Zadnje zaštite vinograda od biljnih bolesti!

Od početka mjeseca travnja do sredine mjeseca srpnja zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C iznosi 775°C i po tim smo vrijednostima “napredniji” u usporedbi na proteklu 2010. sezonu za gotovo 14 dana s prosječnom dnevnom temperaturom 15°C ili za 7 toplijih dana s prosječnom dnevnom temperaturom 20°C! Već sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja očekujemo početak dozrijevanja, odnosno mekšanje i promjena boje srednje ranih vinskih sorata, što je najbolje vidljivo promjenom boje kožice grožđa iz skupine pinota, npr. pinot sivi, pinot crni!
Od kraja mjeseca lipnja pa do sredine srpnja, a naročito nakon 7. srpnja o.g. zbog vrlo visokih se dnevnih temperatura smanjila opasnost od naknadnog razvoja plamenjače (Plasmopara viticola)! Ipak, vrlo izražena sparina, odnosno visoke prosječne vlažnosti zraka nisu omogućile da vrućina u prvoj polovici srpnja posve uništi potencijal plamenjače ili peronospore na lišću, naročito na bujnijim sortama (npr. moslavac ili šipon, kerner i slično), pa smo tijekom jučerašnjeg dana još uvijek pronalazili manji broj aktivnih pjega ove bolesti. Premda ove godine krajem srpnja i početkom kolovoza više nisu moguće izravne štete od plamenjače ili peronospore na grožđu, moguće naknadne oborine krajem srpnja i tijekom kolovoza još uvijek mogu pogodovati jačem razvoju ove bolesti na vršnom lišću. Protekle je godine na taj način kasna pojava peronospore lišća u drugoj polovici mjeseca kolovoza i tijekom prve polovice mjeseca rujna umanjila sadržaj sladora na netretiranom trsju sorte moslavac ili šipon za 13 do 15°Oe. Vrlo vruće i sparno srpanjsko razdoblje najviše pogoduje jačem razvoju pepelnice na grožđu (Uncinula/Erysiphe necator). Tako je primjerice na netretiranih 20-tak trsja sorte moslavac bijeli ili šipon javne poljoprivredno savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec zaraza grožđa pepelnicom od 4. srpnja do 12. srpnja o.g. porasla sa 10% na više od 50% napadnutih bobica. Posljednjih se dana pepelnica još uvijek širi na zelenom grožđu sorte chardonnay (vidi slike). Na pepelnicu je u našem vinogorju posebice osjetljivo grožđe sorata chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi i moslavac ili šipon. Toplo i sparno razdoblje krajem mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. rajnski rizling, moslavac ili šipon, pa čak i na graševini. Ako se tek u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja pojavljuju prvi znakovi pepelnice grožđa, još uvijek je moguće dodatno u zonu grožđa koristiti meptil-dinokap (Karathane Gold). Ipak, u zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv pepelnice grožđa preporučujemo planirati korištenje sumpornih fungicida. U integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji od sumpornih pripravaka za folijarnu primjenu primjerice dopušteni Thiovit jet WG, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan WG, Cosavet DF, Tekući sumpor SC i slično.
Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. pripravci koji sadrže mankozeb, propineb, metiram). Karenca u tom slučaju iznosi čak 56 dana!
U trećoj smo preporuci nakon cvatnje već zadnji puta protiv peronospore ili plamenjače preporučili koristiti pojedinačne ili kombinirane pripravke uz sadržaj folpeta. U narednom razdoblju (kraj srpnja početak kolovoza) preporučujemo planirati korištenje pojedinačnih ili kombiniranih bakarnih fungicida! U integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji od pojedinačnih bakarnih pripravaka primjerice dopušteni Nordox 75 WG, Kupropin, Neoram, Champion WP, Champion tekući, Champion 50 WG, Kocide DF, Cuprablau-Z, Cuprablau-Z Ultra i slično. Kombinirani pripravci koji sadrže i bakar jesu Curzate-B, Galben-C, Baldo-C i Ridomil Gold Plus 42,5 WP.
