Živa zemlja 05.08.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:40.

Zadnje zaštite protiv bolesti plodova jabuke tijekom skladištenja

Jabuka plodova prve klase ove će godine biti značajno manje nego ranijih sezona iz tri glavna razloga: 1) u drugoj polovici travanja (odnosno u vrijeme pune cvatnje većine sorata jabuka) gotovo su svih dana najniže temperature bile ispod 8ºC (izuzetak je jutro 27. travnja o.g., kada je minimalna vrijednost bila 11,9ºC). Uz česte vjetrove, u takvim smo uvjetima zabilježili slabiju oplodnju, pa je već krajem svibnja zabilježeno jače otpadanje plodova nerazvijenih sjemenih zametaka; 2) tuča je u mnogim hrvatskim regijama ponovo značajno oštetila voćne nasade; 3) u razdoblju primarnog razvoja najštetnije gljivične bolesti – uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis) od sredine prve dekade travnja do sredine prve dekade mjeseca lipnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja je zabilježeno 30 kišnih dana tijekom kojih je palo oko 180 mm kiše, pa su štete od ove bolesti u slabije zaštićenim nasadima značajno veće nego prosječnih godine!
Zbog neobično velike količine vlage u “prvoj polovici ljeta” i ove su sezone već krajem srpnja plodovi jabuka većine sorata iznad prosječne debljine već sredinom mjeseca srpnja (izuzetak su nasadi na lakšim i propisnim tlima na kojima nije obavljeno prorjeđivanje plodova), a krajem kolovoza očekujemo berbu ranijih dominantnih sorata jabuka, elstar i gala. Strah voćara za zdravstvenim stanjem kasnih sorata jabuka ne završava jesenskom berbom jer većina takvog uroda završava u hladnjačama za njihovo skladištenje tijekom zimskih mjeseci. Posljednjih se nekoliko godina u Hrvatskoj značajno povećavaju kapaciteti za čuvanje plodova jabuka kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjače), ali niti vrhunska tehnologija skladištenja “ne može liječiti” ako ulazna sirovina pati od patoloških poremećaja čije su infekcije zabilježene u voćnjacima pred samu berbu ili su lošijeg fiziološkog stanja. Općenito vrijedi pravilo da tijekom vlažnih godina možemo očekivati više problema s bolestima jabuke tijekom skladištenja, pa tijekom ljeta i zadnjim zaštitama treba birati pripravke koji osim krastavosti suzbijaju i najvažnije gljivične bolesti uskladištene jabuke. Pritom su velike razlike u vrsti, dinamici i štetnosti pojedinih skupina bolesti jabuke između izrazito sušnih sezona (npr., 2000. i 2003.) u odnosu na prekomjerno vlažne proizvodne godine (npr., 2004., 2005. i 2006.). U natprosječno vlažnim godinama bilježimo veće štete od “skladištne” krastavosti (Venturia inaequalis), smeđe truleži plodova (Monilinia fructigena), gorke truleži (Colletotrichum spp. = sin. Gleosorium spp.) i meke truleži plodova jabuke (Penicillium spp.). U izrazito se mokrim sezonama, kakva je u prvom dijelu vegetacije upravo 2010., na nedovoljno zaštićenim urodima jabuka još pojavljaju gljivice iz rodova Phytophthora, Botrytis, Botryosphaeria, Aspergillus, Mucor, Corticium i Rhizopus, a u ekološkoj su proizvodnji jabuke poseban problem Gloedes pomigena i Schizothyrium pomi. Tijekom izrazito sušnih godina kad tijekom ljeta bilježimo vrlo visoke temperature, nisku relativnu vlažnost zraka i vrlo rijetke oborine možemo očekivati razvoj određene skupine uzročnika gnjiloće plodova koje uzrokuju gljivice roda Stemphylium, Fusarium, Alternaria, Trichotecium, Coniothyrium, Ulocladium i Phyllosticta. Također