Tuga u voćnjacima: Voće i ove godine obrao mraz

Proljetni mraz koji je okovao voćnjake i vinograde širom Hrvatske 21. i 22. travnja po razmjeru šteta upravo je katastrofalan kao i onaj po zlu u voćara i vinogradara upamćenoj prošloj godini.

Stručnjaci savjetodavne službe u Međimurju, koji su obišli voćnjake kažu: opet se dogodila elementarna nepogoda, u gotovo identičnim meteorološkim uvjetima. Jak sjeverni vjetar pothladio je voćke, a zatim nisu ni trebale jako niske temperature da bi nastale velike štete. Tijekom travnja, 19. i 20. 4., zabilježeni su naleti vrlo jakog  sjevernog vjetra, a najniže temperature zraka bile su na većini mjernih lokaliteta niže od 2°C. Voćarima je tako već drugu sezonu za redom mraz ubrao cjelokupan urod, mnogi su u krajnje nezavidnom položaju, posebno oni koji obiteljsku egzistenciju imaju vezanu isključivo uz voćarsku proizvodnju.

Marko Kudec iz Hodošana, mladi voćar s diplomom stručnog studija voćarstva, vinogradarstva i vinarstva i desetogodišnjim iskustvom rada u voćnjaku preuzeo je odgovornost za cjelokupnu proizvodnju u nasadu jabuka kraj Čukovca, gdje su njegovi roditelji počeli s voćarenjem pred dvadeset i tri godine. Na skoro dvanaest hektara ograđenog zemljišta nasad je jabuke zaštićem mrežom, opremljen sustavom navodnjavanja kap-po-kap, agrotehnička obrada nasada provodi se dosljedno u skladu s pravilima struke, ali, kaže Marko, dogodila se opet izvanredna situacija:

- Kao lani, mraz nam je nanio 100-postotnu štetu. Jabuke su obrane, a ovo je već četvrti katastrofalni mraz od 2011. godine. O odštetama ne treba govoriti, jer što država daje, to nije ni na razini simbolične odštete.

Mnogo nas je apliciralo na natječajima za sufinanciranje razvoja proizvodnji u mjerama ruralnog razvoja, pa i za sustave orošavanja za zaštitu od mraza. Ali, evo: za taj sustav treba dodatno ulaganje od sedam do osam tisuća eura po hektaru, natječaji će se okončati tamo negdje početkom jeseni... Što do tada?, pita (se) Marko.

KAKO PREMOSTITI SEZONU

- Mislim da bi trebalo – s novcem koji je inače raspoloživ u fondovima – ići naglašeno u subvencioniranje zaštite od mraza, jer su se klimatske prilike promijenile tako da se s nepogodama mora računati. Vegetacija kreće i dva tjedna ranije, pa voćke stradaju od mraza (koji nije neuobičajen u travnju) u najranjivijem stadiju. Mislim da bi trebalo resorno Ministarstvo s bankama (s HBOR-om prvo) dogovoriti da se kreditno sposobnima "pusti" kredite za premošćivanje krizne sezone, a umjesto simboličnih odšteta subvencionirati kamate, omogućiti poček u otplati, dugoročno tako i za ulaganja u nove sustave zaštite, da se krene odmah u te programe. Onima koji prođu na natječaju isplata iz fonda može biti onda kad su natječaji gotovi. A ne da mi moramo čekati rezultate, gubiti sezonu... Važno je još nešto: ne može se u isti koš stavljati profesionalne voćare s onima koji imaju hobi-voćnjake ili kao izvor tek dopunske zarade, smatra Marko Kudec te dodaje da je pitanje kako će se postaviti osiguravajuće kuće nakon dvogodišnje uzastopne štete?

