Preventivna zaštita pšenice u klasanju od biljnih bolesti!

Sredinom lipnja i početkom mjeseca srpnja u sezoni 2009. mnoge je biljne usjeve na većini županijskih površina ugrozila elementarna nepogoda od olujnog nevremena s katastrofalnom tučom i stajaćom vodom. Premda je količina oborina izmjerena tijekom protekle vegetacije tek nešto manja od višegodišnjih prosjeka, u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja na području Međimurja je zabilježeno 20 kišnih dana tijekom kojih je na većini lokaliteta palo više od 200 mm oborina. Tuča je zabilježena u 4 navrata (2 puta u svibnju, jednom u lipnju i jednom u srpnju), a najjača je 16. lipnja 2009. godine značajno oštetila usjeve i smanjila urod. Čak su zabilježene totalne štete na središnjim lokalitetima uz rijeku Muru (npr. uljana repica, uljne tikve, kukuruz, ozima pšenica). Paralelni pokusi koje organizira poljoprivredno-savjetodavna služba iz Čakovca (viša savjetnica Suzana Pajić, dipl.ing.agr.) ozime pšenice i uljane repice na lokalitetu Sv.Martin na Muri – Hlapičina zbog tuče nisu mogli biti ocijenjeni u žetvi! Povećana količina oborina u tom je razdoblju odgodila optimalnu žetvu na kasnije rokove. Prinosi žitarica na poljima koja nisu bila zahvaćena tučom bili su na razini višegodišnjih rezultata, ali kvaliteta nije bila zadovoljavajuća. Na mnogim je poljima pšenica proklijala u klasu, a ista se otkupljivala kao stočno žito, uz smanjenu isplatu brojnim poljoprivrednim proizvođačima na svega 0,45-0,50 kn/kg. Stoga poljoprivrednici ove sezone nikako ne priželjkuju da se ponovi žetva iz protekle 2009. godine! Ove smo kalendarske godine od 4. siječnja do skoro sredine mjeseca ožujka bilježili dugotrajni snježni pokrivač s kraćim prekidom u zadnjoj dekadi mjeseca veljače! Na sreću, većih dojava pojave i štetnosti snježne plijesni nismo zabilježili! U prvih 14 dana mjeseca travnja pala je cjelokupna mjesečna višegodišnja prosječna količina oborina (oko 65 mm), što je pogodovalo intenzivnom porastu stabljike ili vlati (“vlatanje”), ali je također tada opasnost od ranog razvoja gljivičnih bolesti bila značajno izražena. Zbog spomenutih oborina već smo početkom travnja na domaćim selekcijama ozime pšenice (npr. Srpanjka) primijetili prve simptome smeđe pjegavosti (Septoria spp.), a na francuskim selekcijama (npr. Soisson) prve znakove žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora tritici-repentis). Proizvođače ozimog ječma smo krajem proteklog mjeseca travnja i prvih dana mjeseca svibnja upozoravali da je započelo klasanje usjeva, naročito na poljima s ranijim rokovima sjetve. Također smo na ozimom ječmu početkom travnja primijetili prve simptome gljivične mrežaste pjegavosti i paleži ječma (Pyrenophora terres), naročito na domaćim populacijama dvorednog ječma. Na nekim je osjetljivim sortama moguća i pojava sive pjegavosti lišća (Rhynchosporium secalis). Ranijih smo sezona bilježili vrlo velike štete od navedene bolesti na nezaštićenim poljima! Za razliku od drugih bolesti ječma (npr. hrđe, pepelnice), ove se bolesti učinkovito suzbijaju primjenom samo određenih skupina fungicida, među kojima su najučinkovitiji kombinirani pripravci koji sadrže djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. Amistar, Amistar Xtra, Sphere, Controlan i dr.). Od starijih su pripravaka vrlo učinkoviti na spomenute bolesti ječma Folicur 250 EW, Artea Plus EC, Impact 25 SC, Falcon 460 EC, Tilt 250 EC i sl. Sličnu smo preporuku putem dnevnih izvješće Prognozne službe za zaštitu bilja uputili i proizvođačima ozime pšenice početkom druge polovice mjeseca travnja o.g. (odnosno nakon pojave trećeg koljenca stabljike ili vlati usjeva), kada je na poljima s čestom sjetvom pšenice i dobrom agrotehnikom bilo potrebno tzv. “proljetno kemijsko čišćenje” ozime pšenice dominantnih gljivičnih bolesti: pepelnice (Blumeria) i smeđe pjegavosti pšenice (Septoria)! Od 20. travnja iznadprosječno je toplo razdoblje pogodovalo dobrom razvoju ozimina u Međimurju, ali rosna jutra i dugotrajna magla zabilježena u noćima 4./5. i 5./6. svibnja o.g. sigurno su pogodovale naknadnom širenju spomenutih bolesti na nezaštićenim usjevima. Također, iskustva iz ranijih sezona i pregledi žitnih polja s kraja travnja i početkom svibnja nas upozoravaju na moguće vrlo velike ekonomske štete u slučaju veće količine oborina tijekom mjeseca svibnja i lipnja. Osim uvijek prisutne pepelnicu i žitne hrđe, potencijalno su vrlo opasne smeđa pjegavost