bilježimo i značajne štete od neparazitskih bolesti jabuka ili fiziopatija tijekom ekstremnih godina, posebice od gorke pjegavosti kao posljedica nedostatka kalcija (engl. bitter pit), staklavosti plodova (engl. water core) i paleži kožice (engl. scald). Budući da smo u posljednje 3-4 godine tijekom kolovoza na većini lokaliteta u Međimurju bilježili 110-170 mm kiše u takvim uvjetima, uvijek valja očekivati dominantne patološke poremećaje jabuke u skladištenju: kasnu krastavost, smeđu trulež, gorku trulež i meku trulež plodova jabuke. Bitka protiv najopasnije gljivične bolesti krastavosti (Venturia inaequalis) u integriranoj proizvodnji jabuke traje gotovo 6 mjeseci (od otvaranja prvih pupova do berbe), a moguće vlažno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati vrlo kasnim infekcijama ili zarazama plodova jabuke. Isti se u stadiju inkubacije (bez vidljivih simptoma) mogu unijeti u skladište (ULO hladnjače). U tom slučaju se naknadno tijekom skladištenja razviju crne pjege na kožici plodova (naročito uočljive na sorti Zlatni delišes). Dugo se godina za uzročnika smeđe truleži plodova jabuka (Monilinia fructigena) smatralo da je parazit rana (npr. od tuče, uzročnika crvljivosti i dr.). No, uz dugotrajno vlaženje plodova, visoku vlažnost zraka i jači potencijal bolesti (velik broj spora), moguće su i izravne infekcije kroz neoštećeno tkivo. Moguće su i naknadne infekcije monilijom i tijekom sladištenja, naročito u priručnim prostorijama (npr. podrumu) ako je temperatura zraka previsoka za čuvanje jabuka. Na kožici ploda jabuke razvija se smeđa pjega koja se brzo povećava, zahvaća veći dio ili čitav plod, uz potpuno propadanje unutrašnjosti mesa. U voćnjaku se na plodu formiraju koncentrično poredani žuto-sivi jastučići, a u skladištima se razvija i tzv. “crna ili sterilna monilija”. Plodovi potpuno pocrne, tkivo ispod tamne kožice je smeđe boje, a nema formiranja konidija u obliku koncentrično poredanih jastučića na površini plodova. Uzročnik ove bolesti je Monilia laxa f.sp. mali. Gorka trulež plodova (Colletotrichum spp. = Gleosporium spp.) je najčešće opisana bolest jabuka tijekom čuvanja u specijaliziranim hladnjačama. Zaraze jabuka uzročnikom gorke truleži nastaje tijekom vegetacije, a naročito posljednja dva mjeseca pred berbu. Infekcijama u tom razdoblju naročito pogoduju učestale i obilne kiše, pa smo sim-ptome gorke truleži protekle 3 sezone pronalazili na stablima sorte idared prije početka berbe. Ipak, znakovi ove bolesti se najčešće pojavljuju u hladnjači, često od mjeseca siječnja do kraja čuvanja jabuka. Posljedice se prepoznaju kao svjetlo-smeđe okrugle pjege koje kasnije potamne. Gljiva ispod kožice prodire na površinu formirajući prljavo-bijele vataste nakupine. U vlažnoj atmosferi iz kožice izbiju nespolna otvorena plodišta (acervuli) iz koji izlaze spore u crvenkasto-narančastoj sluzastoj masi. Unutrašnji dio ploda, ispod pjege, ima prema sjemenjači svijetlosmeđu boju u obliku slova “V”, mekan je i gorkog okusa. Meka trulež plodova jabuke (Penicillium spp.) se razvija tijekom skladištenja na mjestima oštećenja od udaraca, ogrebotina, natučenja, štetnika itd. Tek u vrlo povoljnim uvjetima su moguće infekcije kroz lenticele. Tkivo lezije je u početku vodenasto, svijetlosmeđe ili tamnije crvenkasto-smeđe boje, a zdrav dio je oštro ograničen od bolesnog. Unutar lezija u početku se razviju bijele nakupine koje s vremenom postaju zelenkasto-plave.
