Živa zemlja 27.02.2018. 06:46. Zadnja izmjena: 27.02.2018. 06:46.

Novo Selo Rok

Pčelarska obitelj Trupković: Baš kao u sportu - zlato traži odricanje

Poželite li uživati u najboljem bagremovom medu u Hrvatskoj, morat ćete pričekati novu pčelarsku sezonu, jer je Željko Trupković (51) iz Novog Sela Rok svoju posljednju teglicu prodao još sredinom prosinca. A prije dvadesetak godina, kad je započinjao obiteljsku pčelarsku priču, kupio je tri košnice i pred njih stao, prisjeća se, bez da je išta o njima znao. No, marljivim radom, strpljivim učenjem i postepenim ulaganjem, Željko i supruga Jelena (46), te sinovi Marko (24) i Nikola (23) danas na ocjenjivanjima diljem Hrvatske redovito dobivaju najviše ocjene. U posljednje su se dvije godine s dviju važnih pčelarskih smotri u Osijeku i Zagrebu vratili sa šampionskim titulama – ukupnim, i za bagremov med. 

- E, sad će biti izazov zadržati tu razinu, priznaje Željko dok supruga Jelena uz smiješak dodaje: - To je kao u sportu – i bronca je odličan rezultat, ali ne kad se naviknete na zlato. Put do medenog zlata, baš kao i onog sportskog, obilježen je predanošću i odricanjima, popodnevima i vikendima provedenim uz košnice, mnogim neprospavanim noćima. Nagrade su lijepe, i zadovoljstvo kupaca mnogo znači, no pčelarska priča Trupkovićima najviše smisla donosi zbog činjenice da, poput pčelinje obitelji, i oni sve rade zajedno.

- Bavili smo se Jelena i ja prije poljoprivredom, ali kad bismo otišli na polje, dečke ne bismo viđali. Ovdje smo svi uključeni, svatko ima svoj dio posla, a sinovi su stvarno jako angažirani. Primjerice, Marko, uz naših 110, ima i vlastitih 36 košnica, kaže Željko, odnedavno predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Agacija.
Svoje pčele Trupkovići na pašu voze diljem Hrvatske – lani su ih selili 14 puta, u Slavoniju, Baniju, okolicu Virovitice. Zimi pak košnice ostavljaju uz rijeku Muru, pa dobrodošli predah i sami koriste za podvlačenje crte za prošlu i planiranju nove sezone – razmišljanju o vremenskim uvjetima o kojima ovisi prinos, o novim pašama, povećanju pčelinjih zajednica ili proširenju asortimana na proizvode poput matične mliječi za kojom je sve veća potražnja.