i palež lišća (Septoria tritici) (naročito na sorti SuperŽitarka, Srpanjka), palež klasića (Fusarium spp.) i relativno nova bolest na našim poljima: žuto-smeđe pjegavosti lista pšenice (Pyrenophora tritici-repentis) (naročito na francuskim sortama Renan, Soisson, Edison). Budući se nova bolest francuskih selekcija pšenice suzbija posebnim pripravcima, ovaj put ponavljamo da je žuto-smeđa pjegavost lišća pšenice u Hrvatskoj otkrivena tek 2004. godine od strane Zavoda za zaštitu bilja (mr. Željko Tomić) u okolici Virovitice. Pošto smo sredinom travnja o.g. ponovno u našoj Županiji na sorti Soisson primijetili znakove spomenute bolesti, ovim putem proizvođače spomenute sorte posebno upozoravamo na njeno prepoznavanje, štetnost i izbor dovoljno učinkovitih pripravaka. Obično se tijekom vlatanja ili razvoja vršnog lista (“zastavičara”) na lišću pšenice prvo pojavljuju brojne neželjene patološke promjene u obliku sitnih žutih pjege. Početkom klasanja, i kasnije u cvatnji i sazrijevanju klasja, pjege se na lišću povećavaju, međusobno spajaju, poprimaju okruglast ili izdužen oblik (12 mm), a ubrzo odumiru ili nekrotiziraju (što se vidi razvojem smeđe boje). Spajanjem pjega dolazi do brzog sušenja svih zaraženih listova u busu, a bolest se također širi na klas, pa na taj način može kontaminirati i inficirati sjeme. Ovoj bolesti pogoduju niže temperature i svako zadržavanje vlage u trajanju dužem od 6 sati. Očito je ovogodišnjim primarnim uvjetima za razvoj žuto-smeđe pjegavosti osjetljivih francuskih sorata pogodovalo snježno-vlažno razdoblje krajem zime, uz previše vlage u prvoj polovici travnja, a posljedice smo primijetili tek u drugoj polovici travnja. Kao i većina žitnih bolesti i ova se održava u prirodi na zaraženim biljnim ostacima, samonikloj pšenici ili višegodišnjim travnim korovima (npr. pirika). Također je moguć prijenos u novu vegetaciju kontaminiranim sjemenom. Prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu protiv opisane novije bolesti pšenice daju novije djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. Amistar 250 SC, Amistar Xtra 280 EC, Controlan KS, Sphere EC), te pripravci koji sadrže slijedeće djelatne tvari: epoksikonazol (Duett SC, Duett Ultra SC, Respect 250 EC, Opus Team SE), tebukonazol (npr. Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Folicur-BT 225 EC, Falcon EC 460), te propikonazol + difenkonazol (Artea 330 EC, Artea Plus EC). Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Ali, treba strahovati od mogućih šteta ostalih bolesti pšenice, a trenutno su najopasnije hrđe, smeđa pjegavost i fuzarijska palež klasića. Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list (tzv. “zastavičar”) i klas, kako bi dobili što veće i kvalitetnije urode pšenice. Premda se gljivične bolesti u usjevima ozime pšenice pojavljuju svake godine, njihova je štetnost različita po sezonama. Proizvođači stoga često odustaju od završne primjene fungicida čiji je optimalni rok početak cvatnje, a naknadno se takvi propusti ne daju ispraviti. Naime, štetnost spomenutih bolesti u najvećoj mjeri količina i raspored oborina u samoj cvatnji i tijekom mliječne zriobe pšenice. Njihovu je pojavu nemoguće predvidjeti, a tretiranje se uvijek preporučuje kada je potencijal bolesti na donjim etažama (prizemnom dijelu vlati ili donjem lišću) vrlo velik! Tako smo u Međimurju tijekom sezona kad u svibnju i početkom lipnja bilježimo nešto učestalije i obilnije padaline zabilježili često prepolovljene prinose pšenice, a glavni su razlog biljne bolesti. Najvažnija i najštetnija bolest (posebice za mlinarsko-pekarsku industriju) pšenice koja se razvija u klasanju i cvatnji je fuzarijska palež (Fusarium spp.) (vidi fotografiju), a djelomično i stoga jer do 2007. godine nismo imali visoko djelotvornih fungicida, već samo pripravaka s dobrim ili vrlo dobrim sporednim učinkom. Od proteklih se nekoliko sezona fuzarijska palež klasja pšenice vrlo učinkovito i preventivno može suzbijati početkom cvatnje novim pripravkom Prosaro 250 EC (0,8-1,0 lit./ha)! Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, a svakako prije provjeriti i zaraženost usjeva lisnim ušima i ličinkama žitnog balca ili leme (tzv. “pužićima”). Istovremeno se mogu koristiti insekticidi protiv navedenih nametnika, kao i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina, fosfora i kalija (npr. Amalgerol Premium, Drin ili Poly-Amin + Hi-Phos ili Hascon M10 ili Fertileader 954 i sl.)!
