Prve mjere zaštite vinove loze

Nakon iznadprosječno vlažnog ljeta i naročito jeseni 2010. sezone, u zimi 2010./11. zabilježeno je za trećinu manje padalina u odnosu na višegodišnje prosjeke. Do blagdana sv. Josipa, odnosno do kraja ožujka većina vinogradara završava zimskom rezidbom, a na sortama ranije epohe dozrijevanja već od početka travnja bilježimo razvojni stadij plača ili suzenja vinove loze. Od početka kalendarske godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura je dana 4. travnja o.g bio veći od 380°C, pa smatramo da vegetacija vinograda započinje približno 8 dana ranije nego protekle 2010. sezone! Kako smo od zadnjih dana mjeseca ožujka i prva 4 dana mjeseca travnja izmjerili najviše dnevne temperature na južnim obroncima međimurskog vinogorja (Orehovčak) s vrijednostima od 20,1 do 23,1°C već je u danima nakon 5. ravnja o.g. zamjetan stadij bubrenja, razvoja vunastog pupa i pojava roza vrhova ili prvih zelenih listića, naročito na sortama chardonnay, muškat žuti, pinot i slično. Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta tijekom početka vegetacije u proteklih sedam godina sve je veći potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na sortama graševina, moslavac ili šipon, rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi. U nekim su nasadima tijekom proteklih godina bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova, a u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza (Eriophyes vitis), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac (šipon). Budući da većina međimurskih vlasnika u nasadima ima nekoliko sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo tijekom narednih dana pregledati razvojni stadij u vinogradu i prema tome odabrati pripravke za zaštitu protiv crne pjegavosti i lozinih grinja akarinoze – erinoze, te po potrebi protiv štetnih gusjenica.
Moguće je grinje uzročnike akarinoze ili erinoze na osjetljivim sortama i nasadima na kojima su ranijih godina uočene veće štete suzbijati u stadiju vunastog pupa i pojave prvih listića samo pojačanom koncentracijom sumpornih fungicida 3-4% (npr. Chromosul ili Thiovit Jet ili Kumulus ili Kalinosul ili Kosavet ili Kossan WG) u količini 3-4 kg/100 litara vode uz najveći utrošak 150-250 litara škropiva na hektar, odnosno u količini 6-12 kg/ha! Manje doze sumpornih pripravaka (2%) koristiti na sortama koje su slabije napadnute grinjama uzročnicima akarinoze i erinoze (npr. chardonnay, pinot i slično). Ovu mjeru moguće je bilo provoditi već nakon 6. travnja o.g. jer meteorolozi tada najavljuju najviše dnevne temperature 18-23ºC. Sumporni fungicidi u pojačanim koncentracijama imaju učinak i protiv crne pjegavosti.
Zašto grinje šiškarice (akarinoza i erinoza) postaju sve veći problem?!
Premda vinovu lozu napadaju i grinje iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae), grinje šiškarice (erinoza i akarinoza) posljednjih nekoliko godina postaju sve značajniji problem u zaštiti vinograda iz nekoliko razloga: a) povoljni meteorološki uvjeti (blage zime) omogućuju brojnije prezimljenje populacije, dok prohladno vlažno razdoblje nakon otvaranja pupova pospješuje njihovu štetnost; b) dominantnom metodom aplikacije u vinogradarstvu (raspršivanjem) se postiže slabija pokrivenost pupova u početku vegetacije; c) na tržištu se smanjuje broj dovoljno učinkovitih djelatnih tvari na grinje šiškarice. Naime, prije desetak godina s tržišta su povučena sredstva za tretiranja vinove loze protiv grinja početkom vegetacije (npr. OleoEkalux EC, Folidol Ulje EC, OleoUltracid EC, OleoDiazinon EC), zatim neki specifični akaricidi (npr. Neoron ili Pinoron EC), a od srpnja 2007. godine se zabranjuje promet insekto-akaricidima na osnovi endosulfana (npr. Thiodan ili Global ili Thionex 35 EC) i diazinona (npr. Basudin, Beker, Moris, Diazol EW). Neki noviji akaricidi djelotvorni na grinje iz skupine crvenih pauka nisu prema naši iskustvima dovoljno učinkoviti na lozine grinje šiškarice (npr. Vertimec EC, Kraft EC, Envidor SC, Masai WP, Zoom SC).
Grinje se razlikuju morfologijom, biologijom i pričinjenim štetama, a temeljem iskustava o populaciji iz ranijih godina na nekim lokalitetima i osjetljivim sortama kemijsku zaštitu treba obavezno započeti s razvojnim stadijem vunastog pupa vinove loze.
