Peronospora nakon pet sezona ponovo štetna u vinogradima! (I.)

Od ustroja županijske Prognozne službe za zaštitu bilja najranije primarne zaraze uzročnikom plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola) su bilježene sredinom prvog tjedna mjeseca svibnja, ali ove smo sezone prvu zarazu zabilježili već 25. travnja (naročito na sortama koje su tada već imale mladice veličine veće od 10-tak cm, npr. rajnski rizling, muškat, pinot i dr.). Prve smo znakove ove bolesti u poljskom mikropokusu Savjetodavne službe na netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli (šipon) primijetili već 20. svibnja o.g.! Poznato je da razvoju ove bolesti pogoduje vlažno i toplo razdoblje, a kako smo na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova) u nasadu vinske sorte rajnski rizling uređajem “iMetos” od početka travnja do kraja kolovoza o.g. ukupno zabilježili 77 kišnih dana tijekom kojih je palo 589,4 mm oborina, jasno je da u nedovoljno zaštićenim nasadima ova bolesti sigurno pričinjava štete (vidi fotografije).

Jače epidemije plamenjačom se očekuju kada nakon vlažne zime slijede kišoviti proljetni mjeseci i vruće ljeto s povremenim grmljavinskim pljuskovima u razmacima 8-15 dana. Sve sorte Vitis vinifera su vrlo osjetljive na zarazu plamenjačom, pa je zaštita moguća samo pravovremeno primjenom fungicida u određenim intervalima. Prema višegodišnjem iskustvu u međimurskom je vinogorju potrebno provoditi u prosječnim godinama 6 usmjerenih zaštita da se spriječe ekonomski značajne izravne i posredne štete od plamenjače. Primarnu ili prvu godišnju zarazu očekujemo od razvojnog stadija kada su mladice dugačke 10-12 cm (promjer listova 3 do 5 cm), kada tijekom 24 sata padne barem 8-10 mm kiše uz temperature veće od 10°C. Lišće bi pritom trebalo biti navlaženo barem 4-6 sati, a zimske bi oospore uzročnika bolesti trebale u vinogorju biti zrele. Praćenjem srednjih dnevnih temperatura mjernim uređajima u vinogradima od početka kalendarske godine i zbrajanjem njihovih vrijednosti većih od 8°C smatra se da pri sumi 160-170° prezimljujuće oospore dozrijevaju. Pojavu prvih simptoma nakon primarne zaraze određuju prosječne dnevne temperature prema Müllerova krivulji za inkubaciju. Nakon pojave prvih “uljanih pjega” optimalni uvjeti za fruktifikaciju (formiranje sporangiofora i sporangija) su ostvareni kada tijekom noćnih sati (21:00-04:00) bilježimo visoku relativnu vlažnost zraka (barem 92%), uz minimalne temperature 11,5-13°C. Nakon toga su sekundarne infekcije moguće već u jutarnjim satima ako umnožak temperature i vlaženja lišća iznosi najmanje 50.

U vinorodnim područjima gdje se plamenjača pojavljuje svake godine, a uzgajaju se osjetljive sorte, primjena fungicida je jedina učinkovita mjera zaštite. Sasvim slučajnim pronalaskom djelotvornosti “Bordoške juhe” bakarni su pripravci bili jedini izbor do otkrića površinskih organskih pripravaka iz skupine ditiokarbamata (cineb, mankozeb, propineb, metiram) i ftalimida (folpet). Daju dobru preventivnu zaštitu tretiranih organa u trajanju 7-10 dana. Zadnjih godina razvijene zemlje u okruženju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu ograničavaju na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog milenija proširila se primjena penetrirajućeg cimoksanila i dvije skupine sistemičnih fungicida: Al-fosetila i fenilamida (metalaksil, benalaksil, oksadiksil i ofurak).

Kombiniraju se s organskim površinskim fungicidima i bakrom, pa su takvi pripravci otporniji na ispiranje kišom, prate porast mladica (Al-fosetil i fenilamidi), imaju određeni kurativni učinak (fenilamidi i cimoksanil), a razmaci tretiranja su povećani na 12-14 dana. Krajem 1990-tih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove skupine i djelatne tvari koje daju nove mogućnosti u strategiji kemijske kontrole plamenjače vinove loze, a najvažniji su dimetomorf, ciazofamid, fenamidon, azoksistrobin, famoksadon, iprovalikarb, zoksamid, piraklostrobin, fluopikolid i mandipropamid.

