Mogućnosti i ograničenja suzbijanja korova u vinogradu!

Kraj protekle jeseni i početak zime 2009. je obilježilo iznadprosječno toplo meteorološko razdoblje, a nešto hladnije dane smo bilježili od 16. do 22. prosinca 2009. godine. Od 4. siječnja pa sve do 22. veljače o.g. na većini se međimurskih površina zadržavao snijeg, a u tom su razdoblju zabilježeni iznadprosječno vlažni meteorološki uvjeti, odnosno u prva dva ovogodišnja mjeseca u okolici Čakovca je palo čak dvostruko više oborina od višegodišnjih prosjeka u obliku snijega, susnježice i kiše. Posljednjih tjedan dana mjeseca veljače obilježilo je toplo razdoblje, ali od početka ožujka zbog sjevernih vjetrova prosječna dnevna temperatura ponovno pada. Već 10. ožujka o.g. zahvatila nas je snježna oluja nazvana “Vatroslav” ili “Andrea”, pa je na većini lokaliteta u Međimurju tada izmjereno 30-tak cm snijega. Meteorolozi su početkom druge polovice ožujka ponovno najavili najviše dnevne vrijednosti temperature do 15ºC. Zbog relativno dugotrajnog snježnog pokrivača od početka siječnja do sredine ožujka o.g. porast neželjenih biljaka u vinogradima nije bio tako intenzivan kao krajem ožujka protekle tri iznadprosječno blage zime (2006./07., 2007./08. i 2008./09.). Procjenjuje se da korovi u hrvatskom vinogradarstvu prosječno smanjuju prinose grožđa za 8%, odnosno značajno manje od uzročnika biljnih bolesti (20%), ali više od štetnika životinjskog podrijetla (grinje, kukci) (5%). Upravo se među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi javljaju u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali temeljem raznolikih pedoklimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i ekonomskih činitelja vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine, odnosno protiv korova se bore na različite načine. U suhim i toplim predjelima vinogradi se tradicionalno obrađuju u više navrata tijekom sezone (plug, rotokopačica, freza, tanjurača, perasti podrivač, motika i druga oruđa), a u područjima s 800 mm ili više u vegetaciji dobro raspoređenih godišnjih oborina rodni se vinogradi najčešće zatravljuju. Osim što se obradom mehanički uništavaju korovi, ova mjera prvenstveno služi postizanju optimalnih uvjeta za rast i razvoj vinove loze. Tlo je nakon obrade rahlo i prozračno, tijekom kišnog razdoblja prihvaća vlagu, a za suhog i toplog dijela godine istu zadržava. U takvim su tlima optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno određuju njegovu plodnost. Obradom se redovito obavlja i specifična gnojidba širom stajskim i(ili) mineralnim gnojivom. No, ovakav način održavanja tla u vinogradima ima i slijedeće negativne posljedice: a) na blago ili jače nagnutim terenima obrađeno tlo je redovito sklono eroziji ili spiranju u podnožje brijega; b) rotirajuća tijela kopačice, freze ili radni organi tanjurača pridonose širenju višegodišnjih korova (npr. slak, pirika, osjak i dr.); c) obrađeno i kišom raskvašeno tlo ne dopušta pravovremenu strojnu zaštitu loze od bolesti i štetnika; d) na teškim i glinastim terenima obrađeno tlo se osobito zbija, što se negativno odražava na učestalu proljetnu žuticu (klorozu), ljetno crvenilo i općeniti zastoj rasta i razvoja vinove loze.
Tijekom vegetacije obradu je potrebno obavljati više puta, a pritom osobito paziti da se ne ošteti korijen i panj vinove loze. Suzbijanje korova u vinogradu isključivo obradom tla najskuplji je način, pa se ta mjera često kombinira s drugim pristupima održavanja tla i suzbijanja korova. U starijim se nasadima u područjima s dovoljno oborina tijekom proljeća i ljeta tlo održava tako da se potpuno ili djelomično zatravni. Pritom se najčešće zatravljuje samo međuredni prostor, a traka unutar reda (ispod trsja) se mehanički obrađuje ili se korovi suzbijaju primjenom selektivnih herbicida. Mlade, nerodne vinograde u pravilu nije dobro zatravniti do isteka treće ili četvrte vegetacije. Zatravljenu površinu potrebno je tijekom vegetacije višekratno kositi (malčirati). Na taj se način smanjuje erozija, gaženje i zbijenost tla, sprečava ispiranje dušika te je omogućena pravodobnija zaštita vinograda od bolesti i štetnika tijekom nepovoljnih klimatskih uvjeta. No, zatravljivanje u ekstremno sušnim godinama može negativno utjecati na prirod grožđa, takve nasade treba jače gnojiti, u njima su povoljniji uvjeti za razvoj miševa i voluharica, a zasijane trave ili djetelinsko-travne smjese treba s vremenom obnavljati (naročito ako se šire višegodišnji korovi s dubokim korijenom, a u kontinentalnim su vinogorjima česti pirika i slak).
