Svibanjske zaštite vinograda

Premda u razdoblju od sredine svibnja do sredine kolovoza vinogradari nastoje zaštititi urode grožđa od najvažnijih biljnih bolesti: plamenjače ili peronospore (Plasmopara), pepelnice (Oidium ili Uncinula) i sive plijesni (Botrytis), te najvažnijih štetnika – ljetne populacije grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), početne mjere usmjerene zaštite vinograda obično počinju već sredinom travnja s buđenjem vegetacije. Usmjerene su protiv crne pjegavosti (Phomopsis) i lozinih grinja šiškarica (Eryiphidae) iz skupine akarinoze (Calipetrimerus) i erinoze (Eryophies). Ovog smo proljeća, kao i ranijih sezona, vrlo smo dobre rezultate protiv lozinih grinja dobili primjenom povišene koncentracije sumpornih fungicida (npr. Thiovit Jet, Chromosul, Sumpor 80 SC, Kosavet, Kossan, Sumpor tekući SC i slično) u količini 4 kg (lit.)/100 litara vode (4%) uz utrošak 200-250 litara na ha (ili na 5.000 trsova). Tretiranja su provedena u dva navrata s razmakom 10 dana (8/4 u stadiju pojave vunastog pupa i 18/4 u vrijeme pojave prvih listića). Samo jedna usmjerena zaštita protiv grinja iz skupine šiškarica ne daje zadovoljavajuće rezultate, a greške iz prvih tretiranja se naknadno tijekom svibnja teško ispravljaju. Stoga je u nekim nasadima, gdje bilježimo slabi početni porast i mladice manje od 10 cm, još tijekom prve polovice svibnja bilo potrebno primijeniti neki od dovoljno učinkovitih akaricida u dva navrata (npr. Acarstin 600 SC, Ortus SC, Demitan SC). Zadnje 2-3 sezone grinjama iz skupine erinoze je naročito napadnuta sorta rajnski rizling. Protiv grinja šiškarica u drugoj polovici svibnja treba štititi i mlade cijepove posađene tijekom ove sezone!
Prve dvije dekade mjeseca travnja je obilježilo iznadprosječno toplo razdoblje (temperature tog razdoblja bile su +3°C veće od mnogogodišnjih prosjeka), uz manjak oborina (palo samo 30 % očekivanih padalina). Naprotiv, nakon 24. travnja o.g. na većini lokaliteta gornjeg Međimurja bilježimo iznadprosječno vlažno razdoblje. Tako je u danima od 24.4.-1.5. 2011. godine u vinogorju zabilježeno 8 uzastopnih kišnih dana tijekom kojih je na mjernom lokalitetu Orehovčak (Železna Gora) palo čak 69,9 mm kiše! Ipak, prosječne dnevne temperature u tom su periodu bile između 10,2° do 17,3°C, pa su zabilježeni dobri početni porasti mladica vinove loze, pa su početkom svibnja kod sorata chardonnay, muškat žuti, moslavac ili šipon i sl. mladice bile dužine 30-40 cm, ali u sorata osjetljivih na lozine grinje, npr. sauvignon, silvanac zeleni, graševina i slično mladice su tada bile dužine tek 5-15 cm. Ipak, vrlo hladne noći 4./5. i 5./6. svibnja o.g. (uz jači sjeverni vjetar) depresivno su utjecale na mladice vinove loze! Zbroj prosječnih dnevnih temperatura od početka ove kalendarske godine većih od 8°C premašio je sumu 170°C već sredinom mjeseca travnja, a zbroj prosječnih dnevnih temperatura od početka prosinca protekle godine većih od 0°C dostignuo je iznos 1.100°C sredinom zadnje dekade mjeseca travnja! Tih su dana zabilježeni granični uvjeti za dozrijevanje i naknadno oslobađanje zimskih spora uzročnika plamenjače ili peronospore i pepelnice. Optimalne uvjete za prve ovogodišnje primarne zaraze uzročnikom plamenjače ili peronospore su zabilježene u danima 25./26. travnja i 30.travnja/1.svibnja 2011. godine, što je gotovo 14 dana ranije od višegodišnjih prosjeka! U zadnjem tjednu mjeseca travnja u 4 su navrata zabilježeni uvjeti za oslobađanje zimskih spora uzročnika pepelnice iz prezimljujućih plodišta. Stoga je opasnost od ranog razvoja plamenjače i pepelnice u prvoj polovici mjeseca svibnja izrazito velika, pa su potrebne redovite preventivne mjere zaštite protiv ove dvije najznačajnije gljivične bolesti koje napadaju sve zelene organe vinove loze.
