Zavičajni je simbol, međimurski konj, na rubu izumiranja

Na dnevnome redu Kolegija gradonačelnika i načelnika međimurskih gradova i općina prošlog je tjedna jedna od tema bila zaštita autohtonih međimurskih pasmina domaćih životinja, s  posebnim naglaskom na potrebu provođenja hitnih mjera za očuvanje međimurskog konja od izumiranja.

Josip Grivec, zamjenik župana i predsjednik Savjeta za očuvanje i zaštitu međimurskih pasmina domaćih životinja izvijestio je da je na sjednici Savjeta usvojen prijedlog da se temeljem županijske "Deklaracije o očuvanju i zaštiti međimurskih zavičajnih pasmina domaćih životinja" iz jedinica lokalne samouprave novac osigura doprinosom od tri kune po glavi stanovnika, da bi se održalo matično krda od 27 kobila i četiri pastuha do početka realizacije "Interventnog akcijskog plana za očuvanje međimurskog konja od izumiranja".

Plan je predstavljen i Ministarstvu poljoprivrede te prihvaćen kao predinstrument u osmišljavanju projekta državne ergele, uz ocjenu da je program o kojem je riječ prioritetan, jer je međimurski konj jedini na nacionalnoj "crvenoj listi" pasmina domaćih životinja kojima prijeti nestajanje, premda je prvozabilježena autohtona hrvatska pasmina konja u hipološkoj literaturi Europe i nesumnjivo dragocjen dio međimurske zavičajne i hrvatske nacionalne kulturno-povijesne baštine.

U razgovorima koji se u Ministarstvu poljoprivrede vode od 1. prosinca 2017. godine, kada je u kabinetu državnog tajnika Tugomira Majdaka revitalizirana ideja iz 2009. godine o utemeljenju državne ergele u Međimurju, pa u različitim "reorganizacijama" sektora odgađana i zaboravljana, definirano je da će se u prvom rebalansu proračuna Republike Hrvatske uvrstiti financiranje osnivanja ergele međimurskog konja. Stoga je i predložena kao točka dnevnog reda sjednice Vlade 25. srpnja u Čakovcu.

Preduvjet je da se osigura i početna financijska podrška u Međimurskoj županiji, što je nemoguće bez gradova i općina, pa je na Kolegiju je zaključeno da je potrebno – premda se već u odnosu na biologiju konja s dosta planiranih aktivnosti kasni – pripremiti prijedlog sporazuma o prihvaćanju kriterija i obaveza u pružanju jednokratne pomoći Udruzi uzgajivača međimurskog konja "Međimurec" da bi se moglo uopće krenuti u realizaciju "Interventnog akcijskog plana za očuvanje međimurskog konja od izumiranja".

Prvi je korak pokretanje reprodukcijskog ciklusa s raspoloživim uzgojno valjanim i fertilnim kobilama i pastusima, za što treba osigurati nešto više od 400.000 kuna za veterinarske troškove, za zadovoljavanje uzdržnih potreba konja, za osiguranje primjerene zootehničke i zoohigijenske njege (održavanje i korekcija kopita, održavanje i korekcija zubala...) propisno označavanje žigom i čipom (umatičenje i evidencija) novopridošlog podmlatka i otkup tog podmlatka za državnu ergelu.

Bez tog prvog koraka ne treba ni očekivati da Vlada ozbiljno uzme u razmatranje projekt ergele procijenjen na oko 12.000.000 kuna, što je prava "sitnica" u odnosu na, primjerice, projekt u Lipiku težak 400.000.000 kuna gdje se gradi nova ergela i sportsko turistički kompleks uz jezero Raminac na 89 hektara, sve financijski pokriveno domicilnim i EU-fondovima. Zar u Međimurju ni za mnogo manje nemamo dovoljno pameti?