Sredinom mjeseca srpnja bilježimo završetak leta druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), čija je populacija nakon 2007. sezone ponovo bila vrlo brojna, pa smo u posljednje dvije preporuke ili u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje preporučili njihovo usmjereno suzbijanje. Ako su provedene iste mjere zaštite, suzbijanje grožđanih moljaca ove sezone više nije potrebno! Vlasnicima nasada kojima je od treće preporučene zaštite nakon cvatnje proteklo 12-tak dana, a zdravstveno je stanje grožđa ispravno, preporučujemo nakon proteklog osvježavajućeg kišnog razdoblja planirati i koristiti krajem mjeseca srpnja ili početkom kolovoza mješavinu bakarnih i sumpornih fungicida.
Karenca bakarnim i sumpornim fungicidima za vinske sorte grožđa iznose 35 dana!
U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka nekih hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda, ali bez istovremene kombinacije sa bareno-sumpornim sredstvima.
Početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili šara) preporučujemo obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).
Vinogradari se danas sreću s obiljem pisanih stručnih i reklamnih informacija o kemijskim sredstvima u zaštiti vinograda. Nude se brojni godišnji programi zaštite vinove loze i iskustva struke s terena, a osjetljivo razdoblje vinove loze tijekom kojeg se suzbijanju ekonomski najvažniji štetni organizmi traje u pravilu od kraja mjeseca travnja pa sve do sredine kolovoza ili početka rujna. Pritom se zadnje zaštite vinove loze provode upravo primjenom fungicida protiv uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) tek nekoliko tjedana (3) ili mjesec dana prije početka berbe. Stoga je za vinogradara i vinara uvijek aktualno pitanje mogu li ostaci kemijskih sredstva za zaštitu negativno utjecati na sam postupak proizvodnje vina, odnosno utječu li na sastav mikroorganizama i zastupljenost vrsta autohtonih kvasaca, a time i na senzorička svojstva vina?!
Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC, Ronilan DF) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan), vinklozolina (Ronilan), fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!
Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa dvije propisane karence (vidi tablicu 1.), ovisno o tome primjenjuje li se u istom vinogradu tijekom vegetacije 2 ili 3 puta. U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!
Problematika ostataka sredstava za zaštitu bilja u vinu je kod nas relativno slabije istraživana. Kod njihove pravilne primjene količina ostataka u grožđu tijekom berbe je redovito ispod najviše dopuštene količine (MLR), a njihova se količina tijekom vinifikacije u pravilu smanjuje (MLR su propisani samo za grožđe, ali ne za mošt i vino). Prijelaz ostataka SZB iz grožđa u mošt je ovisan o topivosti djelatne tvari u vodi i načinu vinifikacije. Koncentracija ostataka SZB može narasti tijekom maceracije zbog povećanja koncentracije etanola, jer je topivost fungicida u etanolu u pravilu bolja nego u vodi. Ipak, ako promatramo istraživanja koja su provedena na ostacima fungicida za suzbijanje sive plijesni (botriticidi), npr. vinklozolin, iprodion, ciprodinil, fludioksonil i pirimetanil, za sve je djelatne tvari izuzev pirimetanila tipično smanjivanje njihove količine od grožđa do vina. Ključni postupci u preradi grožđa tijekom kojih se smanjuje količina ostataka SZB u moštu su prešanje, taloženje mošta i odvajanje vina od taloga (pretok nakon alkoholne fermentacije). Istraživanja u Sloveniji na sorti laški rizling (graševina) su u tom postupku dokazala da je jedina djelatna tvar pronađena u vinu bio fenheksamid. Njegova je količina bila izuzetno niska, ali vinogradari kod njegove primjene također moraju biti oprezni (datum zadnje primjene, količina ili doza, poštivanje karence), jer povećani ostaci ovog fungicida na grožđu u vrijeme berbe utječu na njegove moguće ostatke u vinu.
Dakle, u zadnjim tretiranjima zone grožđa protiv sive plijesni tijekom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za moguće kasne berbe) treba biti oprezan u doziranju i poštivanju karence s pripravcima koji sadrže pirimetanil i fenheksamid (vidi tablicu 1.).