Živa zemlja 16.07.2020. 08:23. Zadnja izmjena: 16.07.2020. 08:23.

Poljoprivreda

RATARI U ‘MOKROJ’ ŽETVI: Troškovi su narasli, a otkupna cijena je niža

Sa servisiranim kombajnima međimurski ratari čekaju povoljne prilike kako bi krenuli u žetvu pšenice. Ječam i uljna repica su skinuti s njiva, nešto kasnije nego inače, a kasni i žetva pšenice. Viša stručna savjetnica za ratarstvo u savjetodavnoj službi u Čakovcu, Suzana Pajić, dipl. ing. agr. kaže da je stanje s ovogodišnjom žetvom najvažnije krušarice daleko od optimalnoga: - S urodom ječma ratari mogu biti zadovoljni, ali pojavila se prašna snijet kod onih koji su koristili tzv. farmersko sjeme, dakle vlastito, a nije bilo kvalitetno dorađeno za sjetvu pa je nekima urod jedva pogodan za doradu za stočnu hranu. Oni koji su se pridržavali pravila struke ne mogu se požaliti. Kod pšenica je situacija šarolika. Neke su sorte s početkom srpnja još sasvim nedozrele, puno je vlage, dijelom ima polijeganja, no prosječan prinos koji se godinama kreće od 5,5 do 6 tona po hektaru će se zasigurno ostvariti jer ovisno o sorti, primjeni agrotehničkih mjera i kvaliteti tla, prinosi se očekuju od 6 do više od 11 tona po hektaru. Kakva su očekivanja poljoprivrednika koji su lani u Hrvatskoj ukupno zasijali pšenicom 136.000 hektara, govori nam Alen Šopar iz Murskog Središća:

- Pšenice imam na dvadesetak hektara i čekam samo povoljne vremenske prilike za skidanje uroda. Promjenjivo vrijeme poremetilo je normalnu žetvu. Nakon sušnog proljeća imamo pred žetvu previše vlage, a nepovoljne vremenske prilike tražile su i osjetno viša ulaganja u agrotehničke mjere. Bojim se da će nam kvalitetu prema ukupnim kriterijima ove godine rušiti hektolitarska masa, ali proteini bi mogli biti visoki. Ma, uvijek je nešto... Na pokusnim usjevima pšenice koje imam vidim jasno da su neke sorte dospjele za žetvu, a neke trebaju još deset pravih ljetnih dana da bi dozrele - kaže Alen. No, na pitanje je li zadovoljan ponuđenom otkupnom cijenom za pšenicu, budući da su Čakovečki mlinovi opet ponudili najvišu otkupnu cijenu u Hrvatskoj, kaže da mu je to bilo prvo iznenađenje, uz ono ugodno koje priželjkuje na njivama: - Bio sam iznenađen ovosezonskom cijenom pšenice.

Nitko nije prošao, ako se držao pravila struke, s manje od 5.000 kuna troška po hektaru pa sam mislio da će otkupna cijena biti barem kao prošle godine, 1,22 kn/kg za premium klasu, a sad je 1,18 kn/kg. Inače nemam posebnih očekivanja za otkupnu cijenu, ne zamaram se time, nastojim s punom primjenom agrotehnike postići što bolji prinos i što višu kvalitetu zrna, dodaje naš sugovornik.

Paradoks

Ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj se očekuje na razini od 750.000 tona. Za namirenje domaćih potreba dovoljno je oko 400.000 tona pa će se vjerojatno kao i lani, kada je u izvoz otišlo 360.697 tona pšenice, razlika izvesti. Paradoksalno je, međutim, da se pšenica kao sirovina (što je najnepovoljnije) izvozi, a istovremeno na godišnjoj razini konditorska i pekarska industrija uvozi i pšenicu i brašno i predpripremljene pekarske proizvode za doradu u maloprodajnoj mreži. Lani je tako uvezena 121.341 tona pšenice vrijednosti blizu 22 milijuna eura i čak 31.568 tona brašna (skoro osam kilograma po glavi stanovnika) za gotovo deset milijuna eura, a tome treba pribrojiti i spomenute gotove pekarske proizvode.