Mjere zaštite vinove loze do početka cvatnje!

U listu “Međimurje” od 23. travnja o.g. objavljen se stručni prilog o početnim mjerama zaštite vinove loze tijekom pojave “vunastog” pupa i pojave prvih listića u našim vinogradima, koje je ove sezone trebalo provesti u zadnjoj dekadi mjeseca travnja! U prvom tjednu mjeseca svibnja zabilježilo smo relativno toplo meteorološko razdoblje s rasponom temperatura od 10.4° do 28.3°C, pa smo u takvim uvjetima u vinogradima gdje su kvalitetno suzbijane lozine grinje šiškarice i na sortama manje osjetljivim na njihov napad registrirali dobar početni porast mladica. One su primjerice na sortama chardonnay, kerner, moslavac bijeli ili šipon već krajem prvog tjedna mjeseca svibnja dosezale dužinu 20-40 cm, a sredinom mjeseca njihova je pojedina dužina već prelazila 80-tak cm.
Ipak, u vinogradima gdje tijekom zadnje dekade travnja ili u prvim danima svibnja nisu u dva navrata suzbijane lozine grinje šiškarice, a naročito na osjetljivim sortama npr. sauvignon, silvanac zeleni, graševina, rajnski rizling i dr., porast mladica iz donjih pupova je sve do sredine mjeseca svibnja bio reduciran zbog jače populacije akarinoze (Calepitrimerus) i/ili se pojavljuju mjehurasta ispupčenja na gornjoj strani lista sa bijelom prevlakom na naličju u slučaju jače zaraze erinozom (Eryophies) (npr. na sortama muškat žuti, rajnski rizling, sauvignon, moslavac bijeli ili šipon)!
Dana 1. svibnja o.g. ispunili su se temperaturni uvjeti za dozrijevanje zimskih oospora uzročnika plamenjače ili peronospore vinove loze (Plasmopara viticola), odnosno od početka ove godine zbroj dnevnih temperatura zraka iznad 8°C je bio veći od 180°C. Već 5. svibnja o.g. na svim je lokalitetima u gornjem dijelu Međimurja palo više od 20 mm kiše, prosječna temperatura zraka je pritom bila veća od 13°C, prosječna vlažnost zraka je iznosila 100%, vlaženje lišća je trajalo 24 sata, pa smo zabilježili moguće uvjete za prvu ili primarnu zarazu plamenjačom (peronosporom) u nezaštićenim vinogradima s mladicama dužine 10-ak ili više cm! Skriveno razdoblje ili inkubacija prve moguće zaraze plamenjačom u 2013. sezoni je završilo sredinom mjeseca svibnja (14.5. 2013.), a sve naknadne nove oborine u količinama nešto većim od 10 mm, pri temperaturama između 13° i 23°C jako pogoduju jačanju ove bolesti već prije cvatnje vinograda! Unatoč provođenju kemijske zaštite procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača ili peronospora uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze (npr. zabilježeno 2004. i 2009. godine), a početkom novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava prosječne su sezonske štete od 30-tak % česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih država okruženja. Promjena klime s čestim prodorima vlažnog zraka s atlantika koje u ljetnim mjesecima na kontinent donose olujna nevremena s jačim vjetrovima i velikim količinama oborina (nerijetko s tučom) sigurno pridonose učestalijoj pojavi plamenjače u vinogradima. Osim gubitaka uroda grožđa sve je više izražena posredna štetnost “kasne plamenjače” zbog gubitka lišća krajem kolovoza ili početkom rujna, što negativno utječe na diferencijaciju pupova i pripremu rodnog drva za prezimljenje. U vinorodnim područjima gdje se plamenjača pojavljuje svake godine, a uzgajaju se osjetljive sorte, primjena fungicida je jedina učinkovita mjera zaštite. Sasvim slučajnim pronalaskom djelotvornosti “Bordoške juhe” bakarni su pripravci bili jedini izbor do otkrića površinskih organskih pripravaka iz skupine ditiokarbamata (cineb, mankozeb, propineb, metiram) i ftalimida (folpet). Daju dobru preventivnu zaštitu tretiranih organa u trajanju 7-10 dana. Zadnjih godina razvijene zemlje u okruženju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu ograničavaju na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog milenija proširila se primjena penetrirajućeg cimoksanila i dvije skupine sistemičnih fungicida: Al-fosetila i fenilamida (metalaksil, benalaksil, oksadiksil i ofurak). Kombiniraju se s organskim površinskim fungicidima i bakrom, pa su takvi pripravci otporniji na ispiranje kišom, prate porast mladica (Al-fosetil i fenilamidi), imaju određeni kurativni