U VOĆNJAKU PAVLA RUŽIĆA: Ove godine sam silom prilika eksperimentirao

Ove je godine vrijeme bilo ćudljivo kad je u pitanju uzgoj jabuka, glavne voćarske kulture u Međimurju, a u kojoj ono ima i najvažnije mjesto u Hrvatskoj. Na nekim je mjestima kasni proljetni mraz ponovo uništio sav urod, kao i lani, ponegdje ga oštetio dijelom, a ponegdje uglavnom poštedio. Pavao Ružić iz Donjeg Kraljevca je među onima čiji voćnjak nije stradao, ali urod ipak nije onako dobar kako bi mogao biti. Umirovljeni građevinar, radio je u Sloveniji, na svom dvorištu ima 2 tisuće voćki – to ga ne svrstava među najveće proizvođače, ali je svakako više od one "hobističke" proizvodnje, za sebe i za prijatelje. Ove je godine proveo neobičan eksperiment, ostavio je voćnjak bez ikakvog tretmana zaštitnim sredstvima i prihrane, tek uz najmanju brigu – to je razlog slabijem urodu. Nije se svjesno u to upustio, pokus je iznuđen problemima sa zdravljem koji su mu onemogućili da se ove godine ozbiljno posveti voćnjaku, objašnjava nam.

Ali rezultat je zanimljiv, urod je sasvim solidan, mada jabuka koju se dobije kad se stvar prepusti prirodi izgleda tako da se Pavao nije ni opterećivao pokušajem da nađe otkupljivača. Odlučio se za originalnu taktiku, jabuke je prodavao onima koji su je voljni ubrati, po kunu za kilogram. No, nameće se pitanje je li rezultat pokusa, mada nenamjernog, znak da bi vrijedilo proizvodnji pristupiti na potpuno drukčiji način, na principima biodinamike – nama u Međimurju to mora biti u vidokrugu, utemeljitelj ovog pristupa dr. Rudolf Steiner je rođen upravo u Donjem Kraljevcu, zapravo koju stotinu metara od Pavlovog voćnjaka. Vrijedilo bi, kaže Pavao, prirodi blizak način svakako ima prednosti, već i u tome što su uštede na sredstvima koja se troše u klasičnoj proizvodnji znatne. No, za to bi morao biti razvijen cijelu sustav, osim što treba imati znanja kako da se proizvede dovoljno i kvalitetno, trebalo bi imati i osigurano tržište, za njega pak su pretpostavka certifikati sa strogim mjerilima. Više godina se ne smije koristiti sredstva, a ne smije to ni susjed s čijeg će voćnjaka vjetar donijeti kemikaliju. Pavlov voćnjak baš je jedan u nizu onih kojima su vlasnici i veći proizvođači klasičnim načinom. Ili bi se morali preorijentirati svi ili nitko. To neće ići, kaže Pavao, iduće godine se i on vraća uobičajenom načinu.