Živa zemlja 10.10.2020. 07:57. Zadnja izmjena: 10.10.2020. 07:57.

Na polju

Što o ovogodišnjoj žetvi suncokreta kažu poljodjelci?

U rujnu i u našem je podneblju vrijeme žetve suncokreta. Na poljima, gdje otužno suncokreti njišu potamnjelim glavama, "umrli" i okrenuti istoku, više ne okreću svoja lica za suncem, zabrujali su kombajni.

Koju godinu unazad na međimurskim se njivama nisu mogle vidjeti velike površine pod suncokretom, više ga je bilo po okućnicama i u vrtovima ukrasa radi, no posljednjih se godina – kaže agronom Pero Pušić, tehnolog proizvodnje u donjokraljevečkom Gramexu, jednom od otkupnih mjesta suncokretovih sjemenki – mnogi međimurski poljoprivrednici okreću uzgoju suncokreta:

- Prije četiri godine počeli smo s ozbiljnim pokusom uzgoja suncokreta u Međimurju, na kakvih 18 hektara, danas je pod tom kulturom već oko tisuću hektara. Nakon nekoliko godina iskustva mislim da se može reći da se suncokret u Međimurju pokazao kao kultura koja daje najviše u odnosu na uloženo. Uspijeva na svim tlima, čak i na "pregorima", gdje se skida barem dvije tone sjemenki po hektaru, a prosječan je prinos u Međimurju oko 3,5 tona po hektaru. Na dobrom tlu, uz dobru agrotehniku, zaštitu i folijarnu prihranu može se postići i tona više po hektaru, no to je ipak izuzetak. Osobno mislim, a imam višegodišnje iskustvo, od Osijeka do ovamo gledano, u Međimurju je možda najbolji potencijal za uzgoj suncokreta. - ocjenjuje P. Pušić.

VIŠI PRIHOD

Budući da je suncokret kultura koja se može uzgajati kao primarna kultura, a pogodan je i kao naknadni i postrni usjev te dobra plodoredna i pretkultura, Marko Bister iz Palinovca kaže da je na OPG-u Bister ove godine čak osam hektara po suncokretom i očekuje dobar rezultat:

- Evo dopremio sam prvu prikolicu sjemenki, na našem OPG-u imamo luk, kukuruz, krumpir, a suncokret je novija kultura, ali dobra. Manja su ulaganja, a viši prihodui u odnosu na naše tradicionalne kulture. Druga je godina kako smo ga zasijali, očekujem da će, kad sve konačno skinemo s polja, urod biti iznad tri tone po hektaru, a očekujem da bi i cijena mogla biti između dvije i 2,2 kune po kilogramu. I zato je to isplativa kultura. Ako obračunamo da je sjeme jeftnije, da nema velike invazije štetnika ili bolesti s kakvima se borimo na primjer u pšenici i drugim kulturama, mora biti isplativo. Evo samo ako se usporedi s pšenicom, financijski je do 40 % bolji rezultat... - računa M. Bister na glas.

No, kao i za većinu novih ili nedovoljno poznatih kultura, nekoliko se osnovnih pravila mora popamtiti, upozorava između ostalog agronom, P. Pušić. Između ostalog, to je pridržavanje pravila plodoreda kao i za svaku drugu kulturu, a uz suncokret je zanimljivo istaknuti još nešto.

Provedenim istraživanjima stručnjaci su dokazali da suncokret pročišćava zagađeno tlo olovom i radioaktivnim tvarima do 90 posto, po čemu je ta biljka pravi higijeničar tla, korisna i za relativno čista tla kakva su u Međimurju. Do koje mjere suncokret doprinosi oporavku zagađenog tla najbolje govori primjeri iz Ukrajine i Japana. U Ukrajini su nakon černobilske katastrofe zasijana polja suncokreta, a isto je učinjeno i u Japanu, suncokret se sijao u Fukushimi, na područja u radijusu od 30 kilometara oko oštećene nuklearke.

U Međimurju, srećom, nema takve potrebe, ali ima "pregora" na kojima suncokret daje više i od kukuruza čak i za klimatološki loših godina, iskustva su prvih međimurskih uzgajivača.