Ratarima se nudi 1,05 kuna za kg pšenice
Iako su s početkom srpnja u većini hrvatskih žitorodnih regija kombajni krenuli u žetvu pšenice, tek su početkom prošlog tjedna otkupljivači konačno ponudili (istovremeno u cijeloj Hrvatskoj) otkupnu cijenu od 1,05 kuna za kilogram pšenice standardne kvalitete (vlaga 13,5%, hektolitarska masa 76 kg/hl, te primjese do 5%).
Nema odstupanja, tu su cijenu ponudili svi otkupljivači, pa i Čakovečki mlinovi na našem području, čija se obavijest o otkupnoj cijeni i režimu prihvata pšenice u silose počela emitirati na lokalnim radiopostajama od ponedjeljka, 8. srpnja.
Kao i u nizu godina do sada, Čakovečki mlinovi (za razliku od većine otkupljivača u Hrvatskoj) objavili su i da se pšenica plaća praktično odmah, odnosno u roku od dva radna dana od predaje u silos.
Budući da su ratari priželjkivali znatno višu cijenu (lani je bila 1,35 kuna za kilogram), navodeći da troškovi proizvodnje nisu niži od 1,3 kune po kilogramu, ponuđena cijena izazvala je žestoke reakcije.
Stjepan Jurinec, predsjednik Udruge ratara Međimurja, ovako ocjenjuje ponudu otkupljivača:
- To je, najblaže rečeno, sramotna i uvredljiva ponuda, a ne korektan partnerski odnos... Otkupljivači su ponudili ono što je država odredila kao zagarantiranu cijenu, što je najgore i nedopustivo – očigledno se radi o protuzakonitom kartelnom dogovoru otkupljivača kojim svi zajedno pokušavaju ucijeniti (i potcijeniti) nas proizvođače.
Međutim, zaboravili su da su se okolnosti bitno promijenile, ušli smo u EU, s pšenicom sad lako možemo preko granice, a svuda su otkupne cijene više. Pa u Sloveniji je viša otkupna cijena za stočnu pšenicu, nego kod nas za merkantil, a tamo, osim toga, resorno ministarstvo sudjeluje u razgovorima o otkupnoj cijeni, nema niže otkupne cijene od (preračunato) 1,5 kuna za kilogram.
Nas desetak velikih proizvođača već se smo krenuli organizirati za izvoz jer nekako se moramo sprotstaviti karteliranju otkupljivača. Pa po 1,05 kuna najbolje bi bilo da sve otkupi država, izveze, pa zaradi, da bude nekakva korist za Hrvatsku... Naši su troškovi najmanje 1,3 kune po kilogramu, a ove je godine jako vidljivo da kvaliteta varira ovisno o tome kako je pšenica tretirana. Nadamo se prosječnom prinosu od 5,5 tona po hektaru, ali mnogi poljoprivrednici nisu imali novaca za sve agrotehničke mjere kako treba.
Očigledno je da moramo krenuti u gradnju vlastitih silosa kako bismo mogli čekati najpovoljniju cijenu pšenice i izbjeći ovakve ucjene. Pod uvjetima koji se sada nude, domaća proizvodnja se upropaštava, a što je najgore, naše se resorno ministarstvo ponaša kao da ga se situacija na tržištu ne tiče, ponovo nemamo sugovornike...
Za razliku od prošlih godina, na prilazu čakovečkim mlinovima nema kolona traktora. U prvom tjednu otkupa to se možda može pripisati vremenskim prilikama, ali vjerojatno i kalkuliranju u koje su se upustili ratari: uz relativno jednostavno ishođenje tzv. EU izvoznog broja, mnogima nije problem makar traktorom krenuti za Ljutomer ili Lendavu...
No, jedan od rijetkih poljoprivrednika koji je između dvije kiše prošlog tjedna dopremio pšenicu do silosa u Čakovcu, Stjepan Mihaljević iz Vularije, ne zamara se previše s računanjem:
- Imao sam pšenicu na četiri hektara, plodoredna mi je kultura, a ne dominantna, tako da nešto posebno ni ne računam. Prosječan je prinos pet tona po hektaru, s cijenom od 1,05 kuna nema govora ni o kakvoj zaradi. Teško je shvatiti kako je moguće da je u Sloveniji, preko plota, 1,5 kuna otkupna cijena, a mi imamo problema s dokazivanjem koji su nam troškovi. Nisam ovisan o tuđim uslugama - sve, baš sve napravim sam i, vjerujte, proizvodni trošak nije manji od 3.000 kuna po hektaru, a onima koji moraju platiti kombajn još i više.
Znam da se sad razgovara da bismo mi morali izvesti pšenicu, ali nemam vremena za tih 20-ak tona gubiti vrijeme na to. Glavna mi je proizvodnja kukuruz na 30-ak hekltara, pa nemam razloga šarati okolo. A tu se odmah i plaća. No, svatko mora sam procijeniti što mu se isplati, a bilo bi dobro da ljudi koji nisu upućeni u poljoprivredu znaju: za jedan kilogram pšenice može se (po ovoj otkupnoj cijeni) dobiti dva deci (lošeg) plavog dizela... (MB)
Cijena po tržišnom kriteriju
Ni na koji način Zoran Štefulj, dipl. ing., rukovoditelj komercijalnih i financijskih poslova Čakovečkih mlinova, ne želi komentirati bilo čije u javnosti izrečene ocjene o ponuđenoj otkupnoj cijeni za merkantilnu pšenicu roda 2013. godine, već kaže:
- Otkup je krenuo normalno, a ponuđena cijena od 1,05 kuna za kilogram pšenice standardne kvalitete je cijena koja ulazi u troškovni okvir proizvodnje stalno izložene tržišnom udaru jeftinog brašna iz istočne Europe.
Pri tome treba znati da se u svijetu pšenicu razvrstava u mljevnu i stočnu. U mljevnoj postoji kategorija premium i standard, pri čemu se premium dodaje kao poboljšivač od 3 do 5 posto u standardnu pšenicu, a mi u Hrvatskoj imamo pšenice koje su po sadržaju glutena i proteina daleko ispod te kvalitete, pa je posljedično u meljavi daleko teže mlinarima postići željene efekte.
I ove godine nastavljamo u otkupu s korektnom praksom: treći dan od početka otkupa prvi su isporučitelji pšenice već dobili novac na račun, troškove otkupa preuzeli smo na sebe (ranije su ih poljoprivrednici plaćali), a naša su vrata otvorena – tko želi, dopremit će pšenicu ovamo, ili – ako može – na tržištu potražiti za sebe bolje rješenje.
Izvor: 3038