Primjena folijarnih ‘bioloških stimulatora’ u zaštiti cime krumpira!

Međimurskim proizvođačima konzumnog krumpira sezona 2012. meteorološki nije bila naklonjena, jednako kao niti protekla 2011. Zbog izrazito suhe zime i natprosječno tople druge polovice mjeseca ožujka, kada je u Belici svih dana od 16. do 31. ožujka najviša dnevna temperatura bila od 15,5° do 23,1°C, a palo je samo 0,2 mm kiše, pa je većina proizvođača između 20. i 31. ožujka o.g. u potpunosti obavilo sadnju krumpira! Na sreću, tijekom narednog mjeseca travnja na području Belice je kroz 9 kišnih dana izmjereno 67,6 mm kiše, što je bilo optimalno za klijanje i nicanje usjeva, te primjenu zemljišnih herbicida na krumpirištima. Niske temperature zabilježene početkom (-5,2°C) i krajem prve dekade (-2,4°C) mjeseca travnja nisu nanijele veće štete (izuzev vrlo rane sadnje krumpira u prvoj polovici ili sredinom ožujka). Meteorološke “nevolje” su počele početkom svibnja, jer je u noći 3./4. svibnja o.g. u Belici palo 55,8 mm kiše, koja je poplavila sve depresije u katastarskoj općini. Dva tjedna naknadno u jutarnjim satima 18. svibnja o.g. zabilježen je mraz, a na visini 2,0 m je izmjerena temperatura zraka -0,4°C (pritom moramo naglasiti da je u razini zemljišta ili u cimi krumpira temperatura barem 2° do 3° niža)! Krumpir se od ovog “šoka” relativno dobro i brzo oporavio, ali je već 5 dana nakon toga na području Male Subotice – Sv.Križa i Orehovice zabilježena vrlo jaka tuča!
Mjereno u mjesecu svibnju na području Belice je ukupno palo 164,8 mm kiše, a na području Orehovice 147,0 mm oborina (poznato je da krumpir u vrijeme intenzivne vegetacije “traži” mjesečno dobro raspoređenih barem 100 do 120 mm oborina)! Nekima tada već dosadno vlažno razdoblje se nastavilo i tijekom prve polovice lipnja kada je u Belici palo 61,2 mm a na području Orehovice 52,6 mm. Ipak, u danima od 16. do 21. lipnja o.g. je zabilježen prvi “temperaturni šok” (s najvišim dnevnim temperaturama zraka u rasponu od +31,2° do +35,5°C), a još je toplije bilo u danima od 29. lipnja do 11. srpnja o.g., kada 13 uzastopnih dana najviša dnevna temperatura zraka u hladovini nije bila niža od +34°C (uz maksimum +38,3°C)! U danima od 9. do 31. srpnja o.g. opet smo u Belici tijekom 15 kišnih dana zabilježili ukupno 62,2 mm oborina. Ali, zbog lošijeg rasporeda oborina prinosi će na mnogim poljima krumpira biti značajno smanjeni, a kvaliteta gomolja narušena! Naime, u vrijeme intenzivne tuberizacije ili intenzivnog razvoja gomolja kod većine kasnih sorata krumpira (od druge polovice lipnja do prve polovice srpnja) na većini mjernih lokalitetu u Međimurju uopće nismo zabilježili značajnije oborine. U takvim je uvjetima zabilježeno prijevremeno propadanje cime od jakog sunčanog zračenja većine srednje ranih i(ili) srednje kasnih sorata krumpira u našem proizvodnom području (npr. marabel, artemis, vineta, madeleine, oriana, bellarosa, cambera, labella, red lady i slično). Također visoke dnevne temperature iznad od +30°C vrlo stresno djeluju na većinu usjeva koji se uzgajaju sadnjom vlastitog ili dvogodišnjeg sjemena. Ipak, cima nekih kasnijih sorata krumpira relativno je dobro podnijela visoke temperaturne uvjete u prvoj polovici srpnja (npr. agria, mozart, roko, kuroda, sylvana, laura, rodeo, aladin, rudolph i slično). Nažalost, već iz ranijih sezona znamo da puno padalina nakon dužeg sušnog razdoblja negativno utječu na formiranje gomolje radi njihova sekundarnog rasta, naročito na osjetljivim sortama.
