Prve mjere zaštite vinove loze

Protekla je zima 2013./2014. u cijeloj zemlji bila iznadprosječno topla. U najsjevernijim dijelovima nismo zabilježili pad najnižih temperatura ispod vrijednosti -10°C, a ovogodišnji mjesec siječanj je u prosjeku bio topliji za +4° do +5°C od mnogogodišnjih prosjeka. Iznadprosječno toplo i uglavnom suho razdoblje zabilježeno je u prve dvije dekade mjeseca ožujka, a najviše su dnevne temperature zraka početkom druge polovice dosegnule vrijednosti +24°C. Zbog takvih smo uvjeta u kontinentalnim vinorodnim regijama ove sezone već od početka druge dekade ožujka istovremeno bilježili “plač” ili “suzenje” i početak bubrenja pupova vinove loze, što je 25 dana ranije nego prošle godine! Uslijed vlažnih klimatskih uvjeta zabilježenih početkom vegetacije u proteklih nekoliko godina, naročito u razdoblju od 20. travnja do 25. svibnja, sve je veći potencijal crne pjegavosti (Phomopsis), pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće tek s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi. U nekim su nasadima tijekom proteklih godina bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova (npr. Boarmia), naročito na sortama koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay), ali također i na graševini. Protekla je jesen bila povoljna, naročito tijekom mjeseca listopada, za razvoj prezimljujućih populacija štetnih gusjenica iz skupina sovica i mrazovca (Noctuidae, Operophtera). Ipak, prema iskustvu iz ranijih sezona najveće štete u početku vegetacije vinograda, a naročito u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze, očekujemo od lozinih grinja šiškarica - poglavito od uzročnika akarinoze (Calepitrimerus)! Pregledom pupova vrlo jaka populacija ovih grinja prezimljava na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i dr. Budući da većina međimurskih vlasnika u nasadima ima nekoliko sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo tijekom narednih dana pregledati razvojni stadij dominantnih vinskih sorata, pa prema tome odabrati pripravke i planirati prvu usmjerenu zaštitu protiv crne pjegavosti, štetnih gusjenica i grinja akarinoze. U manjim nasadima gdje se grožđe proizvodi za vlastite potrebe, moguće je u početku bubrenja pupova koristiti kombinaciju bakreno-mineralnog pripravka (npr. Crveno ili Modro Ulje EC u smanjenoj koncentraciji 2%). Bakarni fungicidi su ograničeni primjenom u integriranom vinogradarstvu, ali je njihova primjena moguća u nasadima s jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze, odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens)! Ipak, bakarni fungicidi u kombinaciji s mineralnim uljima NE rješavaju problem grinja šiškarica, naročito akarinoze koje prezimljuju u pupovima, niti štetnih gusjenica koje prezimljuju na trsju!
U većim plantažnim nasadima preporučujemo planirati prve mjere usmjerene zaštite tek u izraženom razvojnom stadiju vunastog pupa, kada ćemo protiv grinja uzročnika akarinoze ili erinoze preporučiti primjenu pojačane koncentracije sumpornih fungicida, uz dodatak bio-tehničkih insekticida ili naturalita radi suzbijanja štetnih gusjenica!
VAŽNO: napominjemo da mineralnom ulju (npr., Bijelo Ulje EC, Svjetlo mineralno ulje EC i kombiniranim pripravcima koja sadrže mineralno ulje) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide, kao i neke organske pripravke koji suzbijaju crnu pjegavost, npr. Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG ili Folpet 50 WP i sl.
Tijekom druge polovice i krajem mjeseca travnja, te početkom i sredinom mjeseca svibnja se često izmjenjuju topla i suha razdoblja sa prodorima sjevernih kontinentalnih fronti koje donose oborine i prohladno razdoblje. Upravo u slučajevima prohladno-vlažnog i vjetrovitog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo veće štete od lozinih grinja (Eryophidae), uzročnika akarinoze (Calepitrimerus), naročito na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac (šipon). Moguće je grinje uzročnike akarinoze ili erinoze na osjetljivim sortama i nasadima gdje su ranijih godina uočene veće štete suzbijati u stadiju vunastog pupa i pojave prvih listića samo pojačanom koncentracijom sumpornih fungicida, npr. Chromosul WG ili Thiovit Jet WG ili Kumulus ili Kalinosul ili Cosavet ili Kossan WG u količini 5 kg/ha (ili Tekući sumpor SC u količini 5 lit./ha), ali uz najveći utrošak 200 litara škropiva na hektar! Navedene količine sumpora registrirane su za suzbijanje pepelnice loze, ali uz smanjeni utrošak škropiva 200 lit./ha (20 lit./500 trsa) i dobivenu koncentraciju 2,5% (2,5 kg/lit./100 lit.) povećava se učinkovitost ove mjere na lozine grinje! Odlične smo rezultate dobili ranijih sezona, naročito kada se nakon aplikacije očekuju barem 3 dana s najvišim temperaturama od +16° do +24°C! Prohladno-vlažno razdoblje umanjuje učinkovitost sumpornih fungicida na grinje! Sumporni fungicidi u pojačanim koncentracijama imaju učinak i protiv crne pjegavosti. Kada očekujemo pojačanu štetnost lozinih grinja šiškarica u roku 5 do 10 dana nakon pojačane koncentracije sumpornih fungicida preporučujemo u stadiju prvih listića i porasta mladica na 4-5 cm ponoviti zaštitu protiv grinja šiškarica specifičnim akaricidima: Demitan SC (0,075%) u količini 0,5 lit./ha i/ili Ortus SC (0,1%) u količini 0,6 lit./ha. Dodati im jedan od organskih fungicida protiv crne pjegavosti vinove loze, npr. Antracol WG (0,25%) ili Dithane DG (0,25%) ili Delan 700 WDG (0,05%) ili Daconil 720 SC (0,18%) i slično. U ovom stadiju dovoljno je koristiti samo 50-60% propisane doze organskih površinskih fungicida u vinogradima. Tada im je moguće dodati i sumporne pripravke, ali u količini 2 kg/ha, a jednako tako i folijarna hranjiva na osnovi amino- i huminskih kiselina, vitamina i/ili morskih aligi + makro hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Ovo naročito vrijedi u sortama i nasadima s jačom populacijom lozinih grinja, u uvjetima hladnijih noćnih temperatura nižim od 10°C.
Nakon otvaranja zimskih pupova i pojave prvih listića bakarni fungicidi u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja depresivno utječu na početni porast ili čak mogu u pojačanim koncentracijama biti fitotoksični na vinovu lozu.
Na nekim lokalitetima proteklih godina pojavljuju se štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr., chardonnay, šipon ili moslavac), a kako su u našoj zemlji zadnjih godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (npr. pripravci Avaunt SC, Runner SC, Mimic SC i Laser KS), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca, a ako je to potrebno preporučuju se također za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije. Mogu se miješati s pojačanim koncentracijama sumpornih pripravaka. U stadiju pojave prvih listića i početnog rasta mladica (4-5 cm) na nekim je lokalitetima i sortama potrebno suzbijati zelenu stjenici i/ili trsnu uš (filokseru) vinove loze. U tu svrhu nemamo registrirane insekticide, ali pokusi su u Međimurju pokazali da su učinkovita sredstva primjerice Mospilan i Calypso (0,025%). Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!