Iskustva iz ranijih sezona opravdavaju provođenje redovitih i preventivnih mjera zaštite od razvoja peronospore ili plamenjače i pepelnice tijekom svibnja, jer se njihov jači naknadni razvoj tijekom cvatnje teško liječi. Naknadni razvoj gljivičnih bolesti vinove loze određuje količina i raspored oborina tijekom prve polovice lipnja, kad prema višegodišnjim prosjecima cvate većina vinskih sorata loze (zbog zahlađenja početkom svibnja teško je predvidjeti da li će raniji porast loze pogodovati i ranijoj ovogodišnjoj cvatnji). Sve su vinske i stolne sorte vinove loze u našim uvjetima vrlo osjetljive na peronosporu. U nasadima s mladicama prosječne dužine do 50-ak cm još je uvijek moguće preventivno primijeniti jedan od površinskih organskih fungicida: npr. Dithane M-45 ili Star 80 WP ili Mankozeb WP u količini 1,5 kg/ha, Folpan 80 WDG u količini 1,0 kg/ha ili Folpet 50 WP u količini 1,5 kg/ha, Delan 700 WG u količini 0,5 kg/ha, Polyram DF u količini 1,5-2,0 kg/ha, Antracol 70 WP u količini 1,5 kg/ha ili Daconil 720 SC u količini 1,2 lit./ha. Ali, takvi pripravci u prosjeku ne daju zaštitu dugotrajniju od 8-10 dana. U takvim je nasadima poželjno koristiti i sumporne fungicide: npr. Chromosul ili Kalinosul ili Kossan ili Thiovit Jet ili Kosavet WG u količini 2,0 kg/ha. Sumporni fungicidi umanjuju klijavost piknospora uzročnika crne pjegavosti, smanjuju aktivnost grinja uzročnika akarinoze i preventivno sprječavaju primarne zaraze pepelnicom! U nasadima gdje je ranijih godina pepelnica bila dominantan problem moguće je koristiti “novi” Karathane Gold EC u količini 0,35-0,4 lit./ha. Fungicid Karathane Gold za razliku od starijeg pripravka Karathane EC nažalost više ne utječe na smanjenje populacije grinja u vinogradima! Protiv pepelnice je sredinom svibnja moguće koristiti i fungicid Stroby DF u količini 0,12-0,15 kg/ha. U starijim nasadima gdje je protekle godine zabilježena pojava apopleksije ili naglog sušenja trsja tijekom ljetnih vrućina u mjesecu srpnju, a mladice su već početkom svibnja bile dužine 40 do 50-ak ili više cm (npr. chardonnay, moslavac, muškat žuti), već smo tada preporučili započeti preventivnom primjenom sustavnih fungicida na osnovi aluminij-fosetila: npr. Mikal Flash WG ili Mikal Premium WG Winner ili Rival WP i sl. u količinama 2-2,5 kg/ha. Dodati im jedan od ranije spomenutih fungicida protiv pepelnice. Također je protiv sve tri navedene bolesti, dakle crne pjegavosti, pepelnice i peronospore, moguće bilo već sredinom svibnja započeti koristiti Universalis SC u količini 1,5 lit./ha ili Cabrio Top DF u količini 1,2 kg/ha (ovi se pripravci vrlo dobro podnose s folijarnim hranjivima i imaju tzv. zeleni učinak, pa se poželjni u vinogradima napadnutim grinjama!). U zaštiti vinograda pred početak cvatnje (krajem svibnja ili početkom lipnja i ponovno sredinom lipnja), osim već spomenutih pripravaka na osnovi Al-fosetila, preporučujemo primjenu sustavnih pripravaka protiv te