Iz navedenih opisa bolesti vidljivo je da zbog skladištnih bolesti jabuke program kemijske zaštite počinjemo usmjeravati već sredinom srpnja, odnosno u posljednje 3-4 zaštite biramo fungicide koji površinski sprečavaju kasne i latentne infekcije. Prednost pritom dajemo djelatnim tvarima ciprodinil (Chorus 75 WG; karenca=35 dana), trifloksistrobin (Zato WG; karenca=21 dan), kaptan (Captan WP 50, Merpan WP ili Stoper WP; karenca =21 dan), Zato Plus WG (trifloksistrobin & kaptan) (karenca = 21 dan) i noviji pripravak Bellis WG (boskalid & piraklostrobin) (karenca = 7 dana jabuka za hladnjaču i 10 dana jabuka za tržište). Jedan te isti pripravak ne koristiti više od 2-3 puta tijekom sezone (izuzetak su pripravci na osnovi kaptana koji se u integriranoj proizvodnji smiju koristiti do 5-6 x tijekom jedne sezone). Noviji pripravak Bellis WG je odlične djelotvornosti na krastavost jabuka (Venturia inaequalis), ali ga preporučujemo koristiti samo jednom tijekom sezone, isključivo za zadnju zaštitu jabuke (ili kruške) koja se bere i skladišti u hladnjačama tijekom zime! Protekla 2009. godine na lokalitetu Nedelišće je provjerena djelotvornost 11 različitih pripravaka na ljetne ili sekundarne zaraze uzročnikom krastavosti jabuke (u razdoblju od 2. lipnja do 13. kolovoza 2009. provedeno je 6 tretiranja na osjetljivoj sorti idared). Ljeto je protekle sezone također tijekom mjeseca lipnja i prve polovice srpnja bilo vrlo povoljno za naknadan razvoj sekundarnih infekcija uzročnika krastavosti, pa je početkom mjeseca rujna na netretiranim stablima zaraza plodova ocijenjena 78,58%, dok je istovremeno zaraza netretiranog lišća bila 37,37%. Među članovima pokusa očitane su značajne razlike u djelotvornosti na krastavost plodova i lišća. Najbolja djelotvornost dobivena je primjenom pirimetanila (Botril 300 SC), kombinacije piraklostrobina & ditianona (Tercel WG), klortalonila (Daconil SC) i povišene količine kombinacije boskalida & piraklostrobina (Belis WG)! Kombinacija kaptana & trifloksistrobina (Zato Plus WG) (povišena količina) bila je djelotvornija na lišće nego na plodove jabuke. Manje doze ili količine kombinacija boskalid & piraklostrobin, kaptan & trifloksistrobin, ditianon & piraklostrobin su značajno manje djelotvorne na krastavost. Čisti tetrakonazol (Domark 40 ME) bio je djelotvorniji na lišće nego na plodove jer je poznata bolja učinkovitost triazola na lišće te im se u praksi preporučuje dodati površinske djelatne tvari. Bolju djelotvornost na skladišne bolesti (Gleosporium, Monilija) do 231 dan nakon berbe (na dan 10. svibanj 2010. godine) smo očitali na jabukama uskladištenim u frigo-hladnjači (uskladištenoj pri temperaturi od +1 do +4ºC uz minimalnu vlažnost zraka 95%) koje su tijekom ljeta 2009. bile tretirane pripravcima Bellis WG (0,08%), Botryl SC (0,15%), Captan WP 50 (0,25%), Signum DF (0,075%), Zato Plus WG (0,15%) te kombinacije u ispitivanju Fluopyram+TBZ SC (0,075%).
Ovisno o zdravstvenom stanju plantažnih nasada jabuka, zadnje mjere zaštite moguće su u razmacima 14-18 dana, odnosno program zadnjih zaštita usmjeravamo prema potrebi suzbijanja štetnika, poglavito štetnih gusjenica i protiv bolesti jabuka u postupku skladištenja. Ove su mjere važne u kasnim sortama jabuke koje nisu oštećene tučom, a namijenjenim skladištenju tijekom zime, npr. idared, zlatni delišes, jonagold, braeburn, granny smith, fuji i sličnim.

Izvor: 2884