Zaštita vinograda nakon cvatnje!
Na dinamiku i štetnost pojave nametnike vinove loze velikim dijelom utječu meteorološke (ne)prilike. U pravilu vlažni uvjeti pogoduju uzročnicima biljnih bolesti, a suha i vruća razdoblja štetnim organizmima životinjskog podrijetla (npr. grinje, kukci). Nakon što smo krajem mjeseca travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. bilježili iznadprosječno toplo razdoblje s dnevnim temperaturama 28°C druga polovica proteklog mjeseca nikako nije imala takva obilježja. Naime, tijekom mjeseca svibnja o.g. na mjernim je lokalitetima u međimurskom vinogorju palo dvostruko više oborina od višegodišnjih prosjeka. Tako je umjesto očekivanih 59,4 mm na mjernom lokalitetu Trnovčak zabilježeno skoro 125,0 mm, a na mjernom lokalitetu Sv.Juraj na Bregu čak 139,0 mm! U takvim smo uvjetima zabilježili 5 primarnih zaraza uzročnikom plamenjače ili peronospore (Plasmopara), od kojih 3 u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca!
Budući su najniže dnevne temperature zraka tijekom zadnjih 10 dana mjeseca svibnja na mjernom lokalitetu Orehovčak najčešće bile u rasponu od 7,3° do 9,9°C a u istom smo razdoblju zabilježili veći broj prohladno-vjetrovitih dana, sam početak cvatnje vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja (npr. chardonnay, muškat žuti, rizvanac) je započeo tek dana 8. i 9. lipnja 2013., kada su najviše dnevne temperature dosezale 27°C. To je 15-ak dana kasnije nego pojedinih proteklih sezona. Sredinom proteklog tjedna cvatnjom je započela većina dominantnih vinskih sorata u vinogorju, npr. graševina, sauvignon moslavac bijeli ili šipon, rajnski rizling i dr.
U prvoj dekadi mjeseca lipnja o.g. ponovno smo zabilježili veći broj kišovitih dana a ukupno je tih dana izmjereno 20,3 mm na lokalitetu Orehovčak, odnosno 30,2 mm na lokalitetu Trnovčak. Tek 6. lipnja o.g. jutarnje su temperature zraka bile veće od 11°C, što je omogućilo fruktifikaciju uzročnika plamenjače ili peronospore (Plasmopara), pa smatramo da od tog dana ove sezone započinje sekundarno ili epidemijsko širenje ove bolesti!
Zbog takvih uvjeta, smatramo da je opasnost od razvoja najvažnijih biljnih bolesti plamenjače i pepelnice, koje napadaju sve zelene biljne organe vinove loze, tijekom i nakon cvatnje vrlo velika! U odnosu na prosječne godine, ove je sezone potrebno obaviti jednu dodatnu zaštitu protiv plamenjače i pepelnice do samog početka cvatnje ili tijekom same cvatnje vinograda! U nasadima vinove loze gdje se ranijih godine tijekom ljetnih vrućina pojavila apopleksija ili naglo venuće i sušenje trsja (naročito na sorti sauvignon), moguće je preventivno protiv peronospore prije vidljivih znakova ove bolesti u tzv. blok metodi (2-3 x uzastopno) koristiti pripravke koji sadrže Aluminij-fosetil, npr. Mikal Flash WG ili Winner WP ili Rival WP i sl. u propisanoj količini 3,0 kg/ha. Noviji pripravci, vrlo učinkoviti protiv peronospore, koji pored Aluminij-fosetila sadrže i druge djelatne tvari jesu Mikal Premium F WG u količini 3,0 kg/ha, Verita WG i Profiler WG u količini 2,5 kg/ha. Također je u narednim danima moguće koristiti i fungicide Ridomil Gold Combi ili Pergado-F ili Fantic-M u količini 2,5 kg/ha. Samo u nasadima gdje se pojavljuju prvi znakovi plamenjače ili peronospore prednost dajemo primjeni fungicida Antracol Combi WP ili Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha ili Mildicut SC u količini 2,5 lit./ha ili Curzate-F SC u količini 3,0 lit./ha ili Forum Star DF ili Acrobat MZ u količinama 2,0 kg/ha.
