Završna zaštita vršnog lišća i klasja pšenice od biljnih bolesti

Sukladno novom Kodeksu otkupa žitarica i uljarica, koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede u studenom protekle godine, prilikom otkupa pšenice u žetvi 2015. sezone po prvi puta će se primjenjivati razredi kvalitete pri čemu će postotak proteina u zrnu biti odlučujući čimbenik. Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi od presudne je važnosti izbor sorte, razvoj vremenskih uvjeta tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika, npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama (uzročnika bolesti, korova i štetnika).

Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama prosječni gubitci od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %! Protekle je 2014. sezone proizvodnju pšenice u cijelom području kontinentalne Hrvatske obilježila epidemija žute hrđe (Puccinia striiformis) pri čemu je na vrlo osjetljivim sortama zabilježena zaraza lišća od 75-100 % (npr. Anica, Super Žitarka, Irena, Lucija, Kraljica, Katarina, Lorena i dr.), a smanjenje prinosa je iznosilo čak 57,5 %! No, osim žute i drugih vrsta hrđa (Puccinia spp.) na žitaricama se pojavljuju još mnogobrojne gljivične bolesti, od čega su na pšenici vrlo česte smeđa pjegavost (Septoria), pepelnica (Erysiphe), žuto-smeđa pjegavost (Pyrenophora) i palež klasića (Fusarium).

Protekle jeseni tijekom listopada i studenog ponovno su zabilježeni vrlo povoljni uvjeti vlaženja i temperature za vrlo rani razvoj i pojavu biljnih bolesti u žitaricama pa smo već sredinom studenog pronalazili znakove uzročnika iz roda Pyrenophora (syn. Drechslera). Stoga smo već krajem ožujka o.g. preporučili suzbijati “prezimljujuću” populaciju biljnih bolesti na usjevima ozime pšenice i ječma. Naknadno tijekom travnja o.g. bilježimo veći broj vjetrovitih dana i značajno manje kiše nego protekle, 2014. godine pa je stanje zdravstvene ispravnosti pšenice početkom svibnja potpuno drugačije nego lani!

Već u prvim danima svibnja započeo je početak klasanja na ranijim sortama pšenice posijanim u ranijim rokovima premda je visina stabljike značajno manja od očekivanja! Budući da se na našem tržištu javlja već broj pripravaka (fungicida) za suzbijanje uzročnika bolesti pšenice, ovom prilikom dajem kratki osvrt na dominantne patološke probleme i preporučeni izbor pripravaka ovisno o sorti i razvojnom stadiju usjeva!

Izbor sorte pšenice ima veliki utjecaj na bolesti koje se javljaju tijekom proizvodne sezone. Strane sorte podrijetlom iz zapadnoeuropskih zemalja puno su otpornije na žutu hrđu (Puccinia) i smeđu pjegavost (Septoria), ali su vrlo osjetljive na žuto-smeđu pjegavost (Pyrenophora) i palež klasića (Fusarium). Takve su primjerice sorte pšenice Apache, Bologna, Energo, Edison, Graindor, Illico, Ingenio, Ludwig, Renan, Sofru, Soissons i sl.

Naprotiv, domaće selekcije sorata pšenice (Bc i Os) su puno osjetljivije na žutu hrđu (Puccinia), smeđu pjegavost (Septoria) i palež klasića (Fusarium), dok žuto-smeđu pjegavost (Pyrenophora) obično na njima ne pronalazimo. Takve su primjerice sorte pšenice Anica, Gabi, Irena, Katarina, Kraljica, Lira, Lorena, Lucija, Matea, Prima, Srpanjka, Super Žitarka i dr.

Ovog smo proljeća najviše pronalazili znakove smeđe pjegavosti (Septoria) na domaćim, te žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora) na stranim sortama pšenice. Upravo pojava žuto-smeđe pjegavosti zahtjeva pažljivi izbor fungicida i ranije rokove suzbijanja!

Žuto-smeđa pjegavost lista pšenice (Pyrenophora syn. Drechlera tritici-repentis) naročito napada već nabrojane strane zapadno-europske sorte. Obično se tijekom vlatanja ili razvoja vršnog lista (“zastavičara”) na lišću pšenice prvo pojavljuju brojne neželjene patološke promjene u obliku sitnih žutih pjega. Početkom klasanja, i kasnije u cvatnji i sazrijevanju klasja, pjege se na lišću povećavaju, međusobno spajaju, poprimaju okruglast ili izdužen oblik (12 mm), a ubrzo odumiru ili nekrotiziraju (što se vidi razvojem smeđe boje). Spajanjem pjega dolazi do brzog sušenja svih zaraženih listova u busu, a bolest se također širi na klas, pa na taj način može kontaminirati i inficirati sjeme. Ovoj bolesti pogoduju niže temperature i svako zadržavanje vlage u trajanju dužem od 6 sati.

Očito je ovogodišnjim primarnim uvjetima za razvoj žuto-smeđe pjegavosti osjetljivih stranih sorata pogodovalo vlažno razdoblje protekle jeseni, a posljedice smo primijetili sredinom ožujka o.g.! Kao i većina žitnih bolesti, i ova se održava u prirodi na zaraženim biljnim ostacima, samonikloj pšenici ili višegodišnjim travnim korovima (npr. pirika). Također je moguć prijenos u novu vegetaciju kontaminiranim sjemenom. Prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu protiv opisane novije bolesti pšenice daju novije djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. Amistar 250 SC, Amistar Extra 280 EC, Controlan KS, Sphere EC) te pripravci koji sadrže slijedeće djelatne tvari: epoksikonazol (Duett Ultra SC, Opus Team SE), tebukonazol (npr. Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Falcon EC 460), te propikonazol + difenkonazol (Artea Plus EC).