Zbog izrazito vrućeg i suhog razdoblja, od druge polovice mjeseca lipnja do sredine mjeseca srpnja nismo bilježili uvjete za razvoj najopasnije bolesti cime – krumpirove plijesni (Phytophthora), a ova najopasnija bolest se ove sezone pojavila samo početkom mjeseca lipnja na osjetljivim ranijim sortama (npr. riviera), naročito ako su takva polja tijekom svibnja bila oštećena tučom!
Vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje koje dominira posljednjih 60-tak dana i ove je sezone (kao i protekle 2011.) pogodovalo epidemijskom razvoju crne ili koncentrične pjegavosti lišća i cime krumpira (Alternaria solani). Stoga smo još od prvih zaštita cime od gljivičnih bolesti pripravcima protiv plamenjače uvijek preporučili dodati i manju dozu ili količinu najkvalitetnijih pripravaka protiv crne pjegavosti (npr. Daconil 720 SC, Ortiva SC i Signum DF). U zadnjim pak zaštitama cime krumpira sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja preporučili korištenje pripravka na osnovi fluazinama (Shirlan 500 SC, Sheila, Shakal 500 SC), koji također pokazuje vrlo dobru posrednu učinkovitost na crnu ili koncentričnu pjegavost i palež cime krumpira (Alternaria solani)! U usjevima dobrog razvoja cime krumpira prskalicama bez dodatne opreme utrošiti barem 400-500 litara škropiva/ha. Dakle, u sezoni 2012. do početka kolovoza zaštita protiv najvažnijih bolesti cime koje se krajem vegetacije prenose “ispiranjem” na gomolje ponovno nije bila posebno zahtjevna. Tijekom mjeseca svibnja i u prvoj polovici ovogodišnjeg lipnja kišni i vrući ljetni dani s nesnošljivom sparinom više su pogodovali snažnom razvoju crne ili koncentrične pjegavosti i(ili) paleži cime (Alternaria solani). Većina kasnih sorata krumpira koje su zadnjih godina proširene zbog tolerantnosti na cistolike krumpirove nematode pojačane su osjetljivosti na ovu “mediteransku” bolest. Od kraja svibnja do kraja prvog tjedna mjeseca srpnja preporučili smo 4 usmjerene zaštite cime krumpira, a ove su sezone ponovo opravdane bile i mjere primjene folijarnih gnojiva istovremeno s preporučenim fungicidima. Cima je u prvoj polovici srpnja bila značajno manje oštećena od globalne sunčane radijacije i visokih temperatura, ako su preventivno već od kraja mjeseca svibnja u manjim količinama dodavani Amalgerol Premium + PowerPhos i/ili Trainer + Phosphit-One i/ili Rotex + Bioplex. Po prvi puta ove smo godine provjeravali i “učinkovitost” bio-fiziološkog stimulatora tla “Prp-Sol” primijenjenog prije sadnje krumpira u količini 250 kg/ha. Sorta krumpira marabel krajem lipnja je bila značajno manje oštećena od pojačane sunčane radijacije i visokih temperatura na dijelu pokusne parcele gdje je korišten ovaj pripravak (vidi fotografije)! Zahvaljujući IPA projektu HUHR/0901 koji je protekle godine realizirala Međimurska udruga proizvođača merkantilnog krumpira (MUPMK) proizvođači informacije o visokim dnevnim temperaturama i pojačanoj sunčanoj radijaciji mogu samostalno pratiti preko internet stranica sa 6 mjernih lokaliteta u našoj Županiji. Na danima polja krumpira koje su organizirale tvrtke “Inter Agrico” i “HZPC” opet su prikazane