Plantaža krastavaca Agromeđimurja u Svetoj Mariji

U rasadniku kotoripskog pogona Agromeđimurja u Svetoj Mariji ove je godine podignuta plantaža povrtnice s kojom se dosad u rasadničarskoj proizvodnji na toj lokaciji nije radilo: na 4,5 hektara iznimno kvalitetne zemlje nasad je krastavaca koji se uzgajaju za poznatog kupca. Urod ide u prerađivački pogon koprivničke Podravke, za spremanje zimnice.

U tri klase

Krunoslav Sačić, dipl.ing. agr., voditelj rasadnika, kaže da je nasad krastavaca iznimno uspio, pa je već angažirano i dosta sezonske radne snage:

- Pokusnu berbu imali smo početkom srpnja, intenzivno skidanje uroda započelo je početkom kolovoza. Kako se može vidjeti, selektivno se bere pet tona krastavaca dnevno jer ih se naručitelju isporučuje u tri klase - prva klasa do 6 centimetara dužine koja se obračunava po četiri kune za kilogram, druga klasa od 6 do 9 centimetara dužine koja je po 2 kune za kilogram i treća klasa od 9 do 12 centimetara dužine koja je po 80 lipa za kilogram. Plan je da se do prvog mraza, koliko bi nasad trebao trajati i davati plod, ubere više od 200 tona krastavaca, no, naručitelj u ukupnoj količini očekuje 55% krastavaca u prvoj klasi, dakle, ovih najmanjih, delikatesnih, a II. i III. klasa skupa mogu biti u preostalih 45%. Vjerujem da ćemo ostvariti zamišljeno jer ovaj nasad će se isplatiti, odnosno, doći na “pozitivinu nulu” ako se ubere namjanje 150 tona krastavaca. To, kao i svugdje u poljoprivredi, ponajprije ovisi o vremenskim prilikama. Više nego o našem znanju i radu...

Tek počeli, već višak?

No, planove, pa i one najbolje, uvijek nešto može poremetiti, a nakon šest tjedana berbe, iz Podravke, kaže Ivica Krčelić iz Fragarije (tvrtke najvećeg dioničara Agromeđimurja), stigao je e-mail:

- Obavještavaju nas da su, zato što su “premašili proizvodne planove”, odlučili odmah prestati preuzimati III. klasu krastavaca, da će samo još možda tjedan-dva preuzimati drugu klasu i neka se šalje što više krastavaca samo prve klase... O tome će se očigledno morati povesti razgovor s naručiteljem jer je tu još i deset kooperanata koji imaju krastavce na 600 do 2.000 metara mreže u istoj ugovornoj proizvodnji... Ne bude li Podravka uzela ugovoreno, morat će se naći drugi kupac za urod...

Samo da vrijeme posluži

Taj urod više je nego dobar, kaže poslovotkinja u proizvodnji, inženjerka agronomije Dragana Bohnec koja je uz nasad od pikanja prvih flanci i sjemenki dosad, kada je sa sezoncima u berbi:

- Krastavci su 90% sijani, samo smo desetak posto nasada flancali, vidite da je sve na foliji, sa sustavom navodnjavanja koji omogućava prihranu, mrežom... Uspjeli smo u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima sačuvati nasad zdravim, a sjetite se - u srpnju su bila čak 24 kišna dana... Bude li sad dalje koliko-toliko povoljno vrijeme, bez kiše i toplo, bez problema ćemo ubrati preko 200 tona. Sad u berbi radim s četrdesetak sezonaca, a mislim da ćemo ih angažirati još toliko jer krastavci dolaze u valovima, treba na vrijeme brati da bismo mogli ispuniti narudžbu po klasama...

KLASE? KAKVE KLASE?!

Ubrani krastavci odvoze se prvo u Donji Kraljevec na sortiranje. Današnja prva klasa (do 6 centimetara dužine, manje od malog prsta na ženskoj ruci) koju nitko razuman ne bi nekad brao (jer to su još “kilavi vugorki”) tobože se najviše traži. 

Što trgovci zovu trećom klasom (od 9 do 12 centimetara dužine) kućanice su najviše oduvijek cijenile i birale za zimnicu. Ono što je danas u drugoj klasi, nekad se, kad se nije tratio ljudski rad, energija ili darovi prirode, računalo kao nedoraslo (6 do 9 centimetara). 

Ali, danas naručitelji pišu pravila, proizvođači samo moraju gutati troškove. Što je s krastavcima iznad 12 centimetara dužine? Bacaju se, to je gnoj za iduću kulturu na parceli. Taj bahat odnos prema plodovima s polja nisu izmislili niti nametnuli poljoprivrednici, zar ne?