Živa zemlja 08.04.2015. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 13:03.

Mogućnosti i ograničenja suzbijanja štetnih organizama trešnje (I. dio – štetnici)!

Prema podatcima regionalnog ureda Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu plantažnim uzgojem trešnje se u Međimurju bavi svega 7 voćara na ukupno 9,24 ha. Od toga su u integriranu proizvodnju prijavljena 3 vlasnika sa ukupno 5,16 ha nasada trešnje. No, trešnja je vrlo česta voćna vrsta uz okućnice ili vikendice gdje se uzgajaju kao pojedinačne visoko-stablašice. Kako po stanovniku trošimo svega 3 kg plodova trešanja tržna proizvodnja je nedostatna, a većina stabala u našoj zemlji se uzgaja ekstenzivno za vlastite potrebe kućanstva. U takvom uzgoju, kao u plantažnim nasadima, gotovo se svake sezone u jačoj mjeri pojavljuju dvije kategorije štetnih organizama životinjskog podrijetla koje “smetaju” vlasnike trešnje: crna trešnjina uš (Myzus cerasi) i trešnjina muha – uzročnik “crvljivosti” plodova (Rhagoletis cerasi). Česti su upiti kako spriječiti i/ili smanjiti njihovu populaciju?!

 

Trešnju, kao i sve druge koštičave vrste, napadaju lisne uši, većinom mali kukci (1,5-2 mm) nježne građe tijela. Osim izravnih šteta koje nastaju sisanjem biljnih sokova lisne uši posredno mogu još više štetiti zbog prenošenja više desetaka biljnih virusa. Crna trešnjina uš je vrlo tamne, gotovo crne boje po čemu je dobila ime. Njihov napad se najčešće prepoznaje na mladicama i vršnom lišću. Lišće se kovrča, a uš izlučuje obilje ljepljive tekućine - “medne rose” koja privlači mrave. Tako onečišćene biljne organe naseljavaju gljive “čađavice” (Alternaria, Cladosporium i dr.) pa se uvelike može smanjiti asimilacija, a naknadno se “čađavicom” kontaminiraju i plodovi trešnje. Štete mogu biti vrlo velike. Lisnim ušima pogoduje toplo i sparno meteorološko razdoblje, a prekomjerno množenje najčešće bilježimo u mjesecu svibnju. Tijekom lipnja i ljeta lisne uši sa voćaka sele na alternativne domaćine. Smatra se da je 3 % napadnutih mladica crnom trešnjinom uši nakon cvatnje kritična vrijednost kada je opravdano njihovo suzbijanje. Dopuštenje za primjenu u trešnjama u našoj zemlji imaju samo insekticidi: acetamiprid (Mospilan 20 SP, 0.03-0.0375 %) (karenca 14 dana), tiakloprid (Calypso 480 SC, 0.025 %) (karenca 14 dana) i sredstva na osnovi dimetoata (Rogor, Chromogor, Perfekthion, Kalinogor EC) (karenca 21 dan). Pripravak Mospilan 20 je registriran za suzbijanje trešnjine muhe, ali dobro suzbija i crnu trešnjinu uš, dok je pripravak Calypso SC registriran za suzbijanje lisnih uši trešnje ali mu je djelotvornost za tu namjenu slabija od djelatne tvari acetamiprid. Istovremeno je Calypso učinkovit protiv trešnjine muhe i štetnih gusjenica koje se javljaju početkom vegetacije! U nekim razvijenim srednje-europskim zemljama (npr. Švicarska) dopuštenje za suzbijanje lisnih uši na trešnjama imaju selektivni aficidi, npr. pirimikarb (Pirimor WG) i flonikamid (Teppeki WG) (Linder i sur., 2015), ali isti su u našoj zemlji dopušteni u višnji (npr. Pirimor 50 WG), te šljivi i breskvi (Teppeki WG).

 