Zbog veće količine oborina zabilježene u proteklom razdoblju, prosječne su dnevne vlažnosti zraka u posljednjih 7 dana u rasponu od 72% do 91%, a narednih dana očekujemo porast temperatura zraka na vrijednosti između 26° i 27°C uz mogućnost manjih padalina narednog vikenda. Vrlo sparno i toplo razdoblje pogoduje i prikrivenom razvoju pepelnice (Erysiphe/Uncinula). Stoga svakako u program zaštite vinove loze neposredno prije i/ili tijekom cvatnje vinograda preporučujemo i kvalitetnu preventivnu zaštitu protiv pepelnice. U vinogradima gdje je pepelnica ranijih sezona bila veći problem tijekom i/ili nakon cvatnje svakako preporučujemo u program zaštite uključiti i jedan od kombiniranih pripravaka, npr. Nativo WG u količini 0,15-0,2 kg/ha ili Collis SC u količini 0,4 lit./ha ili Falcon 460 EC u količini 0,35-0,4 lit./ha ili Postalon SC u količini 0,8-1,0 lit./ha. Spomenute pojedinačne ili kombinirane fungicide protiv pepelnice potrebno je dodavati ranije nabrojanim pripravcima koji se preventivno koriste protiv plamenjače ili peronospore.
Preporučujemo kontrolirati zdravstveno stanje vinograda na ove dvije najopasnije bolesti (peronosporu i pepelnicu) i provoditi redovite mjere zaštite sa razmacima koji ovise o izboru pripravaka a prema iskustvima istraživanja njihove djelotvornosti iznose od 12 do 15 dana.
U tjednu od 30.5. – 5.6. 2013. u međimurskom su vinogorju kiše padale svakog dana. Tada je na mjernom lokalitetu Trnovčak ukupno izmjereno 71,6 mm oborina, senzori vlaženja lišća su tih dana mjerili zadržavanje vlage u zoni grožđa 5.065 minuta pri rasponu temperatura zraka od 8,6° do 19,4°C. Poznato je da dugotrajna vlaga i pri nešto nižim temperaturama zraka može pogodovati ranijem razvoju sive plijesni (Botrytis) (svako zadržavanje vlage u trajanju 15 sati pri 15°C pogoduje mogućem razvoju plijesni grožđa).
Zbog dobrog postranog utjecaja na sivu plijesan (Botrytis cinerea) pri izboru fungicida nakon cvatnje u vinogradima (na sortama i položajima na kojima se ova bolest ranijih sezona pojavljivala u jačoj mjeri) prednost dati pripravcima protiv plamenjače koji sadrže folpet (npr. Mikal Flash WG, Mikal Premium F, Winner WP, Attila WP, Rival WP, Alonso WP, Forum Star DF, Curzate-F SC, Galben F, Baldo F, Fantic F, Ridomil Gold Combi, Pergado F), odnosno od pripravaka protiv pepelnice isti učinak daje boskalid (npr. Collis SC) i/ili trifloksistrobin (npr. Nativo WG).
Na sortama i položajima vrlo osjetljivim na sivu plijesan (Botrytis) moguće je krajem cvatnje koristiti i specifične botriticide. U našoj su zemlji u integriranoj proizvodnji grožđa za tu namjenu dopušteni pripravci: Kidan (Lupo) SC, Mythos, Botril, Cezar, Botrycod, Pyrus 400, Chorus WG, Switch, Cantus, Teldor i Trichodex WP.
Histogram 1. Ulov prve ili prezimljujuće generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) tijekom zadnje 3 godine na lokalitetu Orehovčak:
Posebnost 2013. sezone je vrlo slaba pojava prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca (vidi Histogram 1.), dok leptiri žutog grožđanog moljca nisu niti uhvaćeni. U takvim uvjetima prije cvatnje vinograda nikako nije trebalo koristiti insekticide protiv grožđanih moljaca! U samoj cvatnji vinograda izbjegavati primjenu bakarnih pripravaka i sredstva na osnovi sumpora! Također, u cvatnji vinove loze nema potrebe, a nismo niti preporučili primjenu insekticida zbog zaštite pčela medarica. Ipak, u nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte chardonnay, rajnski rizling, graševina, pinot sivi i bijeli) moguće je nakon cvatnje suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je pronađen prije nekoliko sezona na području Štrigove, a od 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak vrlo otrovan i opasan za pčele, pa vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni, a primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete! Prema iskustvima iz 2001. i 2004. jaču pojavu žutica iz skupine fitoplazmoza očekujemo nakon vrlo vrućih i suhih godina (kakve su bile protekle 2011. i 2012.), a suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je sukladno “Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO” (NN 7/13) potrebno u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti.
Izvor: 3034