NI TREŠANJA, NI JABUKA

Baš u takvoj "situaciji" je sa svojom obitelji, potpuno ovisnoj o urodu voćnjaka s četiri hektara jabuka i hektarom trešnje, Kristina Levačić iz Murskog Središća, čija su dva voćnjaka nedaleko od "domovine" u Hlapičini. Nisu osigurani, kaže Kristina, a jasno je i zašto:

- Za osiguranje nismo imali financijskih mogućnosti. Roditelji, suprug i ja i naše dvoje djece živimo isključivo od voćnjaka, plaćamo sve svoje obveze, a već zbog lanjske štete i izostanka prihoda mama se zaposlila opet, s nešto malo rezerve što smo imali ne bismo izašli na kraj. Sad ne znam kako ćemo premostiti sezonu. Još otplaćujem ulaganje u nasad trešnje, u zaštitu od tuče, još nemam navodnjavanje, a sad se pokazalo da bi trebalo investirati i u sustav zaštite od mraza... Naš voćnjak trebao bi biti dovoljan i s prosječnim urodom od kakvih 25 tona jabuke prve klase po hektaru i s deset tona trešnje po hektaru za normalan život obitelji, jer sve radimo sami, vlastitim rukama, ali uz ovakve nepogode ne znam kako ćemo... Država bi trebala umjesto odšteta za elementarnu nepogodu, čije popisivanje više košta nego se odštete isplaćuje, olakšati nam položaj s drugim mjerama, kaže Kristina te dodaje:

- Prvo: jasno razgraničiti što smo mi koji plaćamo sve poreze i doprinose iz profesionalnog voćarenja, a što su oni kojima je to hobi sa stotinjak voćki ili dopunsko zanimanje. Drugo: zar se ne može u ovim prilikama osloboditi nas plaćanja vodoprivredne naknade, smanjiti doprinose makar privremeno, nešto barem... Žao mi je nasada trešnje, od malena ih volim, trebale su lani dati prvi puni rod, a neće ih biti ni ove godine. Šteta je 100 posto!

JE LI MRAZ NAŠTETIO VINOGRADIMA?

• Sretnicima smrzavica nije ostavila traga

Mraz identičan prošlogodišnjem koji je vinogradarima uzaludnom učinio svu muku i trud uloženu u njegu trsja, ponovo je prekrio vinograde. Ipak i srećom po neke od njih, nije svugdje nanio katastrofalnu štetu, ali izvan je svake sumnje - stekli su se uvjeti kao i lani za proglašenje elementarne nepogode. Mraz koji je zahvatio međimursko vinogorje u petak i subotu, 21. i 22. travnja, koji dan prije "Markova" na koje je lani poharao vinograde, nanio je vinogradarima i 100-postotonu štetu mjestimično, ali ne svuda i ne svima.

U obilasku vinograda, Bojan Štampar iz Sv. Urbana, koji cijelo međimursko vinogorje poznaje kao svoj džep, pokazuje: - Evo, treba obići ovaj dio vinogorja gdje je dravski sliv, uz slovensku granicu. Jugozapadne i sjeverozapadne strane padina s vinogradima stradale su od mraza, koliko, ovisno je o sorti i stanju vinograda, vidi se da šteta najčešće prelazi 50 %, pa sve do potpune štete. Ali, evo, s druge strane brijega, na primjer na našim parcelama, gotovo da se i ne primjećuje posljedice mraza... Opet kojih par stotina metara dalje može se naići na vinograde koji su jako stradali. Koliko sam vidio, a obišao sam skoro sve, graševina i rajnski rizling manje su stradali jer kreću kasnije s vegetacijom, ali na šiponu je šteta, na tramincu... A stradali su i jače gnojeni vinogradi koji su imali veće izdanke. Kao i sa svakom elementarnom nepogodom, nema pravila, a drugu godinu za redom nas je pogodila prava elementarna nepogoda...

U Vugrinšincu, Ivo Oreški iz Macinca sretan je obilazio svoj vinograd s dvije tisuće trsova koji bi na jesen trebali dati prvi pravi rod: - Mladi je nasad, pola je zelenog silvanca, pa onda nešto sam sadio sauvignona i žutog muškata... Sretan sam, vinograd mi nije stradao, jedva da se tu i tamo vidi trag mraza, a pogledajte dolje niže, sve je "popareno" u susjedstvu, čudno je to zahvatilo. Točno se vidi da je šteta ovisna bila o tome koliko je trsje bilo izloženo onom hladnom vjetru i mrazu istovremeno, a uvenuće je nakon mraza bilo već isti dan vidljivo. Sve se ponavlja što smo iskusili lanjske godine. Troškovi održavanja vinograda budu isti, ali prihoda od berbe ne bude. Za pokriće troškova održavanja loze u dobroj kondiciji neće imati prihoda ni oni čiji su vinogradi manje zhvaćeni, a koliko su točno štete, to se tek mora izračunati i od vinograda do vinograda utvrditi.