Plijesan i trulež grožđa!

U protekla dva broja lista “Međimurje” ukratko smo opisali štetnost plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) na grožđu vinske sorte moslavac bijeli (šipon) tijekom 2014. sezone, a ovom prilikom navodimo najvažnije razloge jače pojave sive plijesni (Botrytis) i octene ili kisele truleži grožđa (Acetobakter i dr.)! U mnogim krajevima kontinentalne, ali i jadranske Hrvatske je od početka mjeseca svibnja do sredine mjeseca rujna ove godine palo značajno više oborina od mnogogodišnjih prosjeka. Na većini je lokaliteta najviše kiše u tom razdoblju padalo od sredine mjeseca kolovoza do sredine mjeseca rujna, odnosno u razdoblju kada radi zriobe grožđa priželjkujemo što više sunčanih i suhih dana! Primjerice, samo u razdoblju od 14. kolovoza do 14. rujna 2014. na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, mjerni uređaj “iMetos” u vinogradu vinske sorte rajnski rizling) je zabilježeno 385,2 mm kiše (što je 47,7% od ukupne prosječne godišnje količine padalina)! U takvim smo uvjetima tijekom dozrijevanja grožđa ove sezone ponovno nepoželjnu pojavu i razvoj sive plijesni (Botrytis) i kisele truleži grožđa (Acetobakter i dr.), odnosno ovakvu ili vrlo sličnu pojavu bilježimo već treći puta u posljednjih pet sezona.

Iz epidemiologije uzročnika plijesni i truleži grožđa presudan je čimbenik dugotrajno kišovito i vlažno razdoblje, a temperature su pritom od manjeg značaja. Gljivica Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C, ali svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se optimalnim za zarazu! Stoga ne čudi jača pojava plijesni i truleži grožđa u godinama kada u mjesecu kolovozu i prvoj polovici rujna bilježimo 200 mm ili više kiše, a vrlo velike štete (često puta veće od 50 %) bilježimo primjerice kada u tom razdoblju pada i više od 300 mm kiše (npr. 2010. i ove 2014. sezone) (vidi tablicu 1.). Poznato ja da zdravstveno stanje grožđa predstavlja jadan od bitnih čimbenika kada određujemo sam početak berbe. Štete koje uzrokuju siva plijesan i kisela trulež grožđa mogu biti izravne (zbog značajno manjeg uroda) i neizravne (lošija kakvoća mošta i vina). Za razliku od sive plijesni koja može napasti i zeleno grožđe, kisela trulež se u pravilu javlja tek nakon početka zriobe grožđa, a najčešće kada bobe sadrže više od 12% sladora. Iz tih razloga početkom mjeseca rujna u našem vinogorju kiselu trulež obično pronalazimo na vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja (npr., najčešće na sortama pinot sivi i sauvignon), a siva plijesan se tih dana češće razvija na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr., moslavac bijeli ili šipon, graševina). Jedan od glavnih načina suzbijanja uzročnika bolesti vinove loze je primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja, a specifične fungicide koje koristimo protiv sive plijesni nazivamo botriticidi (jer suzbijaju vrstu Botrytis cinerea). U našoj su zemlji u tu svrhu vinogradarima dostupni kemijski pripravci iz sljedećih skupina: a) anilinopirimidina i fludioksonil (Switch WG, Chorus, Mythos ili Botril ili Botrycid ili Cezar 300 SC ili Pyrus 400 SC), b) hidroksianilida (Teldor 500 SC), c) karbokisianilida (Cantus DF), d) dikarboksimida (Kidan SC, Lupo), te biološki pripravak Trichodex WP (Trichoderma harzianum). Poznato je da neka sredstva koja se primarno koriste za suzbijanje plamenjače umanjuju pojavu plijesni (npr. djelatne tvari folpet, Al-fosetil, bakar), a zadnjih sezona je uočeno da i neke djelatne tvari protiv pepelnice grožđa također umanjuju plijesan, npr. boskalid u pripravku Cantus DF, te noviji piriofenon u pripravku Kusabi SC i fluopyram u pripravcima Luna Privilege, Luna Sensation, Luna Experience SC. 

Ali, za razliku od suzbijanja plamenjače i pepelnice vinove loze kada primjenom djelotvornih fungicida u optimalnim rokovima možemo ostvariti učinak gotovo 100%, kod plijesni i truleži grožđa najčešće nije takav slučaj. Naime, nakon što u preporučenim rokovima tijekom vegetacije vinove loze koristimo ranije navedena a skupa kemijska sredstva za suzbijanje plijesni grožđa, mnogi su vinogradari početkom jeseni nezadovoljni jer se bolest unatoč tome svejedno razvija i pričinjava gospodarske štete. Kada nakon propisane primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja izostaje njihova učinkovitost, jedan od razloga može biti rezistentnost ili otpornost štetnih organizama na njihovu prekomjernu i/ili prečestu primjenu.  Pritom se pitamo jesu li uvijek i isključivo kemijska sredstva za zaštitu bilja rješenje za kontrolu plijesni i truleži grožđa?! Savjetodavna služba iz Čakovca već godinama u mikro- pokusima istražuje djelotvornost različitih pripravaka na plamenjaču (Plasmopara) i pepelnicu (Erysiphe) te grožđane moljce (Lobesia) u Međimurskom vinogorju (na vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon), a makropokusima i na drugim dominantnim vinskim sortama. Pritom u mikropokusima uopće ne koristimo specifične botriticide radi suzbijanja sive plijesni. Zadnjih godina sve više istražujemo kompatibilnost (snošljivost) različitih folijarnih (bio)gnojiva (stimulatori biljaka) sa sredstvima za zaštitu bilja i mjerimo njihove učinke na zdravstvenu stanje i kakvoću grožđa.

Još 2010. sezone smo primijetili da dodavanje nekih folijarnih (bio)gnojiva, istovremeno sa primjeno sredstva, umanjuje pucanje bobica na sorti moslavac bijeli ili šipon pa na takvom grožđu ima tijekom rujna značajno manje plijesni i truleži.  Ali, sa primjenom takvih sredstva treba početi već prije, a naročito u aplikacijama nakon cvatnje vinograda, npr. folijarna gnojiva “Peters Profesional” s mikrohranjivima (“PoljoPosavec” iz Dunjkovca) ili “Green” i “Yara” folijarna pojedinačna i kompleksna gnojiva ili biognojivo “Amelgerol” u kombinaciji sa mineralnim hranjivima sa naglašenim sadržajem kalija i fosfora i slično. Također, neka sredstva iz skupine biljnih hormona (auksini) utječu na broj, oblik i veličinu bobica (npr. u pripravku Auxym), što značajno smanjuje pojavu plijesni u vinskih sorata zbijenih grozdova (npr. pinot sivi). U berbi svakako treba razlikovati sivu plijesan od kisele ili octene truleži grožđa, jer octena ili kisela trulež ne smije iz vinograda u preradu grožđa!