ZELENI SAVJETNIK: Krastavci

Krastavce možete uzgajati na plastičnoj potpornoj mreži. Mreža se postavlja na kolce čiji se razmak određuje prema kvaliteti i čvrstoći materijala. Kolce zabijte četrdesetak centimetara u zemlju, na razmak od dva metra. Mrežica se pravilno rasporedi i učvrsti, tako da se kroz oči na vrhu provuče sajla ili jači konopac. Tanje uže napnemo i u donjoj zoni mrežice. Krastavci će se za oslonac sami hvatati i tako rasti na suhom i čistom prostoru. Sama prednost ovog uzgoja dokazana je nekoliko puta većim doprinosom i zdravijim plodovima jer nisu na vlažnoj zemlji, čistoćom plodova, boljom kvalitetom te lakšom berbom. Sada je razdoblje s mnogo kiše i postoji uvjet za pojavu gljivičnih bolesti koje se kod krastavaca koji nisu na mreži brže pojave. Plamenjaču kod krastavca uzrokuje gljivica pseudoperonospora. Najveća šteta nastaje kod krastavca za kiseljenje i salatnih te dinja i lubenica, bez obzira na mjesto uzgoja. Najčešće se javlja u doba oblivanja ploda, kao pjega na listovima. U sušnim godinama javlja se nešto kasnije - redovito nakon češćih oborina i temperatura između 16 i 22°C. Vlažni su listovi i uz te temperature uvjet je za pojavu bolesti jer je zračna vlaga veoma važna u širenju parazita. Plamenjača posebno ugrožava kornišone koji su osjetljiviji od salatnih krastavaca, a moraju se brati svaka 2 do 4 dana, kako ne bi prerasli. Pjege na listovima u početku su okrugle, svijetlozelenkaste te daju mozaičan izgled listu. Postepeno rastu i postaju uglate jer ne premašuju nervaturu lista. Potrebna je i zaštita fungicidima, od onih površinskog djelovanja do kurativnih. Fungicidima površinskog djelovanja prska se u razmacima od 6 dana, a 10 dana kurativnim fungicidima. Površinski i samo preventivno djeluju fungicidi na bazi bakra.