učinak (fenilamidi i cimoksanil), a razmaci tretiranja su povećani na 12-14 dana. Krajem 1990-tih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove skupine i djelatne tvari koje daju nove mogućnosti u strategiji kemijske kontrole plamenjače vinove loze, a najvažniji su dimetomorf, ciazofamid, fenamidon, azoksistrobin, famoksadon, iprovalikarb, zoksamid, piraklostrobin, fluopikolid i mandipropamid. U nasadima vinove loze gdje se ranijih godine tijekom ljetnih vrućina pojavila apopleksija ili naglo venuće i sušenje trsja, moguće je preventivno protiv plamenjače ili peronospore, ali već prije jačih zaraza i vidljivih znakova bolesti, koristiti pripravke koji sadrže Aluminij-fosetil, npr. Mikal Flash WG ili Winner WP ili Rival WP i sl. u propisanoj količini 3,0 kg/ha. Noviji pripravci, vrlo učinkoviti protiv peronospore, koji pored Aluminij-fosetila sadrže i novije djelatne tvari jesu Mikal Premium F WG u količini 3,0 kg/ha, Verita WG i Profiler WG u količini 2,5 kg/ha. Također je u zaštitama prije početka cvatnje moguće koristiti i fungicide Ridomil Gold Combi WG ili Pergado-F ili Fantic-M u količini 2,5 kg/ha. U nasadima gdje se moguće pojavljuju prvi znakovi plamenjače ili peronospore prednost dajemo primjeni fungicida Mildicut SC u količini 2,5 lit./ha ili Antracol Combi WP ili Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha ili Curzate-F SC u količini 3,0 lit./ha ili Forum Star DF ili Acrobat MZ u količinama 2,0 kg/ha. Zaštitu je u dovoljno vlažnim i toplim ljetima potrebno provoditi sve do sredine zadnje dekade mjeseca kolovoza radi sprječavanja negativnog posrednog utjecaja “kasne” plamenjače na dozrijevanja grožđa (skladan odnos šećera i kiselina), diferencijaciju pupova i pripremu rodnih mladica za prezimljenje.
Također upozoravamo na optimalne uvjete za prikriveni razvoj pepelnice iz zimskih plodišta, naročito na položajima i vinogradima gdje je ova bolest bila prisutna u jačoj mjeri proteklih godina. Povišena vlažnost zraka, čiji prosjeci dosežu vrijednosti 60-70%, uz najviše dnevne temperature veće od 20-ak ºC tome naročito pogoduju, pa je tijekom svibnja potrebno provoditi redovitu i kvalitetnu preventivnu zaštitu protiv pepelnice. Svim navedenim kvalitetnim pripravcima protiv plamenjače ili peronospore potrebno je već prije cvatnje dodati i jedan od kvalitetnijih pojedinačnih organskih (npr. Crystal KS ili Talendo EC ili Vivando SC) ili kombiniranih fungicida (npr. Postalon SC ili Nativo WG ili Falcon EC i slično) za kvalitetno suzbijanje pepelnice!
Let prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) je započeo tek 28. travnja o.g., dok pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) do sredine mjeseca svibnja nismo niti zabilježili! Istraživanja i vlastita iskustva u Međimurskom vinogorju dokazuju da je štetnost prve generacije pepeljastog grožđanog moljca najmanja u odnosu na ljetne populacije. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca po starim podacima smatra 15-30 na 100 cvjetova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen. Naime, vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne preporučuju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca! Stoga prezimljujuću populaciju grožđanih moljaca u vinogorju u narednom razdoblju prije i početkom cvatnje vinograda nije potrebno suzbijati!
U nasadima i sortama koje su sklonije osipanju tijekom cvatnje, npr. moslavac ili šipon, sauvignon, silvanac zeleni i sl. preporučujemo već sredinom svibnja o.g. folijarno prihraniti pripravcima s naglašenim sadržajem bora. U nasadima gdje se javlja vršna žutica moguća je primjena željeza preko lista. Moguće je umjesto navedenih kombinacija koristiti i kompleksna folijarna za potpunu prihranu biljaka. U sorata jače napadnutim lozinim grinjama moguće je koristiti i folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina. U pravilu se folijarna prihrana vinograda ne preporučuje istovremeno koristiti s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil i anorganskim spojevima, npr. sumpornim pripravcima.
U mladim nasadima sadnje 2013., nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica primjenom specifičnih akaricida: Demitan SC (0,075%) ili Ortus SC (0,1%).