Tehnologija dvogodišnjeg vinograda

Prezimljavanje

Jednogodišnji vinograd u pravilu je trebao završiti proteklu vegetacijsku sezonu uredno u jesen okopan sa zagrnutom zemljom na najniža dva pupa. To je djelomična zaštita ukoliko bi tijekom zimskih mjeseci temperatura pala na ispod -15°C. U sjevernim krajevima kao što je Međimursko vinogorje, u posljednjih tridesetak godina nije zabilježen slučaj da se pojave tako niske temperature, a da u isto vrijeme nema barem 10-20 cm snijega koji je u tom slučaju opet dobra zaštita za najniža dva pupa na koje se u proljeće prikraćuje dvogodišnji vinograd.

Primjena zemljišnih herbicida

Ukoliko je vinograd solidno završio proteklu vegetaciju, a mladice loze bile visine od 50-100 cm, smatra se da se trs uredno ukorijenio. Vrlo je važno da se tijekom protekle vegetacije redovito okapanjem odstranjivalo plitko površinsko korijenje. Razvoj korijenja u dubinu vrlo je važan za kasnije godine kada će vinograd biti u rodu. Vinograd neće patiti od ljetnih suša, u jesen duboko korijenje neće povući površinske kiše i manje će pucati bobice, u dubini je toplije pa i korijen dulje ima svoju aktivnost, a i ranije u proljeće kreće sa aktivnosti, pa time produljuje vegetacioni period loze.

Što se tiče primjene zemljišnih herbicida, važno je da u površinskom sloju od 10-15 cm nema razvijenog plitkog površinskog korijenja. Većina zemljišnih herbicida sa dozvolom za korištenje u mladom vinogradu veže se uz površinski sloj tla i oborinama se ispire maksimalno 5-10 cm. Ukoliko se odlučimo na korištenje istih od izuzetne je važnosti poštivati slijedeći redoslijed. Početkom mjeseca ožujka, kada se tlo u vinogradu prosuši izvršimo tretiranje uskog dijela pasice ispod trseva odabranim zemljišnim herbicidom.(Plegde 50 WP, Chikara 25 W, Devrinol,) Ukoliko površina tla baš i nije potpuno čista, možemo dodati i koji od herbicida na bazi glifosata. Glifosat dodajemo i ukoliko je počeo rast korova. Vrlo je važno da nakon primjene zemljišnog herbicida padne dovoljno oborina da ga vežu za površinu tla.Tek tada počinje njegovo djelovanje. Kad je herbicid vezan uz površinu tla, možemo obaviti rezidbu mladog vinograda na dva najniža i najjača pupa. Zadatak je spriječiti i izbjeći mogućnost da kapi kiše nevezan herbicid odbijanju na mlade tek izrasle listiće vinove loze. Najgora varijanta je prvo orezati mladi vinograd, pa prekasno zatim oprskati po ranama od rezidbe herbicidom. Tada se može desiti da pupovi rano krenu, a da herbicid još nije vezan uz tlo te dolazi do odbijanja kapljica i čestica herbicida na mlade listiće loze.

Rezidba na početku druge godine

Kako dvogodišnji vinograd kreće u pravilu od dva ostavljena pupa pri tlu gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema nikakvog razloga da rez izvršimo rano. Što ranije orežemo dvogodišnjak, to će ranije i krenuti. Najveća moguća greška je da dvogodišnjak na položaju sa mogućom mrazevina prerano orežemo.

Opasnost od kasne rezidbe krije se jedino u prejakom suzenju, koje može ponekad ometati pravilno kretanje mladice iz pupa po kojem se cijedi sluz. Stoga je od velike važnosti pravilno prikratiti rez u smjeru u kojem izbjegavamo direktno suzenje na prvi pup ispod mjesta reza.

Početak rasta

Kad dvogodišnji vinograd krene, ne krenu samo mladice iz dva ostavljena pupa već krenu i one iz spavajućih pupova pošto je energija korijena raspoređena na samo dva normalna pupa. Već ovdje potrebo je naglasiti da je za svaki rast i razvoj mladica potrebno utrošiti hranjiva i energiju. Ukoliko iste poplijevimo prekasno, kad su već velike, tada odbacujemo i veliki dio utrošene energije koja je mogla biti usmjerena u jači razvoj onog što na trsu treba ostati. Stoga je pljevidbu na dvije mladice koje nam ostaju potrebno obaviti ranije kako bi se energija rasta preusmjerila upravo u te dvije mladice koje nam ostaju, a ne u one koje ćemo pljevidbom morati odstraniti.