Potrebno je koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida, ali, također treba strahovati od mogućih šteta drugih bolesti pšenice, a potencijalno je prema iskustvima iz ranijih sezona nakon klasanja najopasnija fuzarijska palež klasića (Fusarium). Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list (tzv. “zastavičar”) i klas, kako bi dobili što veće i kvalitetnije urode pšenice.

Premda se gljivične bolesti u usjevima ozime pšenice pojavljuju svake godine, njihova je štetnost različita po sezonama. Proizvođači stoga često odustaju od završne primjene fungicida čiji je optimalni rok početak cvatnje, a naknadno se takvi propusti ne daju ispraviti. Naime, štetnost spomenutih bolesti u najvećoj mjeri određuje količina i raspored oborina u samoj cvatnji i tijekom mliječne zriobe pšenice. Njihovu je pojavu nemoguće predvidjeti, a tretiranje se uvijek preporučuje kada je potencijal bolesti na donjim etažama (prizemnom dijelu vlati ili donjem lišću) vrlo velik!

Tako smo u Međimurju tijekom sezona (kad u svibnju i početkom lipnja bilježimo nešto učestalije i obilnije padaline) zabilježili često prepolovljene prinose pšenice, a glavni su razlog biljne bolesti. Najvažnija i najštetnija bolest (posebice za mlinarsko-pekarsku industriju) pšenice koja se razvija u klasanju i cvatnji je fuzarijska palež (Fusarium spp.) (vidi fotografiju), a djelomično i stoga prijašnjih godina nismo imali visoko djelotvornih fungicida, već samo pripravke s dobrim ili vrlo dobrim sporednim učinkom. Već nekoliko sezona fuzarijska palež klasja pšenice se vrlo učinkovito i preventivno može suzbijati početkom cvatnje novim pripravkom Prosaro 250 EC (0,8-1,0 lit./ha) i sl.

Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, a svakako prije provjeriti i zaraženost usjeva lisnim ušima, stjenicama i ličinkama žitnog balca ili leme (tzv. “pužićima”). Istovremeno se mogu koristiti insekticidi protiv navedenih nametnika, kao i većina vodotopivih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina, fosfora i kalija (npr. Bioplex ili Amalgerol Premium ili Drin ili Poly-Amin i sl. + PowerPhos ili Hascon M10 ili Novolon i sl.)!

U klasanju pšenicu napadaju i ličinke leme!

Žitna lema ili balac (Oulema melanopus) i krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) su bile najpoznatije vrste u našoj županiji iz skupine zlatica sve dok tijekom ljeta 2007. nismo po prvi puta zabilježili i značajnije ekonomske štete od kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera var. virgifera)! Našim je poljoprivrednicima znana štetnost krumpirove zlatice i potreba za redovitim suzbijanjem ovog štetnika u krumpiru i patlidžanu, a zadnjih godina značajno raste štetnost žitne leme na ozimoj pšenici u našim krajevima.

Poznato je da ličinke žitne leme naročito napadaju usjeve jare zobi pa često samo jedna aplikacija učinkovitim insekticidima ne zadovoljava (no, smanjenjem stočnog fonda značajno se smanjuju zasijane površine jarom zobi pa se lema sve češće pojavljuje u ozimoj pšenici!). Pojavu odraslih oblika žitne leme smo uočili još sredinom ožujka, a prvih dana mjeseca svibnja i prve ličinke! Razvoj odloženih jaja i ishranu ličinki određuju temperature zraka (za toplijih i sunčanih dana štetnost je značajno veća). Ubrzo se nakon masovnije pojave ličinki leme štete prepoznaju po naglom i brzom “izbjeljivanju” lišća, najprije na ograničenim ili pojedinim dijelovima polja, a ubrzo može propasti cijeli usjev!

Na takvom se usjevu hrane male, tamne i sluzave ličinke leme! Zaštitom vršnog lista i klasa pšenice od biljnih bolesti valja suzbijati na većini polja i ličinke leme te prekobrojne lisne uši. Kod ovog štetnika još nije poznata otpornost ili rezistentnost na prečesto korištene insekticide pa se mogu koristiti stariji i noviji pripravci koje proizvođači koriste pri suzbijanju krumpirove zlatice i primjerice repičinog sjajnika.

Među jeftinijim rješenjem su insekticidi iz skupine sintetskih piretroida: npr. Fastac EC ili Direct 10 (0,15 lit./ha), Decis 1.25 EC (0,4 lit./ha), Karate Zeon MC ili ili Kaiso WG (0,1-0,15 lit./kg/ha), Sumialfa (0,15 lit./ha), Vantex MC (0,05 lit./ha) i dr. Postojaniji na ispiranje kišom i negativni utjecaj temperatura te djelotvorniji na žitne stjenice su novija grupa nenikotinoida, npr. od 2014. sezone u žitaricama dopušteni Biscaya OD (0,3 lit./ha).