Ograničenja u zadnjim zaštitama vinograda od biljnih bolesti

Ovogodišnja vinogradarska sezona ostat će zapamćena po nekoliko posebnosti, od kojih svakako treba izdvojiti spoznaju da je zadovoljavajuću zdravstveno ispravnost grožđa bilo moguće postići sa čak 50% više aplikacija fungicidima u odnosu na prosječne godine, a prvenstveno se to odnosi na usmjereno suzbijanje pepelnice grožđa! Naime, u mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim područjima (Međimurje) tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5%. No, u prvih deset godina novog milenija (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grožđu sorte moslavac bijeli (šipon) prosječno pričinila dvostruko veće štete od plamenjače.

Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. U pravilu, oslobađanje zimskih askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića i već tada treba započeti sa programom usmjerene zaštite vinograda od pepelnice. Ove smo sezone u međimurskim vinogradima pojavu prvih listića iz vunastih pupova zabilježili već krajem mjeseca ožujka (što je 25 dana ranije nego prosječnih sezona), pa je od tog stadija do početka cvatnje (5. lipanj 2014.) prezimljujuću pepelnicu u vinogradima trebalo usmjereno suzbijati barem šest puta! Nakon cvatnje vinove loze (od sredine lipnja o.g.) do kraja mjeseca srpnja o.g. trebalo je prema preporukama županijske Prognozne službe za zaštitu bilja obaviti još pet usmjerenih zaštita!

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 31. srpnja o.g. sumirano je 859ºC, što je manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone, ali je ipak započelo dozrijevanje grožđa ranijih epoha dozrijevanja (to je primjerice bilo vidljivo već 25. srpnja o.g. na vinskoj sorti pinot sivi lokalitet Trnovčak– promjenom boje kožice boba ili “šara”) )! 

Tijekom ovogodišnjih mjeseca travnja, svibnja, lipnja i srpnja u vinogorju bilježimo iznadprosječne količine oborina. Mjesec svibanj su “dodatno obilježili” vrlo jaki sjeverni vjetrovi (zabilježeno početkom i sredinom svibnja), što je značajno usporilo vegetaciju i poraste mladice, pa je cvatnja započela u očekivanim prosjecima. Vrlo toplo razdoblje smo zabilježili od 8. do 12. lipnja, te ponovno između 15. i 20. srpnja o.g. (s temperaturama zraka najčešće većim od +30°C). Vlažnost zraka je pritom vrlo visoka i najčešće je njena prosječna dnevna vrijednost u spomenutom razdoblju bila između 75 i 100%!

U takvim smo uvjetima zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze: pepelnice (Erysiphe necator), plamenjače (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec (vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon) već je dana 28. srpnja 2014. od pepelnice bilo uništeno gotovo 100% netretiranog grožđa, a od kasne plamenjače je zaraza netretiranog grožđa u drugoj dekadi mjeseca srpnja udvostručena, te je zbog oborina zabilježenih između 8. i 11. srpnja o.g. s prosječnih 30% porasla na 60-65% (vidi fotografije). Odlični rezultati u suzbijanju pepelnice grožđa dobiveni su posljednjih sezona primjenom novih djelatnih tvari: fluopyram, npr. u pripravcima Luna Privilege SC (0,05%), Luna Experience SC (0,0375%), Luna Sensation SC (0,02%), cyflufenamid u pripravku Dynali DC (0,065%) i piriofenon u pripravku Kusaby 300 SC (0,02%). Njihovu pojavu na hrvatskom tržištu očekujemo narednih godina!

U istom pokusu od 17 istraživanih fungicida protiv pepelnice grožđa do dana 15. srpnja o.g. (nakon 5 usmjerenih tretiranja) ponovo nisu zadovoljile djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin), pa se nastavlja trend njihove slabije učinkovitosti u Međimurskom vinogorju na pepelnicu grožđa kod osjetljive sorte moslavac bijeli ili šipon nakon 2010. sezone! Također, nešto slabiju djelotvornost na pepelnicu grožđa pokazuju i neke djelatne tvari iz skupine triazola (npr. miklobutanil, propikonazol), ako i nekih novijih djelatnih tvari (kinokisfen).

Ranija pojava sive plijesni (Botrytis) (tzv. “zelena plijesan”) je primijećena već dana 17. srpnja o.g. na vinskoj sorti rajnski rizling kao posljedica nekroze peteljkovine! Također, jača pojava ove bolesti je moguća u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina: krajem mjeseca lipnja o.g. i 12-14 dana nakon toga – najkasnije u prvom tjednu ili početkom druge dekade mjeseca srpnja o.g.! Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili “aktivni” u razdoblju od 21. lipnja do 25. srpnja o.g.! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata! 

Toplo, kišovito i sparno razdoblje u narednim danima još će uvijek pogodovati razvoju kasne plamenjače na lišću i kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling, pa čak i na graševini. 

U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenjače (Plasmopara viticola) preporučujemo zbog kraće karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosječnoj količini 3-3,5 lit./ha. Sredinom mjeseca srpnja o.g. smo plamenjače smo preporučivali kombinirane fungicide sa naglašenim sadržajem folpeta ili bakra. Naglašavamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama! Ukoliko iste nisu korištene moguće je pripravku protiv plamenjače Mildicut SC dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z i slično), naročito na vinskim sortama kasne epohe dozrijevanja planirane za kasnije rokove berbe! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) tijekom kolovoza preporučujemo korištenje sumpornih fungicida i pripravak Cantus DF (djelatna tvar boskalid – vidi tablicu 2) koji pored sive plijesni učinkovito suzbija i pepelnicu! Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili “šara”) preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju.

Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan) te fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – “produljenu” karencu (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!