Novi Zakon o uzgoju domaćih životinja: Jačanje uzgajivača i kapaciteta?

Od 1. siječnja na snazi je novi Zakon o uzgoju domaćih životinja kojim se regulira uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi i sive pčele, a posebno precizno uređuju i pitanja reprodukcije domaćih životinja, vođenje evidencija i registara o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša i način držanja pčela, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor provedbe zakona te neka ranija otvorena pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja.

Uvjeti i način priznavanja uzgojnog udruženja i/ili uzgojne organizacije su takvi da Ministarstvo poljoprivrede neće više ovlastiti više uzgojnih udruženja ili organizacija za provedbu istovjetnog uzgojnog programa na istoj pasmini domaćih životinja, što znači da je time i isključeno osnivanje (pre)brojnih udruga nižih i viših razina. Cilj je tog modela zapravo udruživanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i organizacija.

To posljednično izaziva potrebu upisa uzgajivača u priznato uzgojno udruženje ili organizaciju, jer domaću životinju namijenjenu uzgoju mora se upisati u neku od uzgojnih knjiga koju vodi to uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija.

To je važno zbog toga što se samo za domaću životinju namijenjenu uzgoju, upisanu u neku od uzgojnih knjiga ovlaštenog udruženja ili organizacije i uključenu u provedbu uzgojnog programa, može izdati zootehnički certifikat i isključivo u priznatom uzgojnom udruženju. A sve domaće životinje namijenjene uzgoju i njihovi zametni proizvodi mogu biti u trgovanju na unutrašnjem tržištu Europske unije samo uz taj zootehnički certifikat.

Priznata uzgojna udruženja radi očuvanja životinjskih genetskih resursa mogu steći i status banke gena uzgojem reprezentativnih kolekcija uzgojno valjanih životinja, što im opet omogućava proširenje djelatnosti i sudjelovanje u razmjeni živih životinja i zametnog materijala, time i stjecanje dodatnih sredstava.

Konačno, priznata uzgojna udruženja, uz dosljednu provedbu planskog i sustavnog uzgojno-selekcijskog rada u okviru uzgojnog programa mogu i registrirati nove pasmine domaćih životinja.

S očuvanjem genetske raznolikosti kroz upravljanje genetskim resursima domaćih životinja naglašava se novim Zakonom i značenje izvornih pasmina domaćih životinja kao dijela nacionalne biološke baštine Hrvatske. Izvorna pasmina definira se kao lokalna pasmina domaće životinje nastala na teritoriju Hrvatske, genetski prilagođena tradicionalnim sustavim proizvodnje u jednom ili više okoliša.

Zakonom se regulira i pitanje katastra pčelinjih paša, a bazu podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša na području Hrvatske će voditi Ministarstvo poljoprivrede.

Novi Zakon o uzgoju domaćih životinja zamijenio je Zakon o stočarstvu iz 1997. godine, a na području Međimurja novi Zakon izravno tangira više postojećih uzgojnih udruga u govedarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, konjogojstvu i pčelarstvu s brojnim članstvom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i iz hobi-uzgoja domaćih životinja.

Budući da novi Zakon o uzgoju domaćih životinja dokida čak dvadeset i devet različitih pravilnika, provedbenih akat starog zakona, nove pravilnike mora donijeti resorni ministar u roku od godinu dana, što je otprilike i vrijeme koje je na raspolaganju svim udrugama, udruženjima i uzgajivačima domaćih životinja da se "poslože" sa svojim aktivnostima po odredbama novog Zakona.