Sušica cvata vinove loze!

O sušici cvata međimurske smo vinogradare obavijestili kraćim prilogom u listu “Međimurje” od 2. srpnja o.g., a naknadno smo zaprimili brojne upute vinogradara i kolega agronoma iz regije sjeverozapadna Hrvatska o štetnim promjenama na cvjetnim organima, posebice na sortama traminac, silvanac zeleni, pinot sivi, sauvignon, muškat i chardonnay! Nešto su veće štete dojavljene iz Varaždinske (uglavnom na sorti muškat žuti), Koprivničko-križevačke (uglavnom na sorti silvanac zeleni) i Zagrebačke županije (uglavnom na sorti chardonnay)!
Cvatnju i oplodnju vinove loze ubrajamo među osjetljivija razdoblja vegetacije u godišnjem biološkom ciklusu, kada se ne preporučuje obavljati nikakve radove. Ovisno o ekološkim uvjetima sredine i pojedine godine protječe i brzina ove faze, a prosječno traje 10-20 dana. Za njezin početak nužno je da najniža temperatura bude 15°C, ali je optimum između 20° i 25°C, uz lijepo sunčano vrijeme s laganim povjetarcem. Nepovoljnim se uvjetima u cvatnji smatraju jaki i suhi vjetrovi, kišovito vrijeme i slabije osvjetljenje. Slaba oplodnja uvjetuje pojavu “rehuljavih” grozdova, a tijekom cvatnje se mogu pojaviti biljne bolesti, npr. plamenjača (Plasmopara), pepelnica (Erysiphe/Uncinula), siva plijesan (Botrytis) i drugi štetni organizmi, npr. “cvjetna” ili prezimljujuća generacija gusjenica grožđanih moljaca (Lobesia).
Za vinogradare kontinentalnih hrvatskih regija, posebice u sjeverozapadnim područjima, 2013. godina se meteorološki značajno razlikuje od prethodnih sezona. Zimski su uvjeti (susnježica i niske temperature) potrajali sve do početka mjeseca travnja, pa je početak vegetacije vinove loze zabilježen tek u zadnjoj dekadi mjeseca travnja. Nakon što je početak svibnja obilježilo vrlo vruće razdoblje s dnevnim temperaturama zraka koje su u cijeloj zemlji bile veće od 28°C, u zadnjoj smo dekadi istog mjeseca bilježili prohladno razdoblje s noćnim vrijednostima kroz 10 dana između 7,3° do 9,3°C. U takvim je uvjetima cvatnja vinograda kasnila u odnosu na ranije dvije sezone, na nekim lokalitetima čak 14 i/ili više dana. U međimurskom smo vinogorju tijekom lipnja o.g. izmjerili 106,6 mm oborina (lokalitet Trnovčak, sorta rajnski rizling), a tijekom prethodnog mjeseca svibnja na istom je mjestu palo 124,6 mm! Stoga se u poljskom mikro-pokusu poljoprivredno savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju sorte moslavac bijeli ili šipon već od kraja prvog tjedna mjeseca lipnja pojavljuju na lišću simptomi od plamenjače (Plasmopara) i sive plijesni (Botrytis), a na tek zametnutim bobicama u drugoj polovici lipnja počela se razvijati pepelnica (Erysiphe).
No, ove smo sezone u više navrata zaprimali pozive vinogradara iz većeg broja mjesta u sjeverozapadno, dijelu Hrvatske (npr. Zagrebačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska županija) o negativnim promjenama na cvjetnim organima prije, tijekom ili odmah nakon cvatnje. Pregledom dostavljenih uzoraka, poslanih fotografija i obilaskom terena uočena su tri moguća različita uzroka: rana pojava plijesni (Botrytis) već prije i tijekom cvatnje (naročito na osjetljivim sortama – rajnski rizling, sauvignon, silvanac zeleni), osipanje cvjetova (npr. moslavac bijeli ili šipon) i moguća sušica cvata (naročito na sortama muškat žuti i otonel, silvanac zeleni, pinot sivi, traminac, sauvignon i chardonnay). Razloge tome valja potražiti u vrlo nepovoljnim i različitim meteorološkim uvjetima neposredno prije i tijekom ovogodišnje cvatnje vinove loze! U danima od 30.5. do 5.6.2013. kiša je u većini kontinentalnih vinogorju padala svakodnevno (na lokalitetu Trnovčak tada je izmjereno 71,6 mm), raspon temperatura je pritom bio samo između 8,6° do 19,4°C a senzori vlažena lišća bili su tada aktivni 5.065 minuta! Naprotiv, u danima od 16.-22. lipnja o.g. najviše su dnevne temperature zraka neprestano bile između +31,6° i +34,6°C, ali je pritom prosječna dnevna vlažnost zraka bila veća od 75 %! Vrijeme se u danima od 23.-25. lipnja o.g. na gotovo svom mjernim lokalitetima u vinogorju potpuno promijenilo, pa su tada zabilježene velike - gotovo polumjesečne količine oborina. Tako smo mjernim uređajem na lokalitetu Trnovčak tada izmjerili čak 70,2 mm kiše!
U takvim smo uvjetima od kraja mjeseca svibnja do kraja mjeseca lipnja o.g. bilježili optimalne uvjete za razvoj svih gore navedenih poremećaja u vinogradima: plamenjače ili peronospore, pepelnice, rane pojave sive plijesni, osipanja cvjetova i moguće sušice cvata!
