Pljevidba vinograda

Osnovni cilj pljevidbe vinograda odstraniti je sve ono što nam troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a neće nam trebati za daljnje formiranje trsa ili urod grožđa.

1. Pljevidba vinograda u godini sadnje

Osnovni cilj kod podizanja vinograda u prvoj godini je što bolje i jače ukorjenjivanje te dobivanje dva jaka pupa pri osnovi trsa na koje ćemo rezati narednog proljeća.

Da bi korijen imao što više hrane za svoj rast i razvoj, potrebna je i što veća nadzemna zelena masa. Ukoliko je cijep, trs, solidno krenuo, kod pljevidbe je poželjno ostaviti dvije do tri mladice, vodeći računa da u jesen na barem jednoj imamo dva jaka pupa. Tri mladice će jače ishraniti korijen i bolje ukorijeniti mladi trs nego jedna mladica. Ukoliko je pojedini cijep, trs slabo krenuo, muči se sa tjeranjem dviju ili tri mladica, na njemu je potrebno ostaviti samo jednu mladicu u koju će se preusmjeriti sva energija da naraste što je jače moguće kako bi na kraju dobili na njoj dva jaka pupa za rez narednog proljeća. Sva agrotehnika koja pomogne u razvoju jakih mladica koje svojim listovima mogu ishraniti i pomoći razvoju korijena i ukorjenjivanju mladog trsa korisna je.

2. Pljevidba vinograda u drugoj godini.

Zadatak u drugoj godini formiranje je jakog i stabilnog stabla, debla budućeg trsa.

Na početku druge godine u vinogradu smo rezidbom ostavili dva najjača pupa u osnovi trsa. No iz spavajućih pupova najčešće kreće i po nekoliko mladica. U pravilu pljevidbom ostavljamo dvije najjače mladice iz normalno razvijenih pupova. Što ranije izvedemo pljevidbu to će više energije biti usmjereno u korisni dio budućeg trsa, odnosno buduće deblo. Zakašnjelom pljevidbom odbacujemo dio energije i hrane koja je bila utrošena da bi se razvijao pljevidbom odbačeni dio mladica. Pravovremenom pljevidbom utječemo na pravovremeno preusmjeravanje hranjiva i energije u dio koji ostaje na trsu.

Ukoliko se vinograd nalazi na niskim položajima na kojima postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, pljevidbu, kao i rezidbu na početku druge godine poželjno je obaviti nešto kasnije, kada opasnost od istih prođe.

3. Pljevidba vinograda u trećoj godini

Glavni zadatak u trećoj godini formiranje je jakog debla, stabla, i osnovnih krakova budućeg trsa, kao i osigurati određenu količinu zdravog grožđa. Da bi što prije preusmjerili energiju u korisne dijelove trsa, pljevidbu je poželjno obaviti što ranije. Najispravnije je kod zimske rezidbe od dvije najjače rozgve koje su narasle u drugoj godini ostaviti najjaču i prikratiti je na metar visine. Sa rozgve koju smo ostavili rezidbom za buduće deblo trsa, plijevimo odozdo, a ostavljamo 5 – 6 mladica od kojih će 2 – 3 najgornje biti najjače ishranjene, pošto iste moraju biti budući krakovi trsa. Ukoliko je u trećoj godini ostavljen lucanj, mladice sa vrha lucnja dobivaju više hranjiva zbog polariteta loze, dok dvije najniže od kojih će trebati formirati krakove ostaju sa manje energije i hranjiva, pa se vrlo često dogodi da nakon treće godine ne možemo pronaći zdrave i jake rozgve na mjestima budućih krakova trsa.

4. Pljevidba rodnog vinograda

Kao i u prethodnim slučajevima i u rodnom vinogradu važi pravilo, što ranije to bolje. Zadatak je oplijeviti sve nepotrebne mladice koje rastu po deblu ili krakovima trsa, a najvažnije je obratiti pažnju na reznicima gdje iz jednog pupa ne bi smjele rasti dvije mladice. Kvalitetno obavijena pljevidba omogućuje kasnije bolju aplikaciju sredstava za zaštitu vinove loze. Poželjno je prije početka pljevidbe obaviti primjenu herbicida na bazi glifosata, pošto sve dok ne oplijevimo vinograd isto ne možemo provoditi, a agresivni korovi poput pirike ne čekaju.

5. Pljevidba u odnosu na sortu

Neke od sorata tjeraju daleko više mladica iz starog drveta od drugih. Po tome se ističu Sauvignon, Traminac, dok neke kao Moslavac tjeraju znatno manje mladica iz debla i krakova trsa. Sorte poput sauvignona, pogotovo u sjevernim vinogorjima ukoliko nisu na vrijeme kvalitetno oplijevite sa optrganim zapercima često vrlo lako za hladnog vremena imaju lošu oplodnju.