U zatravljenim se nasadima korovi u uskom pojasu ispod trsja suzbijaju selektivnim i slabo ispirljivim herbicidima (širina tzv. “herbicidnog pojasa” ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka). U praksi se posljednjeg desetljeća u uske herbicidne trake ispod trsja najviše raširila primjena totalnih translokacijskih herbicida na osnovi glifosata (npr. Cidokor, Boom effect, Clinic, Dominator, Glyphogan, Herkules, Ouragan sistem, Roundup bioactive, Total, Pin-480 SL i dr.). Koriste se u koncentraciji 1% (+ 5% UREA) (na 100 lit. vode = 1 lit. herbicid na osnovi glifosata + 5 kg otopljenog dušičnog gnojiva UREA), uz primjenu malog volumena vode po jedinici površine (približno 200 lit./ha). Prskaju se na dobro razvijene korove, nisu perzistentni, pa s vremenom iz sjemena i vegetativnih organa poniknu nove biljke (tijekom jedne vegetacijske sezone potrebna su barem dva tretiranja glifosatom, prvo u proljeće, a drugo u ljeto ili ujesen nakon berbe). Prema iskustvima iz međimurskog vinogorja višegodišnja primjena glifosata “propušta” dvije vrste korova: preslicu (Equisetum) i vrboliku (Epilobium) (vidi fotografije), pa se tijekom ljeta u takvim nasadima preporučuje primjena totalnog kontaktnog herbicida na osnovi glufosinata (Basta 15 SL). Svi spomenuti translokacijski i kontaktni herbicidi na osnovi glifosata i glufosinata djelovat će fitotoksično ako prilikom tretiranja dospiju na zelene organe vinove loze! Moguće je u proljeće, kad korovi visinom dostignu 10-15 cm, pripravcima na osnovi glifosata dodati neki rezidualni herbicid koji sprječava naknadni brzi porast širokolisnih korova iz sjemena. Stoga se posljednjih godina na taj način širi primjena oksifluorfena (Goal EC, Galigan, Verton, Gallus EC), a odlične smo rezultate dobili i primjenom flumioksazina (Pledge 50 WP). Oba pripravka se koriste u koncentraciji 0,1% (100 g na 100 litara vode, uz prosječan utrošak 200 litara škropiva na ha u trake ispod trsja širine 70-ak cm) a pripravak Pledge 50 WP daje bolje rezultate i na sprječavanje naknadnog rasta nekih travnih korova (npr. muharike, koštan, svračica i sl.). U mikro-pokusima provedenim 2007. i 2008. godine u međimurskom vinogorju kombinacija herbicida na osnovi glifosata (npr. u 100 lit. vode = Total 480 SL u količini 1 lit. + 5 kg UREA) + Pledge 50 WP (100 g/100 lit. vode) zadržala je učinkovito herbicidnu traku ispod trsja cijele vegetacijske sezone bez naknadnog porasta korova tijekom ljeta ili početkom jeseni (vidi fotografije). Pripravak Pledge 50 WP je u našoj zemlji dopušten za suzbijanje korova u vinogradima, ali primjenom širom u značajno većim količinama nego smo koristili u “herbicidne trake”. Također, u našoj zemlji postoji gotova tvornička kombinacija glifosata s terbutilazinom (Terazin total KS), ali je u međimurskom vinogorju višegodišnja primjena terbutilazina (nekad u pripravku Folar 525 FW) bila fitotoksična na vinovu lozu nakon višegodišnje primjene na laganim (pjeskovitim) tlima. Perzistentni ili rezidualni herbicidi se u vinogradima smiju koristiti samo jednom godišnje. Zemljišnim ili rezidualnim herbicidima se ne može riješiti problem zakorovljenosti višegodišnjih korova koji rastu iz podzemnih dijelova (npr. pirika, slak, osjak, divlja kopriva, preslica i slično).
Snimio M. Šubić