bolesti, npr. Antracol Combi WP ili Acrobat MZ ili Curzate-F SC ili Forum Star DF ili Fantic-M WG ili Melody Duo WP ili Pergado-F ili Profiler WG ili Ridomil Gold Combi WG ili Verita WG ili noviji Mildicut 25 SC i sl. Pri suzbijanju pepelnice u istim rokovima pred cvatnju preporučujemo primjenu novijih vrlo djelotvornih skupina fungicida iz skupine kinolina (Crystal KS ili Talendo EC ili Vivando SC) ili umjesto njih također vrlo učinkovitih na pepelnicu kombiniranih ili pojedinačnih organskih pripravaka, npr. Nativo WG ili Falcon 460 EC ili Postalon SC, Folicur 250 EW, Domark ME, Topas 100 EC i sl.
Let prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca je započeo 19. travnja o.g., dok pojavu žutog grožđanog moljca do početka mjeseca svibnja nismo niti zabilježili! Naša istraživanja i vlastita iskustva u međimurskom vinogorju od 2004. godine dokazuju da je štetnost prve generacije pepeljastog grožđanog moljca najmanja u odnosu na ljetne populacije. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca po starim podacima smatra 15-30 na 100 cvjetova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen. Naime, vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca! Već u prvoj polovici i sredinom svibnja preporučujemo započeti folijarnu prihranu vinograda vodotopljivim hranjivima na osnovi bora (npr. Foliarel 22 i sl.), a u nasadima gdje je zabilježen jači napad grinje akarinoze, naročito sauvignon i graševina, moguće je dodati i sredstva s naglašenim sadržajem aminokiselina, npr. Poly-Amin (0,15%) ili Drin (0,05%) ili Amalgerol Premium (0,15%) i sl. Pojavu znakova žutice zbog nedostatka željeza očekujemo tek sa zatopljenjem krajem svibnja kada će biti i najjači porast mladica, pa je moguće koristiti i folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem ovog hranjiva (ili posebnom aplikacijom u večernjim satima uz više vode koristiti zelenu galicu 0,2% i UREA-u 0,4%). U pravilu ne miješati folijarna gnojiva s anorganskim sumpornim pripravcima, niti fungicidima koji sadrže mankozeb ili teške metale, npr. aluminij-fosetil. Aplikaciju obavljati u danima ili satima bez jačeg vjetra.
VAŽNO: Mlade je vinograde iz sadnje 2011. i 2010. potrebno posebno kvalitetno štititi od plamenjače ili peronospore tijekom cijele sezone. Plamenjačom oštećeni mladi nasadi jače su podložniji smrzavanju tijekom zime i mogućem naknadnom napadu bakterijskim rakom ili tumorom loze (Agrobacterium)! Najbolji su rezultati u kontroli plamenjače u razdoblju 2004.-2009. u Međimurskom vinogorju, uz najveće razmake tretiranja (13-16 dana) dobiveni primjenom Al-fosetila u kombinaciji sa: folpetom (Mikal Flash WG, Winner WP), folpetom & iprovalikarbom (Mikal Premium-F WG), fluopikolidom (Profiler WG) i fenamidonom (Verita WG). Od ove sezone na tržištu je i vrlo učinkoviti eradikativni pripravaka protiv peronospore Mildicut SC (0,25%). Stoga prednost u mladim vinogradima dajemo primjeni protiv peronospore upravo ovih pripravaka!