Svibanjske zaštite vinove loze do cvatnje!

Ove smo godine u listu “Međimurje” već od 25. ožujka objavili stručni prilog o početnim mjerama zaštite vinove loze tijekom pojave “vunastog” pupa i pojave prvih listića u našim vinogradima, što je gotovo mjesec dana ranije nego prosječnih sezona! Tako smo u dnevnim uputama od 24. do 31. ožujka o.g. davali vinogradarima preporuku za prvu preventivnu zaštitu vinograda, a optimalni dani za drugu usmjerenu zaštitu bili su 11. i 12. travanj o.g.! Naknadno smo od 14. -17. travnja o.g. bilježili jače vjetrovito razdoblje koje je značajno ometalo ili potpuno onemogućavalo provođenje mjera zaštite. U prvim zaštitama vinograda suzbijamo opće raširene neželjene organizme: štetne grinje, prvenstveno iz skupine lozinih grinja šiškarica (akariniza i erinoza) (Calepitrimerus i Eryophies) i crnu pjegavost (Phomopsis). Lokalno se u početku vegetacije vinove loze pojavljuju i štetne gusjenice (Nocutuidae, Boarmia i sl.). Nastavlja se višegodišnji trend pojačane štetnosti lozinih grinja šiškarica! U poljskom mikropokusu Savjetodavne služba iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec (vinska sorta moslavac bijeli ili šipon) još 22. travnja o.g. je ponovno na netretiranom trsju zabilježena gotovo 100%-tnu zarazu akarinozom (Calepitrimerus), uz daljnji porast populacije erinoze (Eryophies) u odnosu na protekle sezone! Na lozine grinje šiškarice posebno su osjetljive vinske sorte sauvignon, graševina, silvanac zeleni, moslavac bijeli ili šipon, muškat žuti, rajnski rizling i dr., a manje je napadnuta sorta chardonnay! Posebice nas zabrinjava porast zaraze grinja erinoze na sortama rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti i moslavac bijeli (šipon)!
Početkom svibnja o.g. dužina mladica je na nekim vinskim sortama iznosila već 35 do 40 cm (npr., muškat žuti, moslavac bijeli ili šipon, chardonnay), dok je na ostalim dominantnim sortama njihova dužina bila između 10 i 20 cm (npr. silvanac zeleni, graševina, sauvignon i dr.).
Već dana 25. travnja o.g. zabilježili smo vrlo jaku primarnu zarazu vinove loze na svim mjernim lokalitetima u regiji uzročnikom plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola). Naime, tog je dana u vinogorju palo 35,6 mm kiše, a prosječna dnevna temperatura zraka iznosila je 11,8°C (mjerni uređaj “CDA-Agra” na lokalitetu Orehovčak), odnosno, “iMetos” na lokalitetu Trnovčak izmjerio je tog dana 27,4 mm, uz prosječnu temperaturu 13,5°C i prosječnu dnevnu vlažnost zraka 100%. To je kalendarski najraniji dan kada smo u posljednjih 16 godina zabilježili prvu ili primarnu zarazu uzročnikom plamenjače! Uz prosječne dnevne temperature oko +14°C skriveno razdoblje ili inkubacija traje 10-11 dana, te je završila u jutarnjim satima dana 6. svibnja o.g.!
Sve naknadne nove oborine u količinama nešto većim od 10 mm, pri temperaturama između 13° i 23°C jako pogoduju jačanju ove bolesti već prije cvatnje vinograda! Ali, ako u svibnju često bilježimo vlagu (kiše, magle) pri temperaturama nižim od 13°C, a naročito ako dugotrajno zadržavanje vlage traje satima pri vrijednostima nižim od 10°C, tada raste opasnost od rane pojave plijesni (Botrytis cinerea) i/ili sušice cvata (Phoma glomerata) (kao što je to bio slučaj protekle 2013. godine)!