Sve donedavno uzročnik “crvljivosti” plodova trešnje u našoj je zemlji bila europska trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), ali je prije nekoliko godina potvrđena populacija i karantenske sjeverno-američke trešnjine muhe (Rhagoletis cingulata). Njihov opis, biologija i štetnost su vrlo slični, pa ih opisujemo zajedničkim imenom trešnjina muha. Ličinke trešnjine muhe svi dobro poznajemo, a često ih srećemo kada siti malo bolje pogledamo kakve smo plodove trešnje pojeli (vidi sliku). Trešnjina muha je najvažniji štetnik trešnje, višnje i maraske. Proširena je su svim krajevima naše zemlje. Uzrokuje lošu kakvoću plodova i manju količinu sokova od višnje i maraske. “Crvljive” trešnje se ne mogu izvoziti, ali se još uvijek prodaju na našim tržnicama. Sorte trešnje i višnje koje dozrijevaju pred četvrtim tjednom trešnjine muhe nisu jače napadnute. Trešnjine muhe ubrajamo u voćne muhe, malene do srednje velike kukce koji na prozirnim krilima imaju raznovrsne šare. Odrasle muhe su veličine oko 4 mm. Njihova je ličinka bjelkaste boje, bez nogu i vidljive glave, sužena prema naprijed, naraste do 6 mm. Imaju jednu generaciju godišnje. Prezime kako kukuljica u površinskom sloju tla (3-5 cm), najčešće ispod napadnutih stabala iz prethodne sezone. Odrasle se trešnjine muhe pojavljuju krajem travnja (jadranska Hrvatska) ili sredinom svibnja (kontinentalna Hrvatska). Nakon 7-14 dana dopunske ishrane sokovima na različitim vrstama bilja, a pri vrijednostima temperatura većim od 20°C počinju odlaganjem jaja. Jaja polažu najradije na plodove koji su počeli mijenjati boju i postaju mekši – sočniji. Jedna ženka odloži 20-80 jaja. Jajnom leglicom ženka odlaže jaja u napravljen “džepić”, a na tom mjestu plod omekša i podložan je truleži. Razvoj jaja traje 6 do 10 dana. U jednom plodu može biti više jaja, ali se razvija samo jedna ličinka. Ličinka prodire u plod sve do koštice, njezin razvoj traje dvadesetak dana, nakon čega se spušta u tlo i tamo se začahuri. Kukuljica prezimi, te se u proljeće razvija dio odraslih muha, a dio može preživjeti još jednu ili čak dvije zime.

 

U integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji obavezno je praćenje leta trešnjine muhe pomoću žutih ljepljivih ploča (20 x 30 cm). Ploče postavljamo tijekom svibnja, pred početak  promjene boje plodova trešnje. Štetnika suzbijamo samo ako uhvatimo samo 1 muhu na 2 ploče do stadija kada trešnje počinju mijenjati boju iz zelene u crvenu. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika najčešće nije potrebno suzbijati.

 

Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad naredne sezone (trešnjine muhe roda Rhagoletis su letači ograničenog dometa, svega stotinjak metara). Oba insekticida dopuštena u našoj zemlji za primjenu u trešnjama s karencom 14 dana (Mospilan SP, Calypso SC) vrlo su učinkoviti protiv trešnjinih muha. Stoga se u suvremenim nasadima na slabo bujnim podlogama populacija trešnjine muhe može učinkovito pratiti žutim ljepljivim pločama i odrediti stvarna potreba i optimalan rok primjene insekticida uz obavezno pridržavanje karence (u integriranoj je proizvodnji dopušteno je samo jedno suzbijanje trešnjine muhe najkraće 14 dana prije početka berbe plodova).

 

Problem je suzbijanje trešnjine muhe na velikim stablima uz okućnice ili vikendice koje rastu iz bujnijih podloga, naročito na sortama kasnije epohe dozrijevanja. Dio populacije ovog nametnika se može umanjiti postavljanjem većeg broje žutih ljepljivih ploča u krošnje stabala trešnje. Ali, žute ljepljive ploče treba odstraniti nakon berbe plodova jer privlače i mnogobrojne korisne kukce (npr. parazitske osice). Ekološki prihvatljivije metode suzbijanja trešnjine muhe je primjena gotovog mamca Success Bait KS, koja je u dozi 1,0 lit./ha pokazala u Sjevernoj Americi visoku učinkovitost. Pripravak Success Bait (spinosad & atraktant) u našoj zemlji ima dopuštenje za suzbijanje maslinove i mediteranske voćne muhe u agrumima, mandarini i maslini (karenca 4 dana za agrume, 14 dana za masline). Moguće je ovim pripravkom prskati uz koncentraciju primjene 3 % (3 dcl/10 litara vode). Isti ili sličan učinak dobije se primjenom insekticida Laser KS i atraktanta Buminal. Ovakve mjere ekološki prihvatljive zaštite se mogu dobiti tretiranjem samo donjih grana na trešnjama visoko-stablašicama, koje rastu uz okućnice i/ili vikendice za vlastite potrebe domaćinstva. 

 

Nakon blagih zima vlasnici različitih voćnih vrsta, pa tako i stabala trešnje, dojavljuju ranoproljetne štete na lišću od različitih gusjenica, a zadnjih su godina vrlo česte gusjenice mrazovca i savijača pupova (vidi Tablicu 1.). U našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za njihovo suzbijanje u trešnjama, ali pripravak Calypso SC pokazuje dobro postrano djelovanje pa kada je napadnuto više od 5 % izbojaka možemo preporučiti njegovu primjenu. 

Izvor: 3127