Štetni organizmi iz skupine zlatica!
Sve do nekoliko proteklih godina su žitna lema ili balac (Oulema melanopus) i krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) su najpoznatije vrste u našoj Županiji iz skupine zlatica, a tijekom ljeta 2007. smo prvi puta zabilježili i značajnije ekonomske štete na lokalitetima donjeg dijela Međimurja od kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera var. virgifera)! Našim je poljoprivrednicima znana štetnost krumpirove zlatice i potreba za redovitim suzbijanjem ovog štetnika u krumpiru i patlidžanu, a zadnjih godina značajno raste štetnost žitne leme na ozimoj pšenici u našim krajevima. Poznato je da ličinke žitne leme naročito napadaju usjeve jare zobi, pa često samo jedna aplikacija učinkovitim insekticidima ne zadovoljava (no, smanjenjem stočnog fonda značajno se smanjuju zasijane površine jarom zobi, pa se lema sve češće pojavljuje u ozimoj pšenici!). Također i promjenom klime početkom novog milenija sve češće smo zabilježili polja ozime pšenice značajno ugrožena prekomjernim umnažanjem i ishranom ovog nametnika. Pojavu odraslih oblika žitne leme smo uočili još početkom travnja, a tijekom toplijih razdoblja u travnju na nekim je lokalitetima uočena njihova vrlo velika brojnost! Razvoj odloženih jaja i ishranu ličinki određuju temperature zraka (za toplijih i sunčanih dana štetnost je značajno veća). Masovniju pojavu ličinki žitne leme očekujemo tijekom druge polovice ili krajem mjeseca svibnja Štete se prepoznaju po naglom i brzom “izbjeljivanju” lišća (vidi fotografije), najprije na ograničenim ili pojedinim dijelovima polja, a ubrzo može propasti cijeli usjev! Na takvom se usjevu hrane male, tamne i sluzave ličinke leme! Zaštitom vršnog lista i klasa pšenice od biljnih bolesti valja suzbijati na većini polja i ličinke leme, te prekobrojne lisne uši. Kod ovaj štetnika još nije poznata otpornost ili rezistentnost na prečesto korištene insekticide, pa se mogu koristiti stariji i noviji pripravci koje proizvođači koriste pri suzbijanju krumpirove zlatice. Među jeftinijim rješenjem su insekticidi iz skupine sintetskih piretroida: npr. Fastac ili Direct 10 SC (0,15 lit./ha), Decis ili Rotor 1.25 EC (0,4 lit./ha), Karate Zeon MC (0,1-0,15 lit./ha) ili Skud EC (0,2-0,3 lit./ha), Vantex MC (0,05 lit./ha) i dr. Postojaniji na ispiranje kišom i negativni utjecaj temperatura su novija grupa nenikotinoida, npr. Calypso 480 SC (0,5-1 dcl./ha), Actara 25 WG (25 grama/ha), Mospilan (Volley, Wizard, Acelan) SP (0,1 kg/ha) i sl. Proizvođače krumpira koji sjemenske gomolje prije sadnje nisu tretirali pripravcima na osnovi imidakloprida (npr. Prestige FS 290, Macho 70 WS), također upozoravamo na kritičnu svibanjsku pojavu ličinki krumpirove zlatice (sredinom ili u drugoj polovici mjeseca), a pored nabrojanih pripravaka iz skupine neonikotinoida, na ovog su štetnika vrlo učinkoviti naturaliti (Laser KS, Vertimec EC, Kraft EC) i inhibitori gaba receptora sinapsa (Regent WG). Na mlađe razvojne stadije ličinki zlatice djeluju i regulatori razvoja kukaca - RRK (Match EC, Nomolt SC). Od protekle godine imamo i noviji pripravak Alverde SC, koji odlične rezultate daje i primijenjen tijekom toplijeg dijela dana (tada zbog foto-labilnosti ne koristiti neonikotinoide). Preporučujemo stalno mijenjati kemijske pripravke za suzbijanje krumpirove zlatice iz različitih skupina, kako bi se ubuduće izbjegla pojava otpornih populacija ovog nametnika.