Unatoč provođenju kemijske zaštite procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača ili peronospora uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze (npr. zabilježeno 2004. i 2009. godine), a početkom novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava prosječne su sezonske štete od 30-ak% česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih država okruženja. Promjena klime s čestim prodorima vlažnog zraka s atlantika koje u ljetnim mjesecima na kontinent donose olujna nevremena s jačim vjetrovima i velikim količinama oborina (nerijetko s tučom) sigurno pridonose učestalijoj pojavi plamenjače u vinogradima. Osim gubitaka uroda grožđa sve je više izražena posredna štetnost “kasne plamenjače” zbog gubitka lišća krajem kolovoza ili početkom rujna, što negativno utječe na diferencijaciju pupova i pripremu rodnog drva za prezimljenje. U vinorodnim područjima u kojima se plamenjača pojavljuje svake godine, a uzgajaju se osjetljive sorte, primjena fungicida jedina je učinkovita mjera zaštite. Sasvim slučajnim pronalaskom djelotvornosti “Bordoške juhe” bakarni su pripravci bili jedini izbor do otkrića površinskih organskih pripravaka iz skupine ditiokarbamata (cineb, mankozeb, propineb, metiram) i ftalimida (folpet). Daju dobru preventivnu zaštitu tretiranih organa u trajanju 7-10 dana. Zadnjih godina razvijene zemlje u okruženju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu ograničavaju na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog milenija proširila se primjena penetrirajućeg cimoksanila i dvije skupine sistemičnih fungicida: Al-fosetila i fenilamida (metalaksil, benalaksil, oksadiksil i ofurak). Kombiniraju se s organskim površinskim fungicidima i bakrom, pa su takvi pripravci otporniji na ispiranje kišom, prate porast mladica (Al-fosetil i fenilamidi), imaju određeni kurativni učinak (fenilamidi i cimoksanil), a razmaci tretiranja su povećani na 12-14 dana. Krajem 1990-ih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove skupine i djelatne tvari koje daju nove mogućnosti u strategiji kemijske kontrole plamenjače vinove loze, a najvažniji su dimetomorf, ciazofamid, fenamidon, azoksistrobin, famoksadon, iprovalikarb, zoksamid, piraklostrobin, fluopikolid i mandipropamid. U nasadima vinove loze gdje se ranijih godine tijekom ljetnih vrućina pojavila apopleksija ili naglo venuće i sušenje trsja, moguće je preventivno protiv plamenjače ili peronospore, ali već prije jačih zaraza i vidljivih znakova bolesti, koristiti pripravke koji sadrže Aluminij-fosetil, npr. Mikal Flash WG ili Winner WP ili Rival WP i sl. u propisanoj količini 3,0 kg/ha. Noviji pripravci, vrlo učinkoviti protiv peronospore, koji pored Aluminij-fosetila sadrže i novije djelatne tvari jesu Mikal Premium F WG u količini 3,0 kg/ha, Verita WG i Profiler WG u količini 2,5 kg/ha. Također je u zaštitama prije početka cvatnje moguće koristiti i fungicide Ridomil Gold Combi WG ili Pergado-F ili Fantic-M u količini 2,5 kg/ha. U nasadima gdje se moguće pojavljuju prvi znakovi plamenjače ili peronospore prednost dajemo primjeni fungicida Mildicut SC u količini 2,5 lit./ha ili Antracol Combi WP ili Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha ili Curzate-F SC u količini 3,0 lit./ha ili Forum Star DF ili Acrobat MZ u količinama 2,0 kg/ha. Zaštitu je u dovoljno vlažnim i toplim ljetima potrebno provoditi sve do sredine zadnje dekade mjeseca kolovoza radi sprječavanja negativnog posrednog utjecaja “kasne” plamenjače na dozrijevanja grožđa (skladan odnos šećera i kiselina), diferencijaciju pupova i pripremu rodnih mladica za prezimljenje.
Također upozoravamo na optimalne uvjete za prikriveni razvoj pepelnice iz zimskih plodišta, naročito na položajima i vinogradima gdje je ova bolest bila prisutna u jačoj mjeri proteklih godina. Povišena vlažnost zraka, čiji prosjeci dosežu vrijednosti 60-70%, uz najviše dnevne temperature veće od 20-ak ºC tome naročito pogoduju, pa je tijekom svibnja potrebno provoditi redovitu i kvalitetnu preventivnu zaštitu protiv pepelnice. Svim navedenim kvalitetnim pripravcima protiv plamenjače ili peronospore potrebno je već prije cvatnje dodati i jedan od kvalitetnijih pojedinačnih organskih (npr. Crystal KS ili Talendo EC ili Vivando SC) ili kombiniranih fungicida (npr. Postalon SC ili Nativo WG ili Falcon EC i slično) za kvalitetno suzbijanje pepelnice! Pepelnicu je usmjereno od početka vegetacije do početka cvatnje vinograda na osjetljivi sortama potrebno suzbijati barem 5 puta!
Let prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) je započeo već 2. travnja o.g., a najintenzivniji je bio u zadnjem tjednu mjeseca travnja! Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) samo zabilježili samo 10. travnja o.g. (uhvaćen 1 leptir)! Istraživanja i vlastita iskustva u međimurskom vinogorju dokazuju da je štetnost prve generacije pepeljastog grožđanog moljca najmanja u odnosu na ljetne populacije. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca po starim podacima smatra 15-30 na 100 cvjetova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen. Naime, vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne preporučuju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca! Stoga prezimljujuću populaciju grožđanih moljaca u vinogorju u narednom razdoblju prije i početkom cvatnje vinograda nije potrebno suzbijati!
U nasadima i sortama koje su sklonije osipanju tijekom cvatnje, npr. moslavac ili šipon, sauvignon, silvanac zeleni, traminac i sl. preporučujemo već sredinom svibnja o.g. folijarno prihraniti pripravcima s naglašenim sadržajem bora. U nasadima gdje se javlja vršna žutica moguća je primjena željeza preko lista. Moguće je umjesto navedenih kombinacija koristiti i kompleksna folijarna za potpunu prihranu biljaka. U sorata jače napadnutim lozinim grinjama moguće je koristiti i folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina. U pravilu se folijarna prihrana vinograda ne preporučuje istovremeno koristiti s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil i anorganskim spojevima, npr., sumpornim pripravcima.
U mladim nasadima sadnje 2014. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica primjenom specifičnih akaricida: Demitan SC (0,075%) ili Ortus SC (0,1%).