Sušica cvata (Phoma glomerata) je manje poznata bolest našim vinogradarima, a opisana je u nama susjednoj Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji i drugim mediteranskim zemljama. U našoj je zemlji opasana tek 1959. godine (Šarić i sur. 1959), a dojavljena je pojava iz okolice Varaždina, Osijeka, Vukovara, Iloka, Volodera i sa otoka Krka (Cvjetković, 2010). Nije česta, ali u godinama povoljnim za razvoj bolesti bilo je evidentirano od 30-80% zaraženih cvjetova! Loza je na napad sušice cvata vrlo osjetljiva od stadija prije cvatnje do zametanja bobica! Svi dijelovi cvata vrlo su osjetljivi, pa mogu propasti cvjetovi, peteljkovina i tek zametnute bobice. Peteljkovina može biti naknadno napadnuta tijekom cijele sezone, a bobice samo dok ne dosegnu promjerom veličinu graška. Peteljkovina vene i smeđi (vidi fotografiju). Suha peteljkovina s cvatom i osušenim bobicama dugo ostaje visjeti na trsu. Kad je napadnut cvat, cvjetovi poprimaju smeđu boju, osipaju se, a tek zametnute bobice pocrne i ostaju tvrde! Kod djelomične zaraze, cvat ostaje prorijeđen ili slabo napreduje. Promjene na grozdu podsjećaju na simptom rane zaraze plamenjačom, ali kod sušice cvata nema “prljavo-bijele” sporulacije! Također, ove smo sezone već 29. svibnja primjećivali sušenje cvjetnih organa na trsju zaraženom fitoplazmatskim žuticama i apopleksijom ili “eskom”. Ali, kod sušice cvata nema nikakvih drugih promjena na lisnim organima ili drugim dijelovima vinove loze (što je tipično za plamenjaču ili peronosporu, fitoplazmatsku žuticu i apopleksiju)! Gljiva – uzročnik bolesti (Phoma glomerata) preživljava u posebnim plodištima (piknidi) na rozgvi (slično crnoj pjegavosti - Phomopsis). Razvija se pri širokom rasponu temperatura, od minimalnih vrijednosti 2°-4°C, do najviših 37°-39°C. Primarni ekološki uvjet za pojavu i razvoj ove bolesti je kiša! Proljetne mjere zaštite protiv crne pjegavosti, plamenjače i pepelnice suzbijaju i ovu bolest. Naša ovogodišnja opažanja unutar istog nasada i iste vinske sorte (muškat): primijećeno je da se sušica cvata češće javlja u vinogradima u blizini šume, a ove su sezone također bili jače oštećeni cvjetni organi na mladicama koje rastu iz pupova smještenih na reznicima, za razliku od manje zaraženim cvijetnih organa koji se razvijaju na mladicama koje rastu iz pupova smještenih na lucnjevima.
Ove smo sezone zbog zabilježenih meteoroloških uvjeta od sredine svibnja do kraja prve dekade mjeseca lipnja izvanredno preporučili jednu dodatnu zaštitu vinograda neposredno prije i/ili s početkom cvatnje, pa je plamenjaču ili peronosporu do cvatnje trebalo usmjereno suzbijati tri puta, a pepelnicu četiri puta! Sušicu cvata smo zabilježili u vinogradima gdje su razmaci tretiranja krajem svibnja i početkom lipnja o.g. bili neopravdano dugi (čak 20-tak dana), odnosno gdje su vinogradari predugo “čekali” bez mjera zaštite početak i/ili završetak cvatnje!
Osipanje cvjetova se opisuje kao štetno smanjenje broja boba u grozdovima ili “rehuljavost” grozda, što za posljedicu ima manje urode. Najčešći uzrok toj pojavi je anomalija u građi cvijeta, slaba klijavost peluda, kišno razdoblje u doba cvatnje, niske temperature u vrijeme cvatnje, nedostatak ili neravnoteže između pojedinih hranjiva (npr. mikro-hranjivo bor). Kod nedostatka bora negativne promjene se vide i na mladicama (skraćivanje internodija). Često se osipanje cvjetova pojavljuje u vinogradima jače gnojenim dušikom. Gnojidba preko lista mikro-hranjivima s naglašenim sadržajem bora prije cvatnje može se poboljšati oplodnja i tako smanjiti osipanje.
Često se čuju pritužbe vinogradara da su grožđani moljci (prva ili “cvijetna” generacija) pričinili slične štete. Daleko je najbrojnija prva ili prezimljujuća generacija, pa stoga domaća literatura preporučuje, a praksa često provodi njihovo suzbijanje kako bi se smanjila jača pojava ljetnih pokoljenja. Gusjenice prve generacije se lako zapažaju na generativnim organima tijekom cvatnje, ali su najmanje štetne jer pridonose prorjeđivanju bobica. Uspješno se suzbijaju i kurativno, nakon pojave prvih “zapredaka” (vidi fotografiju). Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca smatra 15-30 na 100 grozdova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen. Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca. No, ove smo sezone bilježili vrlo slabu brojnost i pojavu prve generacije grožđanih moljaca i njihovih gusjenica, pa je pogrešno tumačenje nekih vinogradara da su gusjenice cvijetne generacije na netretiranom trsju oštetile peteljkovinu i time “osušile” cvijetne organe!