Živa zemlja 16.02.2020. 09:57. Zadnja izmjena: 16.02.2020. 09:57.

Rezidba

Proljetna gnojidba jabuke dušičnim gnojivima

Rezidba jabuke najbolje je vrijeme da procijenimo potrebu za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto?

Gnojidba je usko vezana sa rezidbom. Sa jačinom rezidbe kao i sa jačinom gnojidbe pojačavamo ili smanjujemo bujnost voćnjaka.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Energija korijena rasporediti će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova i rast novih grana po pojedinačnom pupu biti će bujniji. Blaga rezidba ostavlja velili broj pupova pa se hranjiva i energija raspoređuju na veći broj pupova i dobijemo kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena sa gnojidbom, prihranom pošto i njima utječemo na ravnotežu između rasta i rađanja.

Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana koje se pripremaju za rod u narednoj godini kao i broj starijih grana koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje možemo procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ukoliko su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, voćnjak je pregnojen i dušična gnojiva je potrebno smanjivati ili izostavljati. Ukoliko su jednogodišnje grane duljine svega 5 - 20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima.

Najbolja duljina jednogodišnjih grana sa kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje neprikraćene ostavljamo za pripremu rodnog drveta je 20-40 cm.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag - više ne.

Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro pršljenasto rodno drvo sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta, te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najbitnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Ukoliko u dijelu nasada imamo vrlo neujednačeno bujna stabla tada je taj dio nasada bolje prihraniti ručno nego jednolično traktorskim rasipačem. Na slabije bujna stabla bacimo nešto više gnojiva, dok vrlo bujna stabla (preduboka sadnja gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjujemo.

Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi gnojidbe po pojedinim redovima u odnosu na sortu i starost nasada, pa se nikada ne smije čitav nasad prihraniti jednakom količinom proljetnog dušika.

U vrlo velikom broju starih voćnjaka stabla su preduboko posađena, sorta je umjesto podloge M-9 pustila svoj korijen. Takova stabla su izuzetno bujna (Jonagold, Mucu, Zlatni Delišes…) jer je korijen bujnih sorata i po nekoliko puta bujniji od korijena podloge M-9. Bujnost takovih stabala teško je kontrolirati i bez gnojidbe dušičnim gnojivima, pa se proljetna prihrana dušičnim gnojivima takovih nasada treba raditi vrlo oprezno ili čak ponekad i izostaviti.

Dušična gnojiva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle u periodu od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta stanica ploda. (travanj - lipanj) Kalij je najpotrebniji u fazi nakupljanja i prijenosa stvorenih ugljikohidrata, šećera, prema plodovima. (lipanj, srpanj). Fosfor je najpotrebniji u razvoju generativnih organa cvijeta, sjemenke.(travanj, svibanj).

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8°C. Tada više ne može vršiti usvajanje hranjiva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8°C. To se dešava u Međimurju najčešće početkom mjeseca marta. Stoga je svako prerano dodavanje hranjiva nepotrebno pošto umjesto usvajanja istih imamo ispiranje i gubitak kišom u dublje slojeve tla. Ne zaboravimo kako podloga M9 ima plitki sustav korijenja.

Faze razvoja i rasta plodova:

Svaki plod, bilo da je to bobica grozda, plod jabuke, prolazi kroz tri osnovne faze. Prva je dijeljenje broja stanica kada je cilj dobiti što više stanica za formiranje budućeg ploda. Slijedi faza rasta i izduživanja staničnih stjenki, a zatim zadnja faza - samo bubrenje stanica ploda uslijed primanja vode. Najkvalitetnji plod, koji se može dobro čuvati biti će kada u njemu postoji veliki broj stanica sa jakim staničnim stjenkama bogatim kalijem i kalcijem. U prvoj fazi, neposredno nakon cvatnje, plod treba vrlo mnogo svih hranjivih elemenata, naročito dušika, a u drugoj fazi su vrlo važni kalij, kalcij i magnezij.

Stablo bez novog rasta

Stablo s prekomjernim rastom

Izvor: Adrian Horvat, dipl. ing.