neke suvremene sorte krumpira. One se pored najvažnijih tehnoloških svojstva koje privlače proizvođače (npr. vrijeme dospijeća, visina uroda, oblik gomolja, boja kožice) razlikuju po kulinarskom tipu, odnosno unutrašnjim svojstvima (sadržaj suhe tvari). Jedan od najštetnijih fizioloških poremećaja koji zadnjih godina u našoj zemlji sve više dolazi do izražaja je “tamna pjegavost mesa gomolja”. Poremećaj se obično prepoznaje 1-2 dana nakon vađenja po unutrašnjim tamnim (plavičasto-zelenim) promjenama nekoliko mm ispod kožice gomolja. Na površini se štetne posljedice ne primjećuju, pa takvi gomolji na “inspekcijskom” stolu nisu prepoznatljivi, a krajnji ih korisnik vidi tek nakon rezanja krumpira kao štetne posljedice u mesu. Izgled kružno raspoređenih štetnih promjena u mesu gomolja (plavičaste, zelenkaste ili smeđe boje) ovisi o sorti krumpira, odnosno boji mesa gomolja i sadržaju suhe tvari. Tamna pjegavost mesa gomolja nastaje kao posljedica aktivacije enzima fenol-oksidaze, pri čemu nastaje plavičasti ili plavičasto-zeleni melanin. Natučenje gomolja kod vađenja uroda pri nižim temperaturama (manjim od 12ºC), a poglavito ako je zemljište prije vađenja bilo zasićeno vlagom, primarno utječe na aktivnost enzima koji oksidiraju fenole, odnosno na štetnost ovog fiziološkog poremećaja. Sorte se jako razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa (npr. u Međimurju su tijekom previše vlažne 2010. bile jače oštećene sorte roko, carrera i belarosa). Na razvoj negativnih patoloških i fizioloških poremećaja gomolja krumpira namijenjenih skladištenju tijekom zime od velikog su utjecaja završni meteorološki uvjeti tijekom druge polovice mjeseca kolovoza i prve polovice rujna.
Usjeve krumpira na kojima je formiran željeni urod gomolja, a cima je još uvijek zelena i osjetljiva na kasni razvoj krumpirove plijesni moguće je tijekom kolovoza obaviti kemijsku desikaciju ili uništavanje cime, odnosno mehaničko uništavanje cime košnjom ili “malčiranjem” (izbjegavati kemijsku desikaciju za vrlo vrućih razdoblja). Na taj se način sprječava prijenos moguće kasne pojave krumpirove plijesni (Phytophthora) sa cime na osjetljive gomolje (npr. ranijih smo sezona takve slučajeve bilježili u sorata aladin, sylvana, rodeo i slično). U tu svrhu u našoj zemlji imamo dopuštene pripravke Reglone Forte SL (Fortelon) uz karencu 10 dana i Basta SL uz propisanu karencu 14 dana. Koristiti propisane količine kemijskih sredstva za zaštitu bilja, a svi navedeni pripravci dopušteni su u integriranoj proizvodnji krumpira. Moguće kiše krajem mjeseca kolovoza i početkom rujna, ne samo da otežavaju vađenje i gubitak značajnog dijela uroda kasnih sorata, već izravno utječu na fiziološku stabilnost gomolja za čuvanje, pa tržni proizvođači moraju biti upoznati i poštivati pravila za skladištenje gomolja kako bi gubici uroda bili što manji. Pravilno vađenje i uskladištenje posebno je važno u prohladnim uvjetima sa vlažnijim tlom, jer tada bolesnih gomolja ima više. No, trend meteoroloških uvjeta u prvoj polovici kolovoza o.g. još uvijek naglašava negativan utjecaj “dvogodišnje” suše na međimurskim krumpirištima!