Prihrana

Ukoliko je meliorativnom gnojidbom kod rigolanja bačeno dovoljno kalija, fosfora i magnezija, u drugoj godini potrebno je samo izvršiti prihranu dušičnim gnojivom KAN, bacanjem pred početak vegetacije ručno u pasicu u količini od 50 kg/ha. Nepotrebno je gnojiva razbacivati širom pošto je glavnina korijena još uvijek smještena pod redovima trseva. Kako bi što je više mogli ubrzati start i rani proljetni rast, poželjno je dodavati u zaštitu od bolesti i Ureu. U prvim prskanjima je to koncentracija od 0,5 % a u kasnijima može biti i do 1%. U fazi naglog porasta mogu se ponegdje javiti i simptomi manjka nekih od hranjivih elemenata ukoliko je bilo kod planiranja terena skinuto previše plodnog sloja tla. Najčešće se javljaju problemi sa B i Mg.

Rast i zaperci

Zaperci su lozi genetski urođeni kao organ koji joj je vrlo koristan u njenim prirodnim uvjetima. Zaperci služe za pojačavanje foto sintetske aktivnosti. Kada kod nekih sorata mladica krene sa rastom, istovremeno krene i rast zaperaka. Što je rast zaperaka jači, to je slabiji rast u visinu mladice. Znači u vrijeme kada nam je poželjan što veći i brži rast u visinu, potrebno je sve zaperke što je ranije moguće odstraniti. Tada se sva energija rasta i hranjiva usmjeravaju samo u jednu točku rasta, a to je vrh. Kada jednom mladica naraste do 1,5 m dobili smo željenu visinu uzgojnog oblika i od tada su nam svi zaperci koji rastu u dijelu iznad visine uzgojnog oblika korisni jer trs stvara puno više hranjiva potrebnih za jačanje budućeg stabla i korijena. Naravno da je potrebno voditi brigu i o vezanju budućeg stabla za kolac, kako bi u kasnijim godinama ono bilo što je moguće ravnije. Kod toga je naročito važno da se sva buduća stabla nalaze sa iste strane donjih armaturnih žica, kako bi u kasnijim godinama bio olakšan popravak armature.

Vršikanje nepotrebno

Svako vršikanje je odbacivanje dijela već stvorene biomase za koju je loza morala utrošiti energiju i hranjiva. Kad se za nešto već utroši energija i hranjiva onda je dobro da to isto može i vratiti hranjiva i energiju dijelovima koji je trebaju kao što je buduće deblo, korijenov sustav. Stoga ne postoji posebna potreba da se u dvogodišnjem vinogradu izvede vršikanje. Naročito ne prerano vršikanje. Preranim vršikanjem odbacili smo dio zelene mase prije nego što je uspio vratiti većinu utrošene energije za svoj rast, a potakli smo novi rast novih zaperaka i vrhova koji ponovno troše nova hranjiva i energiju za svoj rast. Dovoljno je samo vrhove položiti po gornjem paru žica i pred jesen izvršiti pinciranje, ili rez samo dijela koji još uvijek ima nerazvijene listove. Zabilježeni su slučajevi kad se u izuzetno jakom dvogodišnjem vinogradu oplijevilo sve zapreke, rano i nisko izvršikalo, a zatim su u toploj i kišnoj jeseni krenuli zimski pupovi. Zašto, zato jer vinova loza ne zahtjeva fiziološko mirovanje.

Zaštita

Zaštitu od bolesti i štetnika je potrebno obavljati već kod samog bubrenja pupova u cilju zaštite od grinja. Najvažnija su prskanja i zaštita od peronospore. Kako dvogodišnjak može imati vrlo jaki porast i do 20-30 cm kroz desetak dana, moramo znati da je svaki novi rast, izrastao od posljednje zaštite nezaštićen. Ukoliko smo koristili preventivne kontaktne fungicide, (Dithane, Antracol, Folpet) tada novo izrasli dio nije ni poprskan, a ukoliko smo koristili sistemične fungicide (Mikal, Melody,Talendo…) koje list upija tada je u načelu koncentracija novim rastom razrijeđena te i u tom slučaju dozacija po ha lisne površine ponovno nije dovoljna.

Dozrijevanje

Krajem vegetacije, potrebo je razmišljati da nam rozgva od koje ćemo u trećoj godini formirati buduće deblo novog trsa što bolje dozori. U drugom dijelu vegetacije stoga moramo prekinuti svako dodavanje dušičnih gnojiva, a pred kraj vegetacije zaštitu izvršiti sa jačim koncentracijama bakrenih preparata koji sami po sebi utječu na prekidanje vegetacije i bolje dozrijevanje rozgve.