erysiphe) u narednom razdoblju preporučujemo fungicide Falcon EC (0,04%) u količini 0,4 lit./ha i/ili Folicur EW (0,035%) u količini 0,35 lit./ha ili Postalon SC u količini 1,0 lit./ha. Ove je godine pepelnicu vinove loze od kraja mjeseca ožujka ili početka travnja (stadij vunasti pup i pojava prvih listića) do kraja mjeseca lipnja (ili druge redovne zaštite nakon cvatnje) trebalo usmjereno suzbijati čak 8 puta (ili 30% više nego prosječnih sezona)! Ako se ove mjere “preskaču” (naročito u zaštitama do početka cvatnje) tada je pepelnicu nakon cvatnje u slabije zaštićenim nasadima teško “kontrolirati”!

Prema iskustvima iz ranijih sezona protiv pepelnice na grožđu je potrebno tijekom srpnja dodatno između dvije redovite zaštite u zonu grožđa primijeniti Karathane Gold EC u količini 0,3 lit./ha ili neki sumporni fungicid, npr. Chromosul ili Thiovit Jet ili Kosavet DF i slično u količini 1-1,5 kg/ha! Od novijih fungicida u ispitivanju pri suzbijanju pepelnice grožđa ove sezone odlični rezultati u Međimurju daju pripravci Luna SC, Luna Experience SC, Luna Sensation SC, Kusabi SC i Dynali!

Od pripravaka registriranih za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea), fungicid Cantus DF (0,1%) značajno smanjuje napad pepelnice! Moguće ga je koristiti pred zatvaranje grozdova!

Od dana 17. lipnja o.g. je započeo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a zadnjih dana lipnja i početkom mjeseca srpnja o.g. na praćenom lokalitetu Trnovčak je let pepeljastog grožđanog moljca bio dvostruko veći od kritičnog praga štetnosti!

Grožđani moljci su najvažniji tehnološki štetnici vinove loze u našoj zemlji koji izazivaju velike izravne i neizravne štete zbog naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (siva plijesan, kisela trulež grožđa). Zbog većeg reprodukcijskog potencijala i bolje migracijske aktivnosti pepeljasti je grožđani moljac u nekim europskim vinorodnim područjima značajno brojniji od žutog moljca. Mnoge su razvijene zemlje posljednjih dvadesetak godina uvođenjem metode konfuzije ili zbunjivanja značajno smanjile potrošnju insekticida u vinogradima, npr. Švicarska, Italija, Njemačka.

Prva domaća pozitivna iskustva primjene ove metode u suzbijanju grožđanih moljaca su dobivena upravo u međimurskom vinogorju tijekom razdoblja 1998.-2001. godine, a isto ponavljamo i ove godine na lokalitetu Orehovčak (2,5 ha sorte rajnski rizling i sauvignon) te bi se od iduće (2015.) i na hrvatskom tržištu mogla koristiti protiv grožđanih moljaca metoda konfuzije!

U svim godinama praćenja populacije moljaca u Međimurju, uvijek je značajno veća brojnost pepeljastog grožđanog moljca u odnosu na žutog (npr., pepeljasti je moljac u našoj županiji posljednjih deset godina brojniji u omjeru 9,83:0,17 u odnosu na žutog moljca). Gusjenice prve generacije se lako zapažaju na generativnim organima tijekom cvatnje, ali su najmanje štetne jer pridonose prorjeđivanju bobica. Uspješno se suzbijaju i kurativno, nakon pojave prvih gusjenica. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca smatra 15-30 na 100 grozdova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen.

Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr., rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.) pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca.

Potpuno je drugačiji pristup suzbijanju druge generacije moljaca jer i najmanji postotak oštećenih bobica od gusjenica predstavlja odlične preduvjete za ranu pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea) ili tzv. “zelene plijesni grožđa”. U svim vinogorjima gdje se pojavljuju brojnije populacije grožđanih moljaca obavezno se preporuča njihovo usmjereno tretiranje, a kritični prag škodljivosti za drugu generaciju moljaca iznosi samo 4 gusjenice na 100 pregledanih grozdova. Gusjenice druge generacije grožđanih moljaca se moraju suzbijati preventivno, nekoliko dana nakon prve pojave leptira i prije zatvaranja grozdova. Prema vlastitim iskustvima i preporukama razvijenih zemalja okruženja, najčešće samo jedno suzbijanje druge generacije grožđanih moljaca ne zadovoljava. Stoga se provode dva tretiranja u razmacima 8-15 dana, a prednost se daje ekološki prihvatljivijim skupinama insekticida koji pošteđuju prirodne neprijatelje, npr. biotehnički pripravci (regulatori razvoja kukaca) i biološki insekticidi na osnovi spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki (npr. Biobit, Baturad WP).

Treća generacija moljaca je prema ulovu na ferotrapove u međimurskom vinogorju najmanje brojna. Zbog pojave infektivnih žutica (fitoplazmoza) i američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na lokalitetu Štrigova (Budinščak et al., 2005), u nasadima gdje se pojavljuju simptomi patološke žutice prednost pri suzbijanju ljetne generacije grožđanih moljaca dajemo novijem indoksakarbu (Avaunt SC) i klorpirifos-metilu* (*Reldan EC). Prema stranim preporukama navedene djelatne tvari, dopuštene u integriranom vinogradarstvu, pokazuju dobar posredni učinak na smanjenje populacije cikada vektora fitoplazmoza. 

Također, u vrijeme početka dodirivanja bobica a prije zatvaranja grozdova (najkasnije do kraja prve dekade ili kraja srpnja) protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) preporučujemo preventivno koristiti Cantus DF u količini 0,75-1,0 kg/ha ili Chorus WG u količini 0,4 kg/ha ili Teldor 500 SC u količini 0,75-1,0 lit./ha. Moguće je u prvoj polovici mjeseca srpnja planirati smanjenim količinama zaštitu samo zone grožđa protiv grožđanih moljaca i rane pojave sive plijesni. Ne tretirati vinograde u doba dana kada su najveće vrućine, odnosno izbjegavati aplikaciju sredstva za zaštitu bilja između 11.00-16.00 sati. U vinogradima prije primjene insekticida prethodno pokositi zatravljene međuredne razmake,  naročito ako u njima cvate bijela djetelina zbog opasnosti od trovanja pčela.

*klorpirifos- metil u pripravcima Reldan 40 EC i Lino EC dozvole prestale važiti, a krajnji rok za maloprodaju i primjenu zaliha je 1.7. 2014. godine (u zemljama okruženja kao zamjena se koristi Reldan 22 ili Pyrinex 250 ME).