Mikropokusi suzbijanja plamenjače vinove loze su provedeni na lokalitetima  Okrugli Vrh (sadnja 1989.) i Vučetinec (sadnja 1990.), vinskoj sorti moslavac bijeli (šipon). Metoda aplikacije: leđni motorni raspršivač “Solo 423 Port” u 2004. godini, dok je u ostalim godinama korištena leđna nošena prskalica “Solo 425”. Broj i razmaci tretiranja: Od sredine svibnja do početka kolovoza obavljeno je 6-7 aplikacija (2-3 tretiranja prije cvatnje i 4-5 tretiranja nakon cvatnje). Prosječni razmak tretiranja u istraživanim je godinama iznosio 13,7 dana. Zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta, izuzetak je prvo i drugo tretiranje nakon cvatnje tijekom 2004. godine kada je razmak iznosio samo 7 dana, te treće i četvrto tretiranje nakon cvatnje tijekom 2007. godine kada je razmak tretiranja iznosio čak 36 dana. Utrošak škropiva: leđnim motornim raspršivačem 250-520 lit./ha, a leđnom prskalicom 400-1.400 lit./ha (prilagođeno volumenu lisne površine vinograda). Ove smo sezone proveli 6 usmjerenih aplikacija od 10. svibnja do 16. srpnja, s prosječnim razmakom tretiranja 13,4 dana. Između tretiranja je prosječno padalo 37,6 mm oborina. Mikro-pokus je ocijenjen krajem srpnja, sredinom kolovoza i krajem prve dekade mjeseca rujna o.g. (od zadnje aplikacije do zadnjeg pregleda i ocjene je zabilježeno skoro 350 mm oborina!).

U nasadima vinove loze gdje se ranijih godine tijekom ljetnih vrućina pojavila apopleksija ili naglo venuće i sušenje trsja, moguće je preventivno protiv peronospore, ali već prije jačih zaraza i vidljivih znakova bolesti koristiti pripravke koji sadrže Aluminij-fosetil, npr. Mikal Flash WG ili Winner WP ili Rival WP i sl. u propisanoj količini 3,0 kg/ha. Noviji pripravci, vrlo učinkoviti protiv peronospore, koji pored Aluminij-fosetila sadrže i novije djelatne tvari jesu Mikal Premium F WG u količini 3,0 kg/ha i Profiler WG u količini 2,5 kg/ha. Također je u zaštitama prije početka cvatnje moguće koristiti i fungicide Ridomil Gold Combi WG ili Pergado-F ili Fantic-M u količini 2,5 kg/ha. U nasadima gdje se moguće pojavljuju prvi znakovi plamenjače ili peronospore prednost dajemo primjeni fungicida Mildicut SC u količini 2,5-4,0 lit./ha ili Antracol Combi WP ili Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha ili Curzate-F SC u količini 3,0 lit./ha ili Forum Star DF ili Acrobat MZ u količinama 2,0 kg/ha. Zaštitu je u dovoljno vlažnim i toplim ljetima potrebno provoditi sve do sredine zadnje dekade mjeseca kolovoza radi sprječavanja negativnog posrednog utjecaja “kasne” plamenjače na dozrijevanja grožđa (skladan odnos šećera i kiselina), diferencijaciju pupova i pripremu rodnih mladica za prezimljenje. Od novijih i učinkovitijih fungicida protiv plamenjače ili peronospore, a prema dokazanim rezultatima iz makro- i mikroistraživanja u Međimurju, svakako treba istaknuti dugotrajnu djelotvornost pripravka Profiler DF.

Primjeren je naročito u aplikacijama nakon cvatnje, te pouzdan i dugotrajan u zaštiti vršnog lišća od kasna plamenjače primijenjen u tzv. “blok-metodi”. Također, ističemo i noviji pripravak Mildicut SC, koji se odlikuje najkraćom karcencom za vinske sorte grožđa samo 21 dan (ostali “anti-peronosporni” pripravci imaju karencu 35 do 42 dana, a neki od njih u kombinaciji sa sumpornim fungicidima produženu karencu za vinske sorte čak 49 dana). Mildicut SC se može koristi sve do kraja mjeseca kolovoza (najviše 4x u vegetaciji), a njegova osebujna formulacija ne ostavlja nikakve tragove na trsju čak niti nakon nekoliko uzastopnih aplikacija (važno za stolno grožđe).