Erinoza (Eriophies vitis) prvenstveno uzrokuje pojavu nabreklina veličine zrna graha ili graška na gornjoj strani lišća (tzv. šiške) (vidi fotografije) u kojima se s donje strane nalazi vunasta prevlaka. Zbog bijele prevlake na naličju lisnih nabreklina napad grinje - erinoze se ne smije poistovjetiti s posljedicama primarnih infekcija plamenjače (Plasmopara viticola), a zbog nabreklina se ne smiju zamijeniti s napadom trsne uši (Viteus vitifoliae). Često su nabrekline u početku crvenkaste ili ljubičaste boje, ali kasnije postaju tamnozelene (kao da je taj dio lisnog tkiva bogat zelenim pigmentima – klorofilima). Starenjem šiške propadaju uz odumiranje tkiva, a samo jedna jedina grinja može uzrokovati opisanu nabreklinu. Uzročnici erinoze također u nepovoljnim uvjetima za početni rast zimskih pupova uzrokuju skraćivanje internodija (međukoljenca), pa su mladice značajno kraće. Sindrom uvijanja erinozom napadnutog vršnog lišća bez nabreklina nastaje sisanjem biljnih sokova izravno iz lisnih žila. Takvo lišće požuti, odumire i otpada. Uzročnici erinoze tijekom godine razviju 3-7 pokoljenja, pa se tijekom zime u napadnutom pupu može naći više stotina jedinki. Na erinozu je posebno u kontinentalnim vinogorjima osjetljiva vinska sorta rajnski rizling.
Budući da lozine grinje (akarinoza i erinoza) prezimljuju kao odrasli oblici u pupovima ili pod korom, a u uvodu smo nabrojali veći broj učinkovitih sredstava koje su povučene s našeg tržišta (posebice endosulfan) za vinogradare ostaju preporuke da provode tretiranja u vrijeme bubrenja pupova (stadij B-C) povišenim koncentracijama sumpornih fungicida (npr. Chromosul, Kalinosul, Thiovit, Kumulus WG i dr. u koncentraciji od 2 do 4%). U stadiju razvijena prva 2-3 listića (stadij D-E) obavezno zaštitu treba ponoviti uz primjenu na grinje šiškarice dovoljno učinkovitih akaricida: Demitan SC (0,075%) ili Acarstin SC (0,075%) ili Ortus-5 SC (0,1%).
Struka i vinogradari često vjeruju da toplo i suho razdoblje nakon otvaranja pupova u vinogradima manje pogoduje štetnosti grinja (ili da mladice loze “pobjegnu” grinjama). Ova tvrdnja vrijedi za sorte dobrog početnog porasta i manje osjetljive na grinje šiškarice (npr. chardonnay, pinot bijeli, moslavac, rajnski rizling i sl.), ali osjetljive sorte vinove loze na spomenute grinje je potrebno bez obzira na klimatske uvjete početkom vegetacije uvijek preventivno tretirati protiv grinja. Također, postoje dobra strana i domaća iskustva da se krajem ljeta na osjetljivim sortama kasnije epohe dozrijevanja suzbija visoka populacija grinja na lišću prije njihova zavlačenja na prezimljenje u pupove (krajem srpnja ili početkom kolovoza). Pritom se koriste specifični akaricidi (npr. Demitan, Ortus), ali pritom valja paziti na njihovu vrlo dugu karencu za vinske i stolne sorte grožđa koja iznosi čak 42 do 49 dana.
Bakarni fungicidi su ograničeni u integriranom vinogradarstvu na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari po hektaru, odnosno dvije aplikacije tijekom jedne sezone u dozama temeljem propisanih koncentracija. Njihova je primjena početkom vegetacije smislena u nasadima s jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze, odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci i bakterijskog raka (Agrobacterium tumefaciens), ali samo na položajima i sortama gdje još nije počelo otvaranje zimskih vunastih pupova, npr. graševini. Ipak, bakarni fungicidi u kombinaciji s mineralnim uljima NE rješavaju problem grinja šiškarica, naročito akarinoze koje prezimljuju u pupovima, niti štetnih gusjenica koje prezimljuju na trsju! Nakon otvaranja zimskih pupova i pojave prvih listića bakarni fungicidi u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja depresivno utječu na početni porast ili čak mogu u pojačanim koncentracijama biti fitotoksični na vinovu lozu.
Na nekim lokalitetima proteklih godina pojavljuju se štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay), a kako su u našoj zemlji zadnjih godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (npr. pripravci Avaunt SC, Runner SC, Mimic SC i Laser KS), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca, a ako je to potrebno preporučuju se također za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije. Mogu se miješati s pojačanim koncentracijama sumpornih pripravaka. VAŽNO: napominjemo da mineralnom ulju (npr. Bijelo Ulje EC i sl. pripravcima koja sadrže mineralno ulje, npr. Crveno ili Modro Ulje EC) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide! Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)! Specifične akaricide koji suzbijaju grinje šiškarice (akarinozu i erinozu) i mlađe razvojne oblike crvenog pauka preporučujemo koristiti tek u razvojnom stadiju pojave prvih listića, odnosno mladice dužine 2-4 cm. U tom razvojnom stadiju (mladice 2-5 cm) na nekim lokalitetima i sortama, a prema iskustvima iz ranijih sezona o pojavi nametnika, treba planirati i provoditi preventivnu zaštitu protiv zelene stjenice vinove loze i nadzemne forme trsne uši ili filoksere (vidi tablicu 1.)!