Nova bolest latica krizantema!

Sedam dana prije blagdana Svih svetih 2012. godine, s lokaliteta uz rijeku Muru na sjeveru Međimurske županije (općina Podturen), u proizvodnji rezanih, velikocvijetnih krizantema (bijele lopte “May Shoesmith”) u negrijanim visokim tunelima površine 300 m² primijećena je iznenadna i brza pojava neželjenih promjena na laticama (vidi fotografije). Naročito su neželjene promjene bile vidljive na odrezanim biljkama u spremištu. Pregledom je isključena moguća fitotoksičnost sredstva za zaštitu bilja, te napad neželjenih grinja - npr. obični crveni pauk (Tetranychus urticae) i/ili kukaca - npr. kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis). Prema tipičnim simptomima, mikroskopskim pregledom i zabilježenim meteorološkim uvjetima zaključili smo da se radi o zarazi dosad nepoznate bolesti latica krizantema u našoj zemlji čiji je uzročnik Stemphylium spp.
Uzgoj krizantema za rez (Chrysanthemum) radi prodaje uoči blagdana Svih svetih tradicionalna je i dosta raširena proizvodnja na mnogim manjim obiteljskim gospodarstvima u Međimurju, uglavnom kao dopunska a manje kao glavna djelatnost. Pritom su vrlo popularne bijele lopte “May Shoesmith” koje se režu oko tjedan dana prije Svih svetih te služe za izradu cvijetnih aranžmana. Dominantna gljivična bolest nadzemnih organa protiv koje vlasnici poduzimaju najveći broj tretiranja tijekom sezone je bijela hrđa (Puccinia horiana), a na laticama krizantema u razdoblju od 1997. do 2011. godine zabilježili smo smeđu trulež (Didymella liguicola), sivu plijesan (Botrytis cinerea) i pjegavost cvijeta (Itersonilia perplexans) (vidi fotografije). Osim spomenutih bolesti, u našoj zemlji i okruženju (npr. u Italiji) na laticama krizantema nisu poznate niti opisane druge gljivične bolesti. Ipak, na području Sjedinjenih Država i Kanade prije pedeset godina je opisan jedan oblik “svijetle mrljavosti” latica krizantema (engl. “ray speck”) čiji je uzrok gljivica Stemphylium lycopersici. Tek 2006. godine ova bolest potvrđena u uzgoju krizantema na području Japana. Ekonomske štete mogu biti vrlo velike jer je narušena prodajna vrijednost krizantema, a bolest na laticama širi tijekom čuvanja i transporta.
Vlasnici su neželjene promjene primijetili prvo na biljkama u spremištu, a tek naknadno na bijeli i nešto manje na žutim “šmitovkama” u visokim tunelima. Na laticama su uočene vrlo sitne, nekrotične pjege ili “mrljice” promjera svega 0,1 mm. Na cvatovima bijelih krizantema nekrotične pjege su crvenkasto-smeđe, na bojama žutih latica čokoladno smeđe, a na ružičastim cvatovima lezije su svjetlo smeđe boje sa intenzivno obojenim rubom. Neki autori ove nekroze latica opisuju kao “iglom probodene” (engl. “pin-pointed”). Nekrotične pjege postaju vidljive tek sa otvaranjem cvatova. Pojedini zaraženi cvatovi krizanteme izgledaju kao da su posipani svjetlo-smeđom prašinom (vidi fotografije). Ako su uvjeti za razvoj bolesti povoljni, a izvor bolesti je ekstremno visok, formiraju se brojne nekroze pa latice u cvatu pokazuju znakove paleži (vidi fotografiju nakon inkubacije zaraženog cvata u trajanju 48 h pri dovoljno vlage i optimalnih 18°C). Ova se bolest može razlikovati od drugih uzročnika paleži latica krizantema po tome što se nekrotične pjege ne povećavaju. Pojava simptoma na lišću krizantema u prirodnim uvjetima nije zabilježena.
Uzročnik ove bolesti je vrsta Stemphylium spp. Premda je relativno jaka zaraza krizantema zabilježena u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Japanu, poznato je da ovaj patogen parazitira brojne druge biljne vrste iz rodova Allium, Antirrhinum, Carthamus, Callistephus, Capsicum, Dianthus, Gladiolus, Juncus, Lycopersicon, Salvia, Solanum i Stokesia. Kao uzročniku biljne bolesti najpoznatiji domaćin je rajčica u formi paleži lišća (npr. u Izraelu). Pritom je poznata fiziološka specijalizacija patogena, pa su izolati iz rajčice infektivni samo za izvornu biljnu vrstu. Pod sinonimom Stemphylium floridanum bolest je opisana kao uzročnik paleži lišća maćuhica (Viola) u Indiji. Od 1978. godine je opisan kao uzročnik pjegavosti nakon berbe plodova papaje na Havajima, te je danas ova bolest općeraširena u tropskim područjima.
Zaraze latica krizantema su moguće u širokom rasponu temperatura od 16° do 30°C, ali na vrijednostima većim od 30°C razvoj bolesti je značajno ograničen. Pritom je za infekciju neophodno barem 10 do 12 sati neprekidnog vlaženja latica cvata. Ako se u tom razdoblju ograničava zadržavanje vlage smanjuju se minimalni uvjeti razvoja bolesti. Optimalne temperature za razvoj konidija su od 10° do 14°C (na temperaturama većim od 30° nema sporulacije). Infektivne konidije se šire zrakom, a njihovo klijanje u infekcijsku hifu traje 4 do 7 sati. Ovisno o temperaturi, inkubacija može potrajati do 10 dana. Patogen preživljava barem 4 mjeseca na odbačenim, suhim i zaraženim biljnim ostacima.
Mjere biljne higijene s uklanjanjem svih zaostalih i odbačenih biljnih organa smanjuju izvor uzročnika bolesti. Uvijek kada je moguće smanjiti zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima u trajanju kraćem od 10 sati (npr. provjetravanjem i zagrijavanjem plastenika, skladišta). Vlažnost zraka bi u zaštićenim uzgojnim prostorima pritom trebala biti niža od 98%. Ako se primijete prvi znakovi bolesti, neophodna je zaštita fungicidima. Za folijarnu zaštitu krizantema protiv bolesti latica (Alternaria ili Stemphylium) često se preporučuje klortalonil, propikonazol ili iprodion.
U našoj zemlji u ukrasnom bilju je dopuštena primjena klortalonila, a iprodiona samo za bolesti lukovica i korijena cvijeća. Iskustva u Međimurju tijekom 2012. godine pokazala su da prskanje iprodionom, karbendazinom i fenheksamidom nije učinkovita mjera, ali primjena fludioksonila & ciprodinila (Switch WG) koji je u našoj zemlji dopušten za suzbijanje sive plijesni ukrasnog bilja (Botrytis cinerea), vrlo učinkovito suzbija bolest latica krizantema uzrokovano vrstom Stemphylium spp. Pripravak Switch WG je bio primijenjen 12 do 14 sati nakon prve pojave simptoma na biljkama koje rastu u visokim tunelima, ali također